ZAGREB – Ministar financija Marko Primorac izjavio je u petak da su inflatorni pritisci i dalje značajni, no da u Vladi očekuju da će u prosincu inflacija usporiti, dok bi mjere Europske središnje banke (ESB) za njezino obuzdavanje izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovini iduće godine.

Kako je izjavio novinarima nakon sjednice Vlade, kada se govori o cijeloj 2022. godini, očekivanja su da će inflacija biti nešto viša od deset posto.

Primorac smatra da bi mjere ESB, koja je u cilju zauzdavanja visoke inflacije jučer već četvrti put uzastopno podigla kamatne stope, izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovici iduće godine.

“Mi očekujemo i dalje povećanje tih referentnih kamatnih stopa i nadamo se da će ono smanjiti inflatorne pritiske”, rekao je Primorac.

Primorac je još jednom ponovio da je očuvanje stabilnosti cijena primarno u domeni Hrvatske narodne banke (HNB), pa bi ona češće trebala biti pitana oko mjera i politika obuzdavanja inflacije.

Kada je riječ o samom bilježenju i praćenju podataka tu je Državni zavod za statistiku (DZS), pa po Primorčevom mišljenju Ministarstvo financija nije ono koje je mjerodavno i nadležno da u bilo kojem smislu nešto na tu temu “detaljnije obrazlaže”.

“Mi možemo reći da smo zabrinuti zbog ove situacije i da nam ona nije draga te da smo nastojali učiniti sve što je u našoj moći da mjere Vlade ne djeluju inflatorno”, rekao je Primorac.

Upitan znači li njegova izjava da je HNB nešto propustio napraviti, ministar financija je rekao da ne može to tumačiti i komentirati, podsjetivši da je monetarna vlast neovisna. “Ali volio bih intenzivnije čuti izjave od strane predstavnika monetarne vlasti kada govorimo o inflaciji”, poručio je Primorac.

“Apeliram na sve dionike da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije”

Pozvao je sve dionike koji su u stanju nešto učiniti po pitanju obuzdavanja inflatornih pritisaka, uključujući i poslovne subjekte koji utvrđuju cijene u maloprodaji, da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije.

“Apeliramo i na njih da u ovim okolnostima budu susretljivi barem, ako to mogu tako reći”, izjavio je Primorac.

Rekao je da je situacija oko inflacije u načelu vrlo jednostavna, pa tako, što je veća potrošnja i investicije, kao i potražnja za javnim i privatnim dobrima i uslugama, i “podgrijavanje” inflacije je intenzivnije.

“Dakle, možemo reći da bi u smislu borbe protiv inflatornih pritisaka, osim povećanja kamatnih stopa, bilo kakva intencija u smislu ograničavanja potrošnje i investicija, mogla doprinjeti stabilizaciji ove situacije. Kada i u kojem trenutku i u kojoj mjeri to možemo očekivati, o tome ja doista ne mogu ništa konkretnije reći”, izjavio je Primorac.

“U doglednoj budućnosti nužni značajniji iskoraci u u segmentu dužnosničkih plaća”

S obzirom da je Ministarstvo pravosuđa i uprave jučer povuklo iz procedure paket zakonskih izmjena o sustavu plaća, kojima je između ostalog predviđen rast osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika, novinari su Primorca pitali je li mu žao što mu plaća neće rasti.

“U već nekoliko medijskih nastupa sam rekao – da sam brinuo o svojoj plaći i primanjima nikada ne bih prihvatio ovu dužnost. Što se tiče mene i mojih primanja, ne bi se nikada za to zalagao iz nekih osobnih razloga, ali smatram da su primanja, posebno kada govorimo o dužnosničkim plaćama, na razini koja apsolutno nije atraktivna ljudima koji su profesionalni, stručni, visokoobrazovani i sposobni da se bave ovim poslom”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da osim primanja postoje i drugi motivi za bavljenje dužnosničkim poslom, primjerice želja da se učini nešto dobro za RH.

No, općenito, za dugoročnu stabilizaciju i održivost sustava, Primorac smatra da u doglednoj budućnosti treba učiniti i značajnije iskorake u segmentu dužnosničkih plaća.

“Čak smatram i dobrim da se ne donosi odluka o povećanju plaća nama, ali bih apsolutno podržao odluku da se povećaju, primjerice pred kraj mandata, plaće bilo kome tko će doći ovdje na slijedeći mandat. Mislim da bi to stvarno bilo nužno”, mišljenja je Primorac.