Domovinski pokret i Most razišli su se prije parlamentarnih izbora zbog različitog pristupa u sastavljanju lista, ali te su dvije stranke svjetonazorski bliske. Potvrđuje to, uostalom, činjenica da je Most prošle godine podržao predsjedničku kandidaturu Miroslava Škore.

Zbog izostanka dogovora o predizbornoj koaliciji u nedjelju su odvojeno ušli u Sabor, ali uskoro bi Domovinski pokret i Most mogli opet surađivati. Riječ je o ideji da se referendumskim izjašnjavanjem promijeni Ustav i izborna pravila, na tragu onoga što je tražila inicijativa »Narod odlučuje«, koja nije uspjela jer je Vlada Andreja Plenkovića ustvrdila da nisu prikupili dovoljno potpisa.

I Domovinski pokret i Most zalažu se, naime, da se ponovo u istu svrhu pokuša prikupiti potreban broj potpisa, nakon čega bi onda Ustavni sud bio u poziciji da ocijeni smije li Sabor raspisati referendum putem kojeg bi se, primjerice, suzila nadležnost zastupnika nacionalnih manjina, ili bi to bilo protuustavno.

Škoro je u novinama rekao da će njegova stranka »pokrenuti raspisivanje referenduma o izbornom zakonu«. »Mobilizirat ćemo ne samo narod, nego i sve političare koji razmišljaju nacionalno, a to su i pripadnici HDZ-a, čiju politiku ne provodi vodstvo HDZ-a«, izjavio je predsjednik Domovinskog pokreta.

U predsjedničkoj kampanji, Škoro je najavljivao da će u slučaju pobjede sam, nakon izmjene Ustava, raspisati referendum o izbornim propozicijama. To se nije dogodilo i sada je jedini način da Domovinski pokret krene u prikupljanje potpisa.

Istomišljenici su im u Mostu, čiji je politički tajnik Nikola Grmoja u izbornoj noći kazao novinarima da će im jedan od prvih postizbornih poteza biti »iniciranje ukradenog referenduma o promjeni izbornog zakona, što je majka svih reformi«.

Stoga smo Grmoju jučer pitali je li moguće da u tome surađuju s Domovinskim pokretom, budući da bi neracionalno bilo da zasebno idu u prikupljanje potpisa.

Stvar tajminga

– Kao prvo, Most će u Saboru predložiti odluku o raspisivanju referenduma, a temeljem potpisa što ih je predala inicijativa »Narod odlučuje«. Naravno da to neće proći, ali neka se vidi koji će to sve zastupnici biti protiv.

Sljedeći će nam korak biti prikupljanje novih potpisa za taj referendum. Mi ćemo sigurno ići u to. Već slažemo timove na terenu koji će to provesti i pozivam sve zainteresirane aktere da nam se pridruže. Stvar je samo tajminga kada ćemo početi skupljati potpise, naročito zato što se želimo dobro pripremiti, rekao nam je Grmoja.

On ističe da nema ništa protiv da i Domovinski pokret podrži ovu akciju Mosta.

– Ne znam što oni smjeraju, ali, ponavljam, mi s tim idemo, zaključuje Grmoja.

Milan Vrkljan, koji bi trebao biti predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, inzistira da je održavanje referenduma o promjeni pojedinih dijelova izbornog zakona, ali i u tom kontekstu i Ustava, njihova, a ne ideja Mosta. Ovakvo političko rivalstvo Domovinskog pokreta i Mosta, s obzirom da se obraćaju sličnom biračkom tijelu, nimalo ne čudi.

– Mi smo prvi počeli govoriti o tome. Najprije želimo u Saboru čuti od HDZ-a da nisu za to da se građanima zakonski olakša mogućnost iniciranja referenduma, smanji broj potrebnih potpisa i ostalo.

Referendumsku proceduru mora se značajno pojednostaviti. Nadalje, pozdravljam ako se ljudi iz Mosta slažu s našom inicijativom za referendum o izbornom modelu. To je svakako pozitivno i nema razloga da s njima ne surađujemo na tome, naglašava Vrkljan.

Markić kao pojačanje

Kad bi se udružili Domovinski pokret, Most i još se pojačali Željkom Markić i ekipom iz »Narod odlučuje«, prilične su šanse da bi u dva tjedna uspjeli prikupiti dovoljno valjanih potpisa. Ovisilo bi to, naravno, i o situaciji kakva će u ta dva tjedna biti s koronavirusom.

Ako se epidemija najesen neće rasplamsati, vrlo je vjerojatno da će do kraja godine biti organizirana repriza skupljanja potpisa za referendum o izbornim pravilima i to u režiji Domovinskog pokreta i Mosta, odnosno Mosta i Domovinskog pokreta.

Podsjetimo, referendumska peticija »Narod odlučuje« imala je dva odvojena pitanja. U jednom su namjeravali tražiti potporu birača za stav da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu sudjelovati u glasovanju o povjerenju Vladi i državnom proračunu.

U drugom su u Ustav htjeli ugraditi odredbu da Sabor može imati najviše 120 zastupnika, od kojih bi šest predstavljali nacionalne manjine. Predlagali su i da svaki birač ima pravo na tri preferencijska glasa te da su isključivo glasovi, a ne mjesto na listi, kriterij za osvajanje zastupničkog mandata.

Izborne jedinice, u kojima bi se biralo najmanje 15 zastupnika ne bi, da je ovaj referendum uspio, smjele dijeliti područje Zagreba i županija. Izborni prag spustio bi se na četiri posto, a birači bi mogli glasovati i dopisnim i elektroničkim putem, što Ustav sada onemogućava.

HDZ i SDP protiv većih promjena izbornih pravila

U kampanji za parlamentarne izbore, čelni ljudi HDZ-a i SDP-a imali su o jako malo tema identično mišljenje. Nisu se, što nije neprirodno za glavne političke protivnike, gotovo ni o čemu slagali. No, već dulje između HDZ-a i SDP-a postoji konsenzus da nije potrebno posezati u izborna pravila, a to je do izražaja došlo i prije nekoliko tjedana.

U jednom od brojnih predizbornih sučeljavanja sudjelovali su predsjednici njihovih klubova zastupnika, Branko Bačić i Arsen Bauk, i bez ikakvih problema su se usuglasili da je postojeće izborno zakonodavstvo optimalno. Bačić je rekao da tu »ne bi trebalo puno izmjena«, a Bauk se nadovezao da izborni sustav »omogućuje relativnu proporcionalnost i regionalnu uravnoteženost«.

Šef Kluba SDP-a ipak je pristao na uvođenje tri preferencijska glasa, što je jedan od zahtjeva Domovinskog pokreta i Mosta.