U Mostu su se, sukladno Statutu, do konca prošle godine trebali održati unutarstranački izbori, na kojima bi netko zamijenio Božu Petrova na mjestu predsjednika. Statut, naime, propisuje da mandat svih dužnosnika i tijela Mosta traje četiri godine, a oni su izabrani 20. prosinca 2020. Također, Statut zabranjuje Petrovu da se kandidira, budući da se u njemu izričito navodi da »nitko ne može biti biran više od tri puta za predsjednika«, a on je na tu dužnost izabran 2012., kada je Most i osnovan, te još i 2017. i 2020.

Prebacivanje izbora

No, izbora u Mostu 2024. nije bilo, a prije nego što će se oni dogoditi bit će promijenjen Statut i to na način da će se ukinuti limit prema kojem netko može biti predsjednik stranke najviše tri mandata. Dužnosnici Mosta s kojima smo jučer razgovarali ističu da jednostavno nisu stigli pripremiti unutarstranačke izbore u godini u kojoj su održani parlamentarni, europski i predsjednički izbori. U identičnoj se situaciji našao i HDZ, ali premijer Andrej Plenković se, nakon pobjede na izborima za Sabor i Europski parlament, požurio iskoristiti momentum i sredinom srpnja mu je članstvo, kao jedinom kandidatu, potvrdilo mandat predsjednika stranke. I SDP je u 2024. odradio ciklus unutarstranačkih izbora i umjesto Peđe Grbina je predsjednik postao Siniša Hajdaš Dončić. Most se, pak, odlučio za prebacivanje svojih izbora na ovu godinu, a konzultirali su se, kažu u stranci, s Ministarstvom pravosuđa i uprave koje im je reklo da to probijanje statutarnog roka neće biti problem ako izbori budu tijekom prve polovine 2025. Tako će i biti, članovi Mosta će do lipnja birati novo vodstvo, ali prethodno će se morati sazvati Sabor kako bi se promijenio Statut, što je isključivo u nadležnosti tog tijela. U Mostu su zaključili da nije opravdano ograničavati broj mandata predsjedniku kojim je većina članova zadovoljna i zato će se Petrovu pravno omogućiti da se natječe za još četiri godine na čelu stranke. U prosincu 2020. je za njega glasovalo 412 od ukupno 580 članova (89,96 posto), a za njegovog protukandidata Brunu Petrušića samo 46 članova (10,04 posto).

Značajne promjene

Petrov, kako doznajemo, još nije donio odluku o novoj kandidaturi, ali u stranci to od njega očekuju. S tim da se Most značajno promijenio u razdoblju od kada je Petrov tako uvjerljivo pobijedio na posljednjim unutarstranačkim izborima. Prije četiri godine je stranka, pojačana s Marijom Selak Raspudić i Ninom Raspudićem, zabilježila vrlo solidan rezultat na parlamentarnim izborima, a u međuvremenu su se njih dvoje razišli s Mostom, dok je Miro Bulj nedavno podbacio u prvom krugu predsjedničkih izbora. Anketni rejting Mosta i dalje je stabilan, prema Crobarometru iz prosinca Most je s osam posto podrške uvjerljivo četvrta najpopularnija hrvatska stranka. No, u okviru desnog dijela političkog spektra, u kojem se Most smjestio u proteklih nekoliko godina, vjerojatno predstoji političko preslagivanje.

Domovinski pokret djeluje kao stranka na umoru i Ivan Penava će morati nešto poduzeti u slučaju da ga namjerava revitalizirati, svoje mjesto traži novoformirani DOMiNO koji se povezao s Hrvatskim suverenistima, nekadašnjim partnerima Mosta, a odjednom je politički uskrsnuo Tomislav Jonjić, koji je na izborima za predsjednika Republike, kao neovisni kandidat, dobio pet posto glasova i najavljuje nastavak političkog angažmana. Tu je onda i Marija Selak Raspudić, koja priprema lansiranje vlastite stranke, a ipak više naginje desnom centru nego desnici. Pred Petrovom, koji je već sada najdugovječniji politički lider u Hrvatskoj, bit će, dakle, zahtjevan posao ako ostane predsjednik Mosta i nakon 13 godina provedenih na toj dužnosti.