ZAGREB – Što se može još učiniti na europskoj razini da se pomogne bolesnim migrantima, pitao je u četvrtak u Bruxellesu na raspravi vodećih kandidata za predsjednika Europske komisije Zadranin Patrik Puljić, nogometni trener i predsjednik Društva oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije.

Puljić je bio jedan od odabranih građana i građanki koji su dobili priliku postaviti pitanje sudionicima debate.

“Kao netko kome je dijagnosticirana kronična bolest, zabrinut sam za pojedince koji moraju napustiti svoj dom zbog rata ili drugih razloga, a također imaju neko ozbiljno zdravstveno stanje. Što se dodatno može učiniti na razini Europske unije kako bi se podržalo ljude sa značajnim potrebama vezanim uz fizičko ili mentalno zdravlje, a da se pritom ne stavi dodatan teret na zdravstvene sustava pojedinih država članica?”, pitao je Puljić.

Puljić, koji je predstavnik oboljelih mladih pri Europskoj platformi za multiplu sklerozu, za Hinu je rekao da ga je na to pitanje potaknulo samo razmišljanje o tome “kako je to napustiti svoj dom”.

“I kako se ti ljudi osjećaji koji, evo naprimjer iz mog pogleda, imaju multiplu sklerozu. To nije lako”, pojasnio je Puljić, dodavši da misli da se “o tome premalo priča”.

Odgovorio mu je socijalist Nicolas Schmit, rekavši da Europa predstavlja veliki projekt solidarnosti.

“A solidarnost najprije mora početi s onima koji pate najviše, koji su najranjiviji te mislim da zaista moramo raditi s osobama s invaliditetom”, kazao je Schmit, dodavši da je također potrebno u različitim zemljama pomoći ljudima koji pate od različitih poteškoća.

Osim Schmita, u raspravi su sudjelovali Austrijanac Walter Baier iz redova ljevičara, talijanski liberal Sandro Gozi, Njemica Terry Reintke iz redova zelenih te dosadašnja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je kandidatkinja pučana.

Rasprava je podijeljena u šest tematskih blokova: gospodarstvo i radna mjesta; obrana i sigurnost, klima i okoliš, demokracija i vodstvo, migracije i granice te inovacije i tehnologija, stoji u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koji je u Zagrebu organizirao praćenje debate uživo.

Puljić je za Hinu rekao da je zadovoljan odgovorom s obzirom na ograničeno vrijeme, no da se “uvijek može o tome više pričati”.

Dodao je da mu je debata u vijećnici Europskog parlamenta ostavila “jako dobar dojam”.

“Mislim da se na ovakav način stvarno može privući pažnja mladih ljudi, što je i cilj: da se izađe na izbore, da mladi stvarno reagiraju, da Europa i dalje ostane kao jedno od najkvalitetnijih mjesta za život”, poručio je Puljić.

Puljić se sam prijavio za sudjelovanje u debati a među prijvaljneima izabrao ga je organizator Europska radiodifuzijska unija (EBU). Za HInu je rekao da već dugi niz godina surađuje s Europskom platformom za multiplu sklerozu, a ove će godine po prvi put glasati na izborima za Europski parlament.

Sadašnja predsjednica i kandidatkinja za novi mandat na čelu Europske komisije Ursula von der Leyen ustrajala je u televizijskoj raspravi u četvrtak da će nakon europskih izbora surađivati i sa strankama desnice pod uvjetom da su proeuropske, proukrajinske i da poštuju vladavinu prava.

Von der Leyen je istaknula da nakon izbora može surađivati sa zastupnicima koji su “proeuropski, proukrajinski i protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i koji podržavaju vladavinu prava”.

Von der Leyen, kandidatkinja Europske pučke stranke (EPP) sudjelovala je u raspravi s još četiri vodeća kandidata za predsjednika Europske komisije – Walterom Baierom (Europska ljevica, Austrija), Sandrom Goziem (Obnovimo Europu, Italija), Terryjem Reintkeom (Europski zeleni, Njemačka) i Nicolasom Schmitom (europski socijalisti, Luksemburg).  Rasprava se vodila o nekoliko tema: gospodarstvu i radnim mjestima, obrani i sigurnosti, demokraciji i liderstvu, migracijama i granicama, te inovacijama i tehnologjji.

