Televizija kakvu većina gledatelja poznaje, preko zemaljske antene, još nije otišla u povijest, iako su se pojavili brojni novi načini prijama TV-programa. Praćenje programa putem satelita nije novog datuma, kao ni putem kabela, telefonske žice (IPTV – internet) ili bežične mobilne telekom veze. Tehnologija napreduje, a za televiziju više nema granica.

Država jednostavno nema načina onemogućiti nekome da nešto gleda i čuje, ali to više ne mogu učiniti ni telekomi, odnosno putem svog kabela eliminirati TV-program konkurencije. Najnoviji trend je OTT (over-the-top) način za praćenje televizijskog i filmskog sadržaja putem interneta na zahtjev i u skladu sa zahtjevima pojedinačnog gledatelja i ne treba se povezivati s standardnom IPTV-ponudom.

Ugovor nakon buke

I dok je realna tehnološka i kulturološka stvarnost višak televizijskih programa i manjak vremena za njihovo gledanje, vode se pravi »medijsko-politički ratovi« za TV-gledatelje. Ni Hrvatska nije izuzetak, a najpoznatija je nedavno završena medijska sapunica oko N1, o kojoj danas više i nitko ne govori. Slučaj N1 su i neki tehnički nepismeni političari čak digli na ozbiljnu političku razinu kada je N1 ispao iz ponude TV-paketa A1. Iz A1 jednostavno su odgovorili da im je cijena koju moraju platiti N1 previsoka kako bi ga imali u svojoj IPTV-ponudi, odnosno A1 kaže da je United Media, vlasnik N1, postavila neprihvatljive uvjete za produljenje ugovora. »Njihovim prihvaćanjem, pružanje TV-usluge našim korisnicima više ne bi bilo moguće pod jednako povoljnim uvjetima«, navedeno je bilo u priopćenju A1. Na tu izjavu iz A1 stigla je informacija iz United Medie, u kojoj se kaže da su netočni navodi A1 jer da je United Media ponudila jednake uvjete i jednaku cijenu kao dotad.

Tako se tvrdilo da su navodi operatera A1 da je United Media postavila neprihvatljive uvjete za nastavak suradnje s njima »apsolutno netočni i ne odgovaraju istini«. Išlo se toliko daleko da se iz United Medie najavljivalo iz da će isključiti N1 i iz Hrvatskog telekoma. Međutim to se nije dogodilo pa je Hrvatski Telekom, umjesto da isključi ne samo N1 nego i sportske programe (Sportklub), najavio da će, uz ranije produženu suradnju s Arena Sportom, biti produljen i ugovor o suradnji s United Mediom (UM) čime sportski, informativni i zabavni kanali UM-a nastavljaju biti u MAXtv ponudi tijekom sljedećih 13 mjeseci. Produljenjem ugovora o suradnji s United Mediom gledatelji će moći gledati Sport Klub kanale te ostale UM kanale iz dosadašnje redovne ponude na MAXtv-u. Međutim, ne samo da je United Grupa postigla dogovor oko N1 i Sportkluba s Hrvatskim Telekomom (HT) oko programskih TV-paketa već je s HT-om i Zagrebačkom bankom postigla dogovor o preuzimanju većinskog udjela u Optima Telekomu, hrvatskom operateru koji pruža usluge fiksnog interneta i pay-TV usluge.

United Grupa koja u Hrvatskoj telekomunikacijske usluge pruža pod brendom Telemach, potpisala je kupoprodajni ugovor kako bi preuzela 17,41 posto dionica od Hrvatskog Telekoma i 36,90 posto dionica koje su u vlasništvu Zagrebačke banke. Dogovor je bio logičan korak u predanosti United Grupe da hrvatskim korisnicima pruži telekomunikacijske usluge najnovije generacije. Najavljeno je da United Grupa ulaže 130 milijuna eura u modernizaciju mobilne mreže Telemacha Hrvatska kako bi poboljšala kvalitetu, proširila pokrivenost i korisnicima 5G uslugu te da će uložiti 100 milijuna eura u izgradnju najmodernije optičke mreže na kojoj hrvatskim korisnicima već nudi fiksnu telefoniju i superbrzi širokopojasni internet s brzinama od 300 Mbps do 2 Gbps.

Najavljeno je da nakon što transakcija bude zaključena, 125.000 pretplatnika širokopojasne mreže i 55.000 korisnika pay-TV usluge Optima Telekoma postupno će imati koristi od spomenutih ulaganja i novih modernih usluga koje će omogućiti konvergenciju s mobilnom uslugom te poboljšati kvalitetu i korisničko iskustvo. Prema uvjetima sporazuma, zaključivