Foto Mateo Levak
Natječaj je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima u proizvodnji i prerađivačkoj industriji
povezane vijesti
Na javni poziv “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”, vrijedan 1,14 milijardi kuna, ukupno su pristigle 842 projektne prijave, od kojih će njih oko 320 ostvariti financiranje, a koje bi u konačnici trebale pokrenuti investicijski ciklus vrijedan više od 3,6 milijardi kuna.
Na konferenciji za medije u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja resorni ministar Tomislav Ćorić podsjetio je da je javni poziv otvoren 30. travnja, trajao je do 31. svibnja ove godine, a u protekla 2,5 mjeseca zaposlenici HAMAG-BICRO-a evaluirala su 842 pristigla projektna prijedloga.
Natječaj je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima u proizvodnji i prerađivačkoj industriji, s ciljem jačanja njihovih proizvodnih kapaciteta, pri čemu je Ćorić naglasio da su sredstva financirana iz instrumenta REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe).
Između ostalog, raduje da i činjenica što je i na ovaj natječaj bio prijavljen niz projekata iz Sisačko-moslavačke županije, a prema preliminarnim podacima, 12 takvih projektnih prijava će naposljetku prema toj županiji “uputiti” više od 37 milijuna kuna.
Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec zahvalio je ministarstvu gospodarstva i onom regionalnog razvoja i fondova EU-a što su im u dijelu procesa obrade zahtjeva izašli u susret i privremeno ustupili određen broj zaposlenika, što je također dovelo do toga da se u “rekordnom roku” riješe sve projektne prijave.
Izvijestio je da je ukupna vrijednost potpora koje su poduzetnici zatražili bila na razini 2,5 milijarde kuna, a napomenuo da će poduzetnici od danas početi dobivati obavijesti o ishodu njihovih prijava, odnosno koliko su na natječaju nakon završetka ocjenjivanja dobili bodova.
Naposljetku, saldo evaluacije je 597 pozitivno ocijenjenih prijava i 245 negativno ocijenjenih projektnih prijedloga, iz čega proizlazi da je prolaznost na razini od oko 70 posto.
Sredstva će ponajprije dobiti oni koji su svojim projektnim prijavama zadovoljili u najvećoj mjeri, odnosno postigli najbolje rezultate i bodove, a riječ je o oko 320 projekata.
Nakon zaprimanja obavijesti postoji mogućnost ulaganja prigovora, a Vrbanec je rekao da će, zajedno s resornim ministarstvima, nastojati pronaći način da se odluke o financiranju počnu dodjeljivati i prije kraja žalbenog procesa.
„Ukupna vrijednost bespovratnih potpora koje će se dodijeliti ovim pozivom iznosi 1,14 milijarde kuna, a procjenjujemo da se uz sredstva korisnika zatvara investicijski ciklus u vrijednosti više od 3,6 milijardi kuna. To nam govori da 1 kuna bespovratnih sredstava ovakvih vrsta poziva veže na investicijski ciklus dodatne 3 kune na početnu vrijednost. Dokaz je to da je poziv kvalitetno programiran i da upravo ovakvu vrstu poziva hrvatski poduzetnici trebaju“, naglasio je predsjednik Uprave Vrbanec.
Ćorić: U nadolazećem razdoblju cijeli niz sličnih poziva
Ćorić je apostrofirao je da nadolazeće razdoblje donosi cijeli niz poziva koji će biti usmjereni u istom i sličnim pravcima kao i natječaj čiji su rezultati danas predstavljeni.
Ti pozivi s digitalnom odnosno zelenom komponentom otvorit će velik i potreban prostor za daljnje jačanje kapaciteta i jačanje konkurentnosti domaće proizvodne i prerađivačke industrije, ustvrdio je.
Pritom je istaknuo da Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) podrazumijeva kontinuirano praćenje novih projekata i pomoć novim investicijskim iskoracima hrvatskih poduzetnika.
Tako, izravne bespovratne potpore iz NPOO-a poduzećima za tranziciju na energetski resursno učinkovito gospodarstvo u narednom razdoblju iznosit će 1,9 milijardi kuna. Osim toga, 960 milijuna kuna usmjerit će se u inovacije i digitalizaciju, a 1,1 milijarda kuna u poticanje ulaganja u investicije koje su preduvjet za kružno gospodarstvo.
Također, na raspolaganju će biti i financijski instrumenti preko HAMAG-BICRO-a i HBOR-a, usmjereni na investicije i jačanje konkurentnosti, vrijednosti 2,3 milijarde kuna.
“Dakle, to je ono što se može očekivati u 2022. i 2023. godini”, najavio je ministar gospodarstva.