NAGRAĐENI MENADŽER

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a: Nestašice lijekova su prisutne i one će se samo povećavati

Barbara Čalušić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Situacija je otišla predaleko pa je EU izradila novu industrijsku politiku za povratak proizvodnje. To je super ideja, no ako se politike cijena i regulative ne budu mijenjale, do toga neće doći



Glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić dobitnik je nagrade Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća koju već 33 godine dodjeljuje Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA.


Vučić je za glavnog izvršnog direktora JGL-a izabran 31. prosinca 2017. godine. Od tada do danas, ova je kompanija globalnog dosega sa sjedištem u Rijeci postala najveća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu te prošla kroz razdoblje restrukturiranja, intenzivnog rasta, investicija, zapošljavanja i smanjenja zaduženosti.


U JGL-u posebno ističu da je zaključno s prošlom godinom neto prodaja JGL-a dvostruko veća u odnosu na 2018. godinu, što implicira udvostručenje prodaje u petogodišnjem razdoblju, s dvostruko većom EBITDA-om u odnosu na rezultate 2020. godine.




Krajem 2019. godine JGL je započeo s projektom INTEGRA, investicijom vrijednom 53 milijuna eura, kojom su povećani kapaciteti sterilne proizvodnje za 60 posto, sagrađen je prvi pilot-pogon te su objedinjeni istraživanje, razvoj, kvaliteta i proizvodnja na jednoj lokaciji, u Svilnom.


Dodatno je izgrađen i automatizirani, visokoregalni logističko-distributivni centar sa 17.500 paletnih mjesta u riječkoj poslovnoj zoni Kukuljanovo.


U istom razdoblju tvrtka je značajno zapošljavala – 2018. godine JGL Grupa je imala 964 zaposlenih, dok je 2023. završila s ukupno 1.271 zaposlenim.


Investira se u razvoj novih proizvoda, kao i suradnju s lokalnom zajednicom, uključujući podršku pokretanju Studiju farmacije u Rijeci, odnosno osnivanje JGL Muzeja farmacije u suradnji s Gradom Rijekom.


Priznanje i za suradnike


– Ova je nagrada velika čast, posebice jer je riječ o priznanju koje dolazi od kolega iz biznisa. To joj daje veću težinu. Formalno priznanje je za mene, ali ujedno je to priznanje za sve moje bliže i dalje suradnike u JGL-u.


Za mene ona predstavlja kulminaciju svega što smo proteklih šest godina zajedno radili i stvarali, uključujući projekt INTEGRA.


INTEGRA i otvaranje novih prostora u Svilnom i na Kukuljanovu obilježili su proteklu godinu. Kakva je 2023. godina bila za JGL kad je riječ o poslovanju?


– Proteklu godinu zaključili smo s dvoznamenkastim rastom u odnosu na 2022. godinu. Rastu svi naši ključni brendovi i imamo dobre rezultate u dvama ključnim terapijskim skupinama, dermatologiji i oftalmologiji.


Zadovoljni smo stopom i dubinom rasta po brendovima, ali i širinom rasta po tržištima. Naš B2B biznis također se lijepo razvija i mogu reći da se u ovom trenutku JGL nalazi u uzlaznoj fazi.


Kad se gledaju rezultati JGL-a unatrag pet godina, posebno se ističe činjenica da je JGL u pet godina udvostručio svoju prodaju. Kako ste to uspjeli, s obzirom na to da vam okolnosti na tržištima na kojima poslujete i koja su donedavno bila dominantna, baš i nisu išle na ruku?


– U pet godina prodaja u JGL-u je udvostručena te smo s 31. prosinca postali dvostruko veći nego 31. prosinca 2018. godine. Postoji li recept? Puno rada, pameti, ali i sreće.


Kontinuirano oplemenjujemo portfelj, a to činimo i razvijajući nove proizvode unutar već postojećih brendova. Primjerice, jako se širi naš brend Vizol S, a razvijamo i nove lijekove na recept u području oftalmologije i dermatologije.


Stalno radimo na osvježavanju portfelja i bez toga bi bilo teško rasti. Rastemo zbog novih tržišta, povećanja tržišnih udjela na njima te lansiranja novih proizvoda.



Rusko tržište bilo je svojevrstan sinonim za JGL. Prošle su gotovo dvije godine od početka rata Rusije s Ukrajinom, sukoba koji ima velike globalne posljedice. Kako se JGL snašao u toj situaciji?


– Kad govorimo o Rusiji i Ukrajini, naš primarni cilj od početka rata je sigurnost i zbrinutost naših zaposlenika. Nakon toga imamo odgovornost prema pacijentima koji imaju univerzalno ljudsko pravo na zdravlje i život.


Naravno, postoji i odgovornost prema zakonima i regulativama, koje u potpunosti poštujemo. Unutar te tri smjernice nastojimo poslovati na tim tržištima.


Outsourcing proizvodnje


Sve su učestalije nestašice lijekova, a kao jedan od uzroka navode se prekidi u lancu opskrbe, i to kao posljedica proizvodnje izvan europskih zemalja?


