Trenutačno u Hrvatskoj približno pet posto populacije odraslih i šest posto populacije mlađih odraslih ima značajni problem s kockanjem, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac nedavno je naveo podatak da je oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću koje uključuju gotovo 3.700 samoposlužnih aparata, automat klubove, kasina i kladionice.

To znači da je između 200 i 250 tisuća ljudi u Hrvatskoj pogođeno ovisnošću o kockanju i što je još pogubnije te brojke rastu, a sve je više mladih ovisnika.

S obzirom na te podatke bilo je nužno uvođenje mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću što se i nastojalo učiniti izmjenama Zakona o igrama na sreću koji je Sabor 11. travnja jednoglasno izmijenio.

Jedna od novosti koju donosi ovaj zakon je zabrana postavljanja kladomata u ugostiteljskim objektima od početka iduće godine. Nekoliko je važnih novosti u odnosu na prvo čitanje.

Zakonom se tako predlaže obveza identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostava registra isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Promjene oglašavanja

Poslovnicama koje priređuju igre na sreću kao i trgovinama robom široke potrošnje ograničava se rad nedjeljom na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini.

Zabranjuje se rad nelegalnih internetskih priređivača igara na sreću, a značajne su i promjene u oglašavanju. Naime, zabranjuje se oglašavanje priređivača igara na sreću u vremenu od 6 do 23 sata putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija.

Također, zabranjuje se oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

Sponzorsko oglašavanje nije nužno zabranjeno, ali može sadržavati isključivo naziv tvrtke, logo i naziv brenda priređivača.

Između ostalog, zakon uključuje i zabranu pojavljivanja poznatih osoba u oglašavanju igara na sreću, kao i zabranu njihove promocije kreatorima sadržaja na društvenim mrežama, tzv. influencerima.

Mijenjaju se i porezni razredi na dobitke. Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa će iznositi 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi, od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20 posto, a iznad 70.000 eura porezna stopa na dobitke bit će 30 posto.

Zakonodavac smatra da će izmjene zakona pridonijeti smanjenju dostupnosti i vidljivosti igara na sreću, smanjenju poticanja igrača na sudjelovanje u igrama na sreću te smanjenju incidencije ovisnosti.

Očekuju da će se ojačati mehanizmi liječenja ovisnosti, zaštititi maloljetnici i ranjive skupine od igara na sreću te značajno smanjiti raspoloživi modaliteti poticanja na sudjelovanje u takvim igrama.

Uredbom će se propisati dozvoljena udaljenost kladionica od škola i dječjih igrališta. Udaljenost igara na sreću za kasina i automat klubove ograničit će se od škola i vjerskih objekata na 500 metara, a ograničenje za kladionice iznosit će 200 metara.

Za profesora dr. znanosti Zorana Zoričića, predsjednika Hrvatskog društva za ovisnost pri Hrvatskom liječnikom zboru, promjene u zakonu o priređivanju igara na sreću svakako su dobrodošle premda smatra kako može reći da kasne barem desetak godina.

– Tržište je bilo slabo regulirano i sada će biti bolje regulirano. Jasno je da je napravljen kompromis, a tajna dobrog kompromisa je da su obje strane umjereno nezadovoljne, objašnjava Zoričić.

Mišljenja je da se industrija igara na sreću u ovom trenutku lišila nelojalne konkurencije, a to su oni koji su igre na sreću praktički organizirali neregistrirano dok se drugu stranu prisiljavalo da se drži određenih pravila o priređivanju.

– Sama industrija igara na sreću tu nešto gubi i nešto dobiva dok javnost dobiva to da ćemo se čvršće držati okvira koji je dogovoren oko smanjenja marketinga i smanjenja dostupnosti za maloljetnike.

Pitanje online igara na sreću je pitanje nadnacionalne zakonske regulacije koju je stoga teže provoditi. Na tržište praktički dolaze ponuđači koje Vlade imaju problem regulirati. Daleko od toga da se to ne može, ali nije tako jednostavna regulacija kao na nacionalnoj razini, poručuje Zoričić.

Korist za javno zdravstvo

Vjeruje da će izmjene zakona o priređivanju igara na sreću koje donose smanjenje marketinga, smanjenje dostupnosti, smanjenje broja firmi koje imaju koncesiju za priređivanje igara na sreću, svakako smanjiti ponudu, a time će se smanjiti i broj kockara.

– Broj kockara ovisi prvenstveno o ponudi i marketingu industrije igara na sreću. Očekujemo uz to da i kroz princip odgovornog priređivanja na koje zakon i prisiljava organizatore da korisnici dobiju objektivniju informaciju o mogućnostima dobitka, ali i zapravo o prirodi same igre.

U ovoj igri dobivaju samo oni koji organiziraju, a to su Ministarstvo financija i industrija igara na sreću, ističe Zoričić naglasivši da bi najefikasnija ipak bila totalna zabrana marketinga i da bi to bila daleko, daleko najefikasnija poluga za redukciju problema.

Predsjednik Hrvatskog društva za ovisnost pri Hrvatskom liječnikom zboru drži da bi se tako smanjio broj igrača što ne bi išlo u korist industrije igara na sreću, ali bi išlo u korist javnoga zdravstva.

– Bio bi reduciran veliki dio problema povezanih s organiziranjem igara na sreću, a to su depresije, financijski gubici, problemi unutar obitelji i rastave brakova, djeca bez roditelja i sva ta sociopatologija koja se vuče kao posljedica kocke, zaključuje Zoričić.

Predsjednik osječke udruge Ne-Ovisnost Tomislav Mišetić također podržava ove izmjene zakona jer smatra da je to jedan dobar korak prema rješavanju ogromne problematike vezane uz ovisnost o kockanju.

– Vjerujemo da će to barem malo doprinijeti kako bi se taj problem smanjio. Drago nam da je država prepoznala da problem postoji i da se odlučila napraviti određene izmjene zakona. Prije svega tu mislim na redukciju agresivnog oglašavanja i marketinga kojoj smo bili izloženi, kaže Mišetić.

Država godišnje zarađuje 354 milijuna eura od igara

Sandra Papež, voditeljica Službe za igre na sreću Porezne uprave, istaknula je nedavno na HRT-u da država direktno od poreza na dobitke od lutrijskih igara, igara klađenja i od naknada mjesečnih i godišnjih od priređivanja igara na sreću zarađuje 354 milijuna eura.

Te brojke rastu iz godine u godinu. Također je naglasila da u Hrvatskoj imamo više od 1.200 poslovnica, preko 3.600 samoposlužnih terminala za klađenje te sedam online legalnih priređivača igara na sreću.

Raspodjela dijela prihoda

Kriteriji za raspodjelu utvrđeni su sukladno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga društva, a iskazuju se udjelom pojedinih programskih aktivnosti u ukupnom dijelu prihoda od igara na sreću.

Raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrđuje se izdvajanje za organizacije, i to:

1. 39,20 % onima koje promiču razvoj sporta

2. 3,44 % onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti

3. 12,14 % onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću

4. 18,69 % onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom

5. 2,20 % onima koje se bave tehničkom kulturom

6. 13,48 % onima koje se bave kulturom

7. 1,32 % onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih

8. 9,53 % onima koje pridonose razvoju civilnoga društva