Snimio Davor Kovačević
Smatra da je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu tamo "morao nekog potezati za rukav, žicati", gdje su se možda podsmjehivali Hrvatskoj i rekli "dajte im tu milostinju".
povezane vijesti
- Otvorena izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Europa u iskustvu Bosne”. Pouka suživotu i poštovanju
- Što je istina o padu drona u Zagrebu? Plenković: “Nemam informacije, Ukrajina nam dosad nije odgovorila”
- Plenković: “Ovo je nešto nečuveno, za reakciju javnosti i velike demonstracije na klizištu na Pantovčaku”
ZAGREB – Hrvatska se izblamirala jer nije iskoristila ništa od novca za obnovu nakon potresa pa joj je Bruxelles milostivo produljio rok, ali milostinju uskraćuje Hrvatima u BiH, rekao je predsjednik Zoran Milanović koji za to krivi nesposobnost šefa diplomacije i premijera.
Nije “totalna blamaža”, samo je “blamaža”, rekao je u petak Milanović komentirajući dan ranije objavljenu odluku Europske komisije o produljenju roka za korištenje novca za obnovu Zagreba od potresa iz Europskog fonda solidarnosti do lipnja 2023.
Po njegovim riječima treba vremena za obnovu i on prihvaća da nije mogao biti iskorišten sav novac jer “to je nemoguće”.
Podsjetio je da je i sam branio vladu od napada za sporo korištenje tog novca, ali vlada nije “iskoristila ništa. Praktički ništa”, rekao je pa dodao: “Ja bih bio ponosan da smo iskoristili 50 posto”.
Smatra da je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu tamo “morao nekog potezati za rukav, žicati”, gdje su se možda podsmjehivali Hrvatskoj i rekli “dajte im tu milostinju”.
Međutim, Hrvati u Bosni i Hercegovini “ne mogu biti u situaciji da traže običnu pljesnjivu milostinju”, ustvrdio je Milanović.
Ne smije ih se optuživati da su remetilački faktor jer bez njih BiH ne postoji, poručio je.
Hrvatski predsjednik mjesecima optužuje hrvatsku vladu da u Bruxellesu nije uspješna u obrani zahtjeva Hrvata u BiH da se izmjenom izbornog zakona spriječi ponavljanje scenarija u kojem bošnjačka većina bira Hrvatima vlastitog predsjednika te izaslanike u Domu Federacije BiH.
Hrvatska kao članica EU-a ima svoj glas i može se usprotiviti odlukama u Bruxellesu, rekao je Milanović.
Zagreb to pravo u slučaju obrane Hrvata u BiH nije iskoristio, rekao je predsjednik i posebno apostrofirao šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana.
Hrvatski predstavnici imat će “moju punu podršku”, rekao je Milanović koji smatra da hrvatska vlada “može” i “mora” blokirati izbore u BiH ako se ne provedu promjene izbornog zakona koje traže Hrvati u BiH.
Pregovori vođeni u siječnju u Neumu uz posrednike iz Sjedinjenih Država i Europske unije nisu uspjeli približiti stajališta HDZ-a BiH i vodeće bošnjačke stranke SDA i u takvoj pat poziciji strani diplomati odaslali su poruke da će se izbori unatoč tome održati, što Milanović smatra neprihvatljivim.
Kritike ministru vanjskih poslova
Komentirao je i neimenovanje vojnog izaslanika Hrvatske u NATO-u kazavši da se od njega traži samo potpis bez da izravnog sudjelovanja u tom procesu.
Predložena osoba “može biti osoba koja je u redu, a može biti i izabrana u Spačvi na terevenki lokalnog HDZ-a. Banožićevog? I ja bih to trebao potpisati? Jel’ se tako vodi država”, zapitao je predsjednik.
Uputio je novinare da pitaju premijera Plenkovića zašto ni nakon pola godine ne donesu zajedno odluku da svima kojima je isteklo četiri godine veleposlaničkog mandata ne napišu razrješenje.
Zatim je sam odgovorio na postavljena pitanja.
“Zato što je ministar vanjskih poslova (Gordan Grlić Radman) koji nije ni sanjao o tome da će biti išta više od kotlovničara u ministarstvu”.