– Nestašice lijekova su prisutne i one će se povećavati. One su posljedica industrijske i zdravstvene politike u cijeloj Europi u posljednjih tridesetak godina koje su dovele do toga da je cijena bila isključivi kriterij donošenja odluka, te prekomjerna reguliranost.


Kao posljedicu dobili smo outsourcing proizvodnje izvan Europe, što je dovelo do dvije činjenice – prve, lanci opskrbe su postali predugački jer je nužno da je svaki element jako jeftin, i druge, konsolidacija volumena na jednog do dva dobavljača koji samo s tim količinama mogu dostizati ciljane razine niskih cijena.


Posljedično, čim se negdje u svijetu nešto dogodi, a u svijetu se stalno nešto događa, osjećaju se posljedice. Nažalost, Europa, kao kolijevka farmaceutske industrije, izgubila je primat u istraživanju i razvoju, proizvodnji, atraktivnosti tržišta.


Čini se da su svi napokon shvatili da je situacija loša i da je otišla predaleko, pa je Europska unija izradila novu industrijsku politiku čiji je cilj povratak proizvodnje na tlo EU-a.


To je super ideja, no ukoliko se politike cijena i regulative ne budu mijenjale, do toga neće doći. Problemima s opskrbom treba dodati i situaciju na Bliskom istoku i napade na Sueski kanal kojim se odvija 15 posto trgovine s Europom.


Ako taj kanal ostane zatvoren, doći ćemo u još kompleksniju situaciju.


U tom smislu JGL kao najveća farmaceutska tvrtka u domaćem vlasništvu također je u svojevrsnoj prednosti, s obzirom na to da se vaša kompletna proizvodnja odvija u Hrvatskoj?


– Naša se proizvodnja odvija u Rijeci, a većina naših sirovina nabavljena je u Europi. Također, svi naši strojevi proizvedeni su Europskoj uniji, tako da možemo reći da su svi ključni proizvodi JGL-a 100 posto europski.


No, to samo znači da u nekim situacijama imamo sreće, to ne znači da globalni trendovi ne utječu na nas, nismo Pale sam na svijetu.


Napetosti na tržištu


Kad spominjete globalne trendove, globalni trend koji pogađa Hrvatsku je i kriza na tržištu rada. Pronalazi li JGL i dalje lako nove zaposlenike kao što je to bio slučaj, recimo, prije deset godina?


– Nismo izolirani od svijeta i osjećamo napetosti na tržištu talenata, odnosno rada. Činjenica je da uglavnom tražimo stručan kadar, što je dobro, ali i izazovno jer kao poslodavac imamo konkurenciju.


Podržali smo osnivanje fakulteta farmacije u Rijeci, a surađujemo i s drugim institucijama kako bismo ojačali stvaranje talenata koji su nam potrebni.


Zapošljavamo maksimalno naše ljude i nadamo se da ćemo tako i nastaviti. To nije jednostavno kao prije i zahtijeva puno rada, vremena i budžeta.


Gdje vidite JGL za pet godina?


– Vidim da ćemo za pet godina biti dvostruko veći nego danas, a takav smjer definira i naša vršna strategija. Vidim uspješnu, brzu, pametnu firmu u čije proizvode pacijenti i potrošači vjeruju.


Vidim značajne investicije prema zapadnim i azijskim tržištima, a tu su i nove investicije u naše tehnologije. Vidim zadovoljne i ponosne ljude.


Međunarodna karijera u Plivi/Tevi i Sandozu


Prije JGL-a, Mislav Vučić je 20 godina gradio međunarodnu karijeru u Plivi/Tevi i Sandozu. Bio je na poziciji generalnog direktora Teve Rumunjska, s odgovornošću za tri pravna subjekta, a upravljao je i poslovanjem većim od 100 milijuna dolara uz tvornicu lijekova za onkološke bolesnike i globalni centar za nuspojave lijekova.


Za vrijeme njegovog boravka u Rumunjskoj, Teva je akvizirala Actavis, pa je Vučić bio zadužen za integraciju Actavisa u Tevino poslovanje.


Prije toga, imao je regionalnu CEE poziciju, s odgovornošću za inovativno poslovanje Teve na tržištima od Estonije do Bugarske, s centralom u Poljskoj.


U tom razdoblju su uspješno lansirana dva inovativna proizvoda, uz daljnje povećanje tržišnih udjela svih ključnih proizvoda.


Vučić je u Plivi bio odgovoran i za razvoj poslovanja i komercijalne operacije za tržišta jugoistočne Europe u vrijeme ulaska Hrvatske u EU, a za uspješnu tranziciju poslovanja koristilo mu je prethodno iskustvo iz Njemačke.


Naime, radio je i kao direktor razvoja poslovanja Sandoza za zapadnu Europu u centrali u Münchenu. Ondje je vodio tim i projekte obogaćivanja portfelja na tržištima zapadne Europe te se bavio identificiranjem prilika koje imaju globalni potencijal.


Prije Sandoza, a nakon što je Teva akvizirala Plivu 2008., Vučić je bio menadžer za portfelj europskog sjedišta Teve u Amsterdamu.


Tijekom karijere u Plivi, radio je i na projektima strategije, M&A i razvoja poslovanja, između ostalog ostvarivši prva lansiranja Plivinih proizvoda u Japanu, Južnoj Africi i Kanadi.