I umirovljenici koji primaju obiteljsku mirovinu ubuduće će moći raditi pola radnog vremena, a da i dalje nastave primati mirovinu.

Vlada je krug umirovljenika koji mogu raditi bez gubitka mirovina odlučila proširiti i na više od 215 tisuća korisnika obiteljskih mirovina samo desetak dana nakon potpisivanja protokola o suradnji sa zastupnikom Hrvatske stranke umirovljenika Silvanom Hreljom, a prema objavi na portalu e-savjetovanje predlaže da se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru usvoje po hitnoj proceduri.

Dogovor Vlade i Hrelje najviše se tiče upravo obiteljskih mirovina, posebice njihova povećanja i mogućnosti da se nakon smrti bračnog druga ili partnera koristi i dio njegove mirovine, ali zanimljivo je kako je Vlada baš sada nakon dvije godine odlučila i korisnike obiteljskih mirovina uključiti među one koji mogu raditi do 20 sati tjedno, a da ne izgube mirovinu.

Starenje stanovništva

No, dodatni rad značit će i to da gube pravo na najnižu mirovinu, odnosno dobivat će samo mirovinu koja bi im bila određena prema godinama staža i uplaćenim doprinosima.

Najniža mirovina za godinu staža je 69,81 kunu, što znači da staž od 20 godina jamči mirovinu od 1.396 kuna, za 30 godina 2.094, iako bi izračun na osnovi doprinosa bio manji. Ako se odluče na dodatni rad, umirovljenici koji koriste pravo na najnižu mirovinu moraju znati da će im dok god rade biti onolika kolika im pripada na osnovi uplaćenih doprinosa, a ne ona koju im je zajamčila država.

Već ranije država je rad u mirovini, bez gubitka, omogućila korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine te braniteljima.

U obrazloženju prijedloga najnovijih izmjena zakona, Vlada ističe da se nakon 1. siječnja i proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, broj umirovljenika koji rade utrostručio.

Navode da je prema statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 19. lipnja 2021. bilo ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu.

Dodaju da je u nepovoljnim demografskim uvjetima, kad je Hrvatska suočena sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi, važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika, na tržište rada.

Dodatni prihod

Time se, ističe Vlada, umirovljenicima omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda, a ujedno se osigurava dodatna radna snaga i prijenos stečenih znanja na mlađe radnike.

– Također, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti, stoji u Vladinom obrazloženju. Argument za proširenje je i to što korisnici obiteljskih mirovina prosječno primaju 2.096 kuna, što je manje od prosječne mirovine u Hrvatskoj i to za gotovo 500 kuna.

Uz to, u većini slučajeva korisnici obiteljske mirovine su udovice, odnosno udovci, starije osobe, koji istu koriste nakon smrti bračnog ili izvanbračnog druga, a u više od 27 posto slučajeva, napominje Vlada, preživjeli bračni ili izvanbračni drug potencijalno je izložen riziku od siromaštva.