Ocijenio je da će taj čovjek, koji je postao ambasador i ministar pred penziju “napraviti sve da se dopadne svom šefu. Nema tog poniženja, te skrušenosti, tog jada koji neće napraviti sebi da ostane tamo”.
Odbacio je navode da Hrvatska nema veleposlanike zato što on, kao predsjednik, gura kandidate SDP-a.
Obraćanje ročnicima
požeškoj vojarni u petak je prisegnuo 33. naraštaj ročnika na dragovoljnom osposobljavanju, a predsjednik Zoran Milanović im je poručio da ulaze u Hrvatsku vojsku u trenutku kad se svijet komeša i da smo mi u tom velikom svijetu mala država kojoj nitko ništa u proteklih 30 godina nije dao.
Na današnjoj svečanosti u Središtu za obuku pješaštva i oklopništva predsjednik i vrhovni zapovjednik HV-a Zoran Milanović pozvao je ročnike da nastave tradiciju svojih prethodnika.
“Ulazite u Hrvatsku vojsku u trenutku kada se svijet komeša i kada prestaje biti onakav kakav smo ga, možda, uzimali zdravo za gotovo zadnjih trideset godina. U tom velikom svijetu, velikoj pomutnji i buri, mi smo mala država, mali narod, mala nacija na jednom lijepom, ali ranjivom mjestu u Europi. Država kojoj nitko ništa u zadnjih 30 godina nije dao, ponekad niti lijepu riječ“, rekao je predsjednik Milanović i dodao kako to nije razlog za frustraciju jer je mi nemamo.
“Sve što imamo, sve što imate – to je izboreno, pošteno, bez grešaka, na ponos svih nas. Nitko Hrvatskoj ništa nije dao. Tražili smo, ali nisu dali, morali smo uzeti sami”, istaknuo je.
“Takvu vojsku i takvu državu vi predstavljate. I na njezinim tradicijama, iskustvu nastavljate tamo gdje su drugi stali. Hrvatsku pušku na hrvatskom ramenu, kao što su nekada govorili hrvatski politički prvaci, Stjepan Radić prije svih, doslovno nosite“, rekao je predsjednik Milanović.
“Hrvatsku lisnicu, novčanik, ćemo izboriti, to je malo duži i teži postupak, ali neovisnost i snaga svake zemlje ogleda se, pored vojske, pored privrženosti istim idealima, nekim temeljnim vrijednostima ogleda i u tome koliko je financijski neovisna i samostalna”, rekao je predsjednik. Dodao je da se “za svoju lisnicu, za svoje novce, za svoje mjesto u ovom velikom, vrlo često lijepom, ali nesigurnom svijetu, moramo se boriti”.
Učiti iz zabluda
“Vjerujem uz minimalne ili nikakve ljudske žrtve“, istaknuo je i poručio da trebamo učiti iz zabluda svojih predaka.
Naglasio je da Hrvatska pripada zapadnom političkom i civilizacijskom krugu, ali da ne treba stvarati neprijatelje i juriti na prvi mig tamo gdje se može izgubiti glavu. Milanović je istaknuo da treba postupati oprezno, “ako treba i lukavo i u vlastitom interesu, interesu Hrvatske domovine.”
Prisegu je u petak položio 161 ročnik, među kojima je 37 žena.
Od uvođenja dragovoljnog služenja vojnog roka 2008. godine na vjernost domovini zakletvu su položila 10.302 ročnika , među njima je 1439 žena.
Obuka dragovoljnih ročnika u Hrvatskoj traje osam tjedana i preduvjet je za prijavu kandidata za djelatnu vojnu osobu.
Prijave za dragovoljnu vojnu obuku primaju se tijekom cijele godine u područnim odsjecima za poslove obrane prema mjestu prebivališta. Nakon obuke odabranim ročnicima na osnovu pokazanih rezultata i sukladno stručnoj spremi nudi se sklapanje ugovora oosposobljavanju za djelatnog vojnika, dočasnika ili časnika. Po završetku obuke ne stiče se automatsko pravo prijema u oružane snage Republike Hrvatske.