AFERA U HEP-u

Milanović nije sklon sazivanju izvanredne sjednice Sabora, oporba bi mogla ostati razočarana

Dražen Ciglenečki

Photo: Robert Anic/PIXSELL

Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od predsjednika oporba očekuje da omogući raspravu na izvanrednoj sjednici Sabora, znajući unaprijed da ona ne bi rezultirala nikakvom konkretnom odlukom. Ništa ne upućuje na to da će Milanović sazvati sjednicu



Čelnici oporbenih stranaka sutra će se sastati kako bi osmislili svoje ljetne političke aktivnosti, u želji da nastave pritisak na Vladu zbog afere HEP i dugotrajnog štrajka sudskih službenika. U tome bi im jako mogao pomoći predsjednik Zoran Milanović ako bi odlučio prihvatiti njihov apel da sazove izvanrednu sjednicu Sabora. O njoj bi se pričalo barem tjedan dana, što bi i dvije spomenute teme držalo u fokusu javnosti. To ne odgovara HDZ-u, pa je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nakon konzultacija s klubovima parlamentane većine, već u petak odbio inicijativu opozicije. Međutim, ipak u HDZ-u ne bi bili sasvim nezadovoljni kada bi Milanović postupio drukčije od Jandrokovića i uputio zastupnicima poziv za izvanrednu sjednicu Sabora.


Ljetna pozornica


Njihovi protivnici time bi usred ljeta dobili najbolju moguću pozornicu za slanje negativnih poruka o Vladi Andreja Plenkovića, ali predsjednik Republike bi se legitimirao kao netko tko usklađeno djeluje s oporbom, što bi HDZ ubuduće itekako koristio u političkoj borbi. Premijer Plenković nedavno je izjavio da Milanović cijeli svoj mandat glumi šefa oporbe. U situciji da on sazove izvanrednu sjednicu da bi se usvojilo zaključke što ih je predložila oporba, predsjednik čak ne bi bio njezin lider nego više asistent. Milanović bi, naime, trebao tek operacionalizirati ideju SDP-a, Možemo!, Mosta i ostalih da Sabor dobije priliku zadužiti Vladu da razriješi cijelu Upravu HEP-a, kao i da sudskim službenicima u štrajku povisi mjesečnu plaću za 300 eura. Naravno, o tome bi u konačnici odlučivala većina, pa je jasno da ti opozicijski zaključci nikako ne bi mogli proći. Od predsjednika, dakle, oporba očekuje da omogući raspravu na izvanrednoj sjednici Sabora, znajući unaprijed da ona ne bi rezultirala nikakvom konkretnom odlukom. Upitno je bi li se vladajuća koalicija uopće odazvala na tu sjednicu, možda bi je bojkotirala što bi dovelo do toga da bi se u Saboru skupilo četrdesetak, možda i 50 zastupnika oporbe koji na kraju ne bi imali kvorum za glasovanje.


No, sve je ovo hipotetski jer apsolutno ništa ne upućuje na to da će predsjednik sazvati izvanrednu sjednicu. U dosad jedinoj izjavi o ovoj temi Milanović je bio više nego suzdržan. Načelno je, doduše, ostavio otvorenom mogućnost da učini što oporba od njega traži, ali nitko s kim smo razgovarali u Uredu predsjednika ne daje tome ozbiljne šanse. Nije ovo prvi put da se Milanović našao u ovakvoj poziciji. Prošlog kolovoza ga je oporba, istina ne tako glasno kao danas, pozivala da izvarednu sjednicu Sabora sazove nakon što je otkrivena velika pljačka u Ini, ali bilo je to bezuspješno. Na taj je način Milanović zapravo ostao dosljedan stavu što ga je iznio u predizbornoj kampanji 2019., kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila adresa oporbenog zahtjeva da sazove izvanrednu sjednicu Sabora i to da bi se na njoj, ne čekajući jesen, glasovalo o nepovjerenju tadašnjem ministru Milanu Kujundžiću.


Brzo će se znati




– Ne znam koliko se predsjednik Republike u takve stvari, u čisto političke borbe, smije miješati. Kada bi se sada sazvala sjednica Sabora u ovoj ljetnoj pauzi, to bi bio presedan i moglo bi se očekivati da svako ljeto opozicija izazove izvanrednu sjednicu, izjavio je Milanović prije četiri godine. Kolinda Grabar-Kitarović složila se s njim i HDZ-ova većina je opoziv Kujundžića odbila tek u listopadu.


Lani oporba nije javno iskazivala naročitu ljutnju na predsjednika Republike kada nije uvažio njezin prijedlog za izvanrednu sjednicu. Ovaj put su mu već stigla određena upozorenja da se ne šali. Nikola Grmoja iz Mosta obećao je Milanoviću da će ga progoniti kao vrag grešnu dušu u slučaju da ne sazove izvanrednu sjednicu. Stoga će predsjednik sigurno biti obazriv prigodom objave da se neće miješati u ovaj sukob vladajuće koalicije i oporbe. Nikome ne treba da mu je za vratom politički agresivni Grmoja. Pitali smo jučer predsjednika SDP-a Peđu Grbina kako će on reagirati ako Milanović ne bude kooperativan, hoće li ga oštro kritizirati, zaprijetiti mu uskratom podrške za eventualnu drugu predsjedničku kandidaturu. Nije se želio izjasniti dok se ne zna Milanovićeva odluka. Bit će zanimljivo pratiti i izjave premijera i istaknutih HDZ-ovih dužnosnika ako predsjednik koji »glumi šefa oporbe« odbaci nešto do čega je toj oporbi iznimno stalo. Sve će ovo vjerojatno uskoro biti poznato jer nema razloga da Milanović danima ili čak tjednima analizira prednosti i nedostake izvanredne sjednice Sabora.


Izvanredne situacije i važne odluke


Iako niti jedan predsjednik Republike još nije konzumirao svoju ustavnu ovlast i sazvao ljetnu izvanrednu sjednicu Sabora, njih je u ovom stoljeću bilo razmjerno dosta. Čak dvije su bile samo 2015., na prvoj je razvrgnut arbitražni sporazum sa Slovenijom, a druga je organizirana da bi se prije raspuštanja parlamenta usvojilo nekoliko važnih zakona. Ivica Račan je, nakon prekida suradnje s HSLS-om, drugi premijerski mandat dobio na izvanrednoj sjednici Sabora 2002. Godinu kasnije je ona sazvana kako bi zastupnici potvrdili ministra Ivu Banca i raspravljali o prodaji Ine. Na zahtjev premijera Plenkovića Sabor je izvanredno tijekom ljeta zasjedao 2019., kada je na dnevnom redu bila zamjena više članova njegove Vlade, te 2020. kako bi se donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresima.