ZAGREB – Vlada je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti najavila da će, uz usklađivanje, dodatno povećati obiteljske i najniže mirovine, a na to se obvezala i sporazumom o suradnji zastupniku Hrvatske stranke umirovljenika Silvanu Hrelji, pa je u srijedu pokrenula i proceduru koja bi trebala rezultirati izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju. Na svom portalu e-savjetovanje objavila je obrazac prethodne procjene izmjena tog zakona i najavljuje da će, uz usklađivanje, najniže mirovine dodatno rasti za 1,5 posto od 1. siječnja 2023. godine te isto toliko od 1. siječnja 2025. godine.

Novi obračun

Uz to, mijenjat će se i način obračuna obiteljskih mirovina, no Vlada ne otkriva detalje novog modela, ali ističe da bi to obiteljske mirovine trebalo povećati u prosjeku za 13 posto. Vlada je u NPOO-u procijenila da će obiteljske mirovine, kad se izmijeni njihov obračun, rasti deset posto, pa je moguće da je u međuvremenu odlučila korigirati svoju prvotnu zamisao za povećanje tih mirovina ili je do postotaka rasta obiteljskih mirovina od 13 posto došla zbrajajući učinke planiranog povećanja najnižih mirovina i učinka redefiniranja modela obiteljskih mirovina.

U obrascu se navodi da bi primjena počela u prvom kvartalu 2023. godine, ali nije do kraja razjašnjeno hoće li sve odredbe odmah stupiti na snagu jer je u NPOO-u navedeno da primjena redefiniranog modela obiteljskih mirovina počinje 2025. godine. No, u sporazumu s Hreljom taj je datum korigiran i navedeno je da implementacija počinje 1. siječnja 2023. godine.

S obzirom na to da se tek pokreće procedura za izradu zakonskih izmjena, logično je da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na e-savjetovanju puno opširnije iznosi motive za najavljene izmjene nego detalje tih izmjena.

Tako navode da je trenutačno u Hrvatskoj više od 215.000 korisnika obiteljske mirovine te više od 270.000 korisnika najniže mirovine, ali ne i koliko umirovljenika pripada u obje skupine. Podsjećaju da se visina obiteljske mirovine za jednog člana obitelji određuje u visini od 70 posto mirovine koja bi pripadala umrlom osiguraniku ili korisniku te da se povećava za 10 posto za svakog sljedećeg člana, odnosno do ukupno 100 posto za četiri i više članova obitelji.

Dok je prosječna mirovina za sve umirovljenike u Hrvatskoj, ne računajući međunarodne ugovore, u srpnju bila 2.902.13 kuna, prosječna je obiteljska mirovina bila 2.346,29 kuna i iznosila je nešto malo više od 32 posto prosječne plaće.

Osjetljive kategorije

Najniža mirovina, a to je zapravo iznos koji država jamči za svaku godinu staža, neovisno o visini uplate doprinosa, za 40 godina staža iznosi 2.861,20 kuna, dok je za 15 godina staža 1.072,95 kuna mjesečno. Podatak koji Ministarstvo iznosi, a to je da već sada korisnici najniže mirovine, zahvaljujući tom institutu, primaju mirovinu koja je u prosjeku 56 posto veća od one koja bi im pripadala na temelju uplaćenih doprinosa, sugerira da bi bez tog dodatka u Hrvatskoj bilo podosta ljudi koji bi i za 40 godina staža imali mirovinu manju od tisuću i pol kuna.

– Stoga je neophodno podići razinu socijalne sigurnosti za ove osjetljive kategorije umirovljenika, korisnike obiteljskih mirovina i najnižih mirovina kroz povećanje razine adekvatnosti mirovina, navodi Ministarstvo u svome obrazloženju. Ističu da je stopa rizika od siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU-a, pa je za 2019. godinu u Hrvatskoj bilo 30,1 posto starijih od 65 godina koji su bili izloženi riziku od siromaštva, dok je prosjek u Uniji gotovo upola manji i iznosi 16,5 posto.

Za osobe s navršenih 75 godina stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je bila gotovo 35 posto, a prosjek Unije bio je 18 posto.
– U starijoj populaciji naročito su ugrožene žene čiji je rizik od siromaštva znatno viši, te je za žene sa 65 i više godina iznosio 33,6 posto, dok je za žene sa 75 i više godina iznosio 40 posto. S obzirom na to da je među ovom populacijom najveći broj udovica kojima je mirovina jedini izvor prihoda, nužno je dodatno intervenirati u mirovinski sustav u cilju zaštite ove kategorije umirovljenika, jedno je od obrazloženja za redefiniranje modela obiteljskih mirovina.