Od svih pet kandidata jedino von der Leyen ima izgleda za čelno mjesto u Europskoj komisiji, dok su ostali kandidati više predstavljali stajališta svojih političkih grupacija. Predsjednika Europske komisije kvalificiranom većinom imenuje Europsko vijeće, odnosno čelnici država ili vlada, nakon čega treba dobiti natpolovičnu većinu u Europskom paramentu.

S obzirom da ankete pokazuju da bi stranke desnice mogle snažno povećati broj zastupnika u Europskom parlamentu pa će njihov glas možda trebati za izbor, von der Leyen ne isključuje mogućnost suradnje s nekima od njih ako ispunjavanju uvjete koje je postavila. S druge strane, dio stranaka, liberali i lijevi centar, ističu da ne mogu podržati von der Leyen ako se bude oslanjala na stranke desnice – Europske konzervativce i reformiste (ECR) i Identitet i demokraciju (ID).

“Europski parlament je vrlo različit od nacionalnih parlamenata, zastupnički klubovi ne glasaju jednoglasno, nego imate neke koje su za neki zakon, koji su protiv i suzdržani”, objasnila je von der Leyen, dodajući da će surađivati s onima koji žele napredak Europe.

Na izravno pitanje ispunjava li talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Braća Italije, koja pripada Europskim konzervativcima i reformistima (ECR), von der Leyen je rekla da s Meloni vrlo dobro surađuje, da ima  proeuropsko i proukrajinsko stajalište i da je za vladavinu prava.

Nicolas Schmit je rekao da ne smatra ECR i ID demokratskim snagama.

Kandidatkinja Zelenih Terry Reintke rekla je da treba spriječiti da krajnja desnica ne ojača. “Ne možemo imati produženu ruku Vladimira Putina u Parlamentu. Europa se mora oduprijeti prijetnji krajnje desnice”, rekla je Reintke.

Kandidat liberala Sandro Gozi odbio je reći hoće li njegova politička skupina izbaciti iz svojih redova stranku odlazećeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, koja je dogovorila koalicijsku vladu s krajnje desnim strnankama.

Na pitanje o daljnjem proširenju Europske unije, Gozi je rekao da EU treba biti otvoren za Ukrajinu i zapadni Balkan, ali da je proširenje nemoguće bez reformi unutar same Unije, bez reformi njezina proračuna, kohezijske poliitke i načina odlučivanja, zauzevši se da za ukidanje jednoglasnosti.

Kada je riječ o sigurnosti i obrani, Sandro Gozi se zauzeo za zajedničke europske obveznice kojima bi se financirala europska obrambena industrija.

Walter Baier je rekao da je najveća prijetnja za sigurnost ekološka katastrofa i da EU treba učiniti sve da se to spriječi. Rekao je da treba težiti razoružanju, a ne o povećanju naoružanja, da treba osigurati prekid vatre u Ukrajini i pokušati naći mirno rješenje za rat u toj zemlji.

Baier je zamjerio to što svi govore o Ukrajini, a nitko ne spominje Izrael i Gazu i humanitarnu katastrofu u pojasu Gaze.

Odgovorio mu je Nicolas Schmit koji je rekao da ne može biti mira u Ukrajini pod Putinovim uvjetima.

Ursula von der Leyen je rekla da Izrael ima pravo na samoobranu, ali u skladu s međunarodnim pravom, a što se tiče Gaze, rekla je da je EU za četiri puta povećala humanitarnu pomoć tamošnjem ugroženom stanovništvu.

U vezi s pitanjem migracija, Terry Reintke je rekla da se migracije ne mogu zaustaviti nego da ih treba urediti, između ostaloga, i zato što europsko stanovništvo stari i EU pati od nedostatka radne snage

Walter Baier je napao bilo kakva ograničenja za primanje migranata, dok je von der Leyen rekla da treba spriječiti krijumčare ljudi da iskorištavaju težnje ljudi koji se upućuju ne riskantan put u potrazi za boljim životom. .

Schmit je napao politiku sklapanja ugovora s trećim zemljama poput onoga s Tunisom, kojeg je nazvao diktaturom, rekavši da EU preko tih ugovora financira nehumane postupke prema migrantima u tim zemljama.