Foto Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Ponovno je kazao da sudjelovanje u NSATU neće potpisati. "Dok sam ja predsjednik i vrhovni zapovjednik ja to neću potpisati. Ja svoju suglasnost neću dati", naglasio je
povezane vijesti
ZAGREB – Rat u Ukrajini otišao je od prvog dana u katastrofalnom smjeru za “što smo svi krivi”, rekao je u utorak u Tivtu hrvatski predsjednik Zoran Milanović i ponovio da NATO svojom novom aktivnošću NSATU ulazi u ratni sukob u Ukrajini.
“Rat je otišao od prvog dana u neželjenom i katastrofalnom pravcu za Ukrajinu. Poginulo je i osakaćeno pola milijuna muškaraca i sada je potrebno što? Da ih se još ubije i osakati 50.000? Hoće li to biti dovoljno da se nečiji apetiti zadovolje? Washingtonski, moskovski, je li to dovoljno”, upitao je Milanović, referirajući se na najnoviju NATO-u aktivnost sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU) za koju je već i ranije rekao da znači ulazak u rat.
“Ukrajinu smo mi svi – i ja se osjećam odgovornim – gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije”, kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon samita Procesa Brdo-Brijuni.
Poručio je “onima koji žele rat” da tamo šalju svoju djecu, dok on smatra da se sukob riješiti treba riješiti diplomatskim putem i da “neće dobro završiti za one koji su ga sa zapadne strane vodili.”
Milanović je naglasio da je “netko sada odlučio”, i to više od dvije godina nakon što je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu, da se NATO uvuče u sukob.
“Misija NSATU je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Stožerno planiranje ratnih potreba u realnom vremenu je ulazak u rat”, ponovio je.
NATO-ova aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju ove godine. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu.
Hoće li vojnici u Ukrajinu ili ne?
Posljednjih dana traje sukob Milanovića i vlade koja želi poslati do pet časnika u NSATU. Banski dvori tvrde da će se aktivnosti provoditi u Wiesbadenu u Njemačkoj, a Milanović da će hrvatski vojnici ići i u Ukrajinu.
“Onaj tko to skriva obmanjuje javnost jer građani to moraju znati”, kazao je, dodajući da je u Hrvatskoj ogromna većina ljudi već dugo protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja u sukob u Ukrajini.
Ponovno je kazao da sudjelovanje u NSATU neće potpisati. “Dok sam ja predsjednik i vrhovni zapovjednik ja to neću potpisati. Ja svoju suglasnost neću dati”, naglasio je još jednom.
“Ukoliko postoji većina kakvu Ustav propisuje da preuzme tu odgovornost, neću reći – samo naprijed, ali ću to prihvatiti”.
Obučna potpora Ukrajini za koju Zoran Milanović ne daje suglasnost sada ide pred Sabor gdje je za njezino izglasavanje potrebna dvotrećinska većina.
“Koliko mi uopće možemo ratu obučavati Ukrajince nakon više od dvije godine krvavog rata… Ukrajinci su u tome postdokt
Između Putina i Netanyahua nema razlike
Hrvatski šef države za Moskvu je rekao da osjeća samo “prijezir”, dodajući da su za njega i ruski predsjednik Vladimir Putin i premijer Izraela Benjamin Netanyahu “osumnjčenici i optuženici pred Međunarodnim kaznenim sudom – tu razlike nema”.
Izraelsku odmazdu nakon Hamasovog napada 7. listopada prošle godine nazvao je “divljačkom represijom bez ikakve odgovornosti”.
“Svaka čast” Sloveniji što je priznala Palestinu, a Hrvatska nije jer ima kalkulante u vlasti.
Milanović je utorak sudjelovao na samitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative kojom se želi pospješiti suradnja zemalja jugoistoka Europe i njihovo približavanje EU-u.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostio je sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Inicijativa okuplja još pet zemalja jugoistoka Europe, a Crna Gora joj je drugi put domaćin.
“Crna Gora ne bi trebala dijeliti lekcije o Jasenovcu”
Crna Gora ne bi trebala Hrvatskoj trebala dijeliti lekcije o Jasenovcu, rekao je utorak u Tivtu predsjednik Zoran Milanović, referirajući se na usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu
Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u lipnju rezoluciju kojom se osuđuje genocid u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika.
Predlagači su bili čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević, a dokument je bio odgovor na podršku crnogorske vlade rezoluciji o Srebrenici koja je nešto ranije usvojena u Ujedinjenim narodima.
“Crna Gora ne bi trebala dijeliti Hrvatskoj lekcije o Jasenovcu”, rekao je Milanović na konferenciji za novinare nakon samita Procesa Brdo Brijuni.
“Hrvati su 1945. u najvećoj mjeri bili na strani antifašizma”, naglasio je Milanović, koji je rekao da je i sam stajao na “braniku antifašizma” i da prema režimu NDH ima “duboko kritički stav”, ali i da ga ta tema, od koje je prošlo 80 godina, već zamara.
“Ne znam što je trebalo crnogorskom parlamentu, toj tankoj većini, da usvoji rezoluciju o Jasenovcu”.
Hrvatska je tada oštro reagirala i upozorila da to može ugroziti europski put Crne Gore te trojicu prosrpskih političara proglasila nepoželjnim osobama u Hrvatskoj.
“Ova epizoda je možda dobar primjer i pouka da se ne treba previše petljati u neke teme koje su ipak hrvatske unutarnjepolitičke teme”, rekao je i dodao da bi oni koji donose takve odluke i “žele se pokazati na jedan dan” morali razmišljati o posljedicama.
“To vrijedi i za nas Hrvate”, zaključio je.
