SDP-ova Marija Lugarić: Tonsko snimanje ušlo u Zakon o kaznenom postupku 2022. s primjenom od listopada 2024., onda je u ožujsku 2024. taj rok promijenjen na 1. svibnja 2025, a onda i na 2027.
povezane vijesti
- Oporba upozorava da bi mogućnost prisluškivanja saborskih zastupnika vlast mogla zloupotrebljavati
- Lani se glasalo o skoro identičnom prijedlogu, a sad Vlada tvrdi da je pokušaj da ju u Saboru obvežu na Turudićevu smjenu – nezakonit
- Antikorupcijsko vijeće: Nedolazak Turudića bahat i skandalozan presedan, nepoštivanje Sabora koji ga izabrao
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u petak je, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP), kazao da će se uvođenjem obveznog tonskog snimanja ubrzati suđenja, pogotovo u kaznenim postupcima.
“Cilj tonskog snimanja je ubrzanje postupka kada govorimo o kaznenim postupcima. Lakše i autentičnije će se izjave i iskazi moći unijeti i biti lakši za kasnije praćenje”, rekao je Habijan predstavljajući izmjene ZKP-a, koje se donose po hitnom postupku.
Naveo je da se izmjenama ZKP-a propisuje i novi datum stupanja na snagu odredbi kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje sudskih rasprava, odnosno ono se prolongira s 1. svibnja 2025. na 1. srpnja 2027. Istaknuo je da se radi o tehnički zahtjevnom procesu koji zahtjeva opremanje svih 1317 sudnica. Uz to, treba provesti i edukaciju sudaca i informatičara u pravosudnim tijelima.
“Bolje da je rok ovakav nego da stavljamo neke rokove koji su nerealni obzirom na opsežan i tehnički zahtjevan proces implementacije i edukacije svih onih koji su uključeni”, rekao je.
Habijan je rekao i da su u izmjene i dopune ZKP-a krenuli radi usklađivanja s pravnim standardima OECD-a te predlažu proširiti kaznena djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje.
Tako se izmjenama ZKP-a u katalog kaznenih djela dopunjuje kaznenim djelom podmićivanja zastupnika. To znači da će sudac istrage, na zahtjev državnog odvjetnika, moći odrediti posebne dokazne radnje ako postoje osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela podmićivanja zastupnika.
Oporba nezadovoljna produljenjem rokova
Pojasnio je da se kazneno djelo podmićivanja zastupnika odnosi na zastupnike u Hrvatskom saboru, u Europskom parlamentu, ali i na zastupnike predstavničkih tijela stranih država i međunarodnih javnih organizacija.
Uz to, naveo je da će dokazne radnje za kazneno djelo podmićivanja zastupnika kod pasivnog podmićivanja biti u trajanju od 18 mjeseci, a kod aktivnog podmićivanja do 12 mjeseci.
Habijan je kazao i da se izmjenama zakona uvodi obaveza policije da žrtve kaznenih djela, obiteljskog nasilja i nasilja obavještava o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu.
Tijekom replika oporba je izražavala nezadovoljstvo produljenjem roka uvođenja obaveznog tonskog snimanja pa je SDP-ova Marija Lugarić podsjetila da je tonsko snimanje ušlo u ZKP 2022. s primjenom od listopada 2024. Onda je u ožujsku 2024. taj rok promijenjen na 1. svibnja ove godine, a sada je prijedlog 1. srpnja 2027.
Stoga je upitala ima li garanciju da se taj rok opet neće produžiti, a Habijan joj je odgovorio da je rok koji su postavili realan. “Iza ovog prijedloga stojim i siguran sam da ćemo i prije 1. srpnja 2027. u primjeni imati tonsko snimanje i u parnicama i u kaznenim predmetima”, poručio je.
