Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Proizvođačke cijene građevinskog materijala u Hrvatskoj u srpnju ove godine bile su 10,3 posto veće nego lani u istom mjesecu, a prema podacima HGK cijena građevnog materijala u veleprodaji povećana je od 30 do 60 posto
povezane vijesti
ZAGREB – Prije nepuna dva mjeseca Vlada je donijela, i to drugi po redu, zaključak kojim su uređena pravila o povećanju ugovorenih cijena za izvođenje građevinskih radova u javnom sektoru kako bi se nastavili radovi koji su zaustavljeni zbog poskupljenja građevnog materijala, jer su za tvrtke koje su ih trebale izvoditi ti poslovi postali neisplativi. Uz to, mogućnost promjene iznosa dogovorenih u ugovorima trebalo je biti jamstvo i da će se tvrtke javljati na natječaje i da će to omogućiti ubrzanje obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali i da neće doći do zastoja u korištenju europskog novca koji Hrvatska ima na raspolaganju. Prema tom zaključku povećanje cijena do deset posto trebalo je ići na teret samih izvođača, dok bi iznos iznad deset posto plaćala država.
Korekcije ugovora
Nepuna dva mjeseca kasnije, barem prema odgovorima koje smo dobili, čini se da posao oko promjene ugovora i dalje sporo teče, iako se Vlada nadala da će ga drugi popravljeni zaključak iz lipnja ubrzati.
Iako im to omogućava i Zakon o obveznim odnosima, naručitelji radova u javnom sektoru nisu bili skloni donositi odluke o povećanju vrijednosti ugovora, iako su građevinari isticali da im ispunjavanje ugovora, uz sve veće cijene građevinskog materijala, donosi samo gubitke. Strah od mogućih istraga oko potpisivanja aneksa ugovora i povećanja iznosa očito je bio veći od potrebe da se radovi pokrenu i ubrzaju. Zato je Vlada i donijela dva zaključka, prvi u rujnu prošle godine, drugi izmijenjeni u lipnju ove godine i time je naručitelje iz javnog sektora poticala na korekcije ugovora.
Kretanje sirovina na svjetskim burzama
U HGK-u prate i rast cijena sirovina na svjetskim burzama, pa savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj kaže da se cijena željeza na Londonskoj burzi u lipnju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjila za oko 30 posto, cijena drva na USA burzi pala je za oko 44 posto. Cijena aluminija u lipnju je u odnosu na isto razdoblje 2021. godine porasla za oko tri posto na Londonskoj i Frankfurtskoj burzi, dok je cijena bakra na istim burzama i u istom razdoblju pala za oko šest posto. Cijene cinka bilježe povećanje za oko 25 posto, nikla za oko 45 posto, kositra za oko 7 posto, dok cijene olova bilježe pad od šest posto na Londonskoj burzi. Kad je u pitanju posljedično snižavanje cijena na domaćem tržištu, Čagalj napominje da treba proći neko vrijeme kako bi se kretanja cijena sirovina na burzama odrazila na same proizvode, ali upozorava na to da treba uzeti u obzir i to da nekoliko faktora utječe na formiranje konačne veleprodajne cijene, poput logistike, cijene prerade i proizvodnje s faktorom cijene energenata. |
Najveći broj korekcija ugovora očekuje se u prometnim, komunalnim i projektima vodnoga gospodarstva, pa smo zato Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te dva ministarstva pitali jesu li u njihovim resorima dosad potpisivane korekcije ugovora. No, iz Ministarstva graditeljstva su nas, uz objašnjenje da ne raspolažu traženim podacima, uputili na resorna ministarstva koja su nadležna za pojedine javne naručitelje. Iz Ministarstva prometa uputili su nas pak na svoje kolege u Ministarstvu graditeljstva, uz objašnjenje da su oni predlagatelji zaključka.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je nadležno za komunalne i projekte u vodoprivredi, ipak je bilo konkretnije. U slučaju da se neki projekti financiraju novcem za koji je to Ministarstvo objavilo poziv, oni informaciju o promjeni ugovora dobivaju nakon što je verificiran zahtjev za nadoknadu, pa se dostavlja ministarstvu na plaćanje. Dosad takvih slučajeva nisu imali.
– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dosad nije dobilo informaciju o potpisivanju takvih dodataka koji bi bili uzrokovani promjenom cijena radova i materijala između korisnika sredstava i izvođača radova, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva.
Treba vremena
Ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori, odgovorila nam je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, nemaju informacije o aneksima ugovora za veće naručitelje. Ona ističe da manji primjeri potpisivanja ne predstavljaju još dovoljno veliki uzorak da bi se moglo govoriti da je korekcija ugovora krenula.
– Treba imati na umu i da je svaki ugovor različit s različitim stavkama u troškovniku, nekad i po tri tisuće njih, pa je za očekivati da za potraživanje razlike treba vremena. Sigurni smo da će svi oni koji su od Komore zatražili indekse i pokrenuti postupak priznavanja razlike prema naručiteljima, ističe Čagalj.
A HGK indekse cijena u graditeljstvu stavlja na osnovu podataka koje o veleprodajnim cijenama prikuplja od odabranih dobavljača sa značajnim udjelom na tržištu u Hrvatskoj kako bi uzorak za analizu bio relevantan.
Nedavno je Državni zavod za statistiku obavio podatak po kojem su proizvođačke cijene građevnog materijala u Hrvatskoj u srpnju ove godine bile 10,3 posto veće nego lani u istom mjesecu, no cijene po pojedinim proizvodima nisu objavili, a uz svoje zahtjeve za promjenu ugovora građevinske tvrtke ionako prilažu promjene cijena koje je za njih prikupio HGK.
Tako je prema podacima HGK cijena građevnog materijala u veleprodaji, ovisno o kojem je proizvodu riječ, povećana od 30 do 60 posto. Ovisno o vrsti, cijena tone cementa porasla je za 30 do 45 posto, opeka je po komadu, opet ovisno o vrsti, skuplja od 24 do 60 posto, dok je cijena dasaka po prostornom metru porasla čak 65 posto. Koliko će se u nekom ugovoru doista promijeniti ukupan iznos ovisi tako o puno njegovih segmenta, a procjena je bila da su se troškovi povećali od 15 do 30 posto, što znači da bi se iznos koji javni naručitelji trebaju platiti povećao od pet do 20 posto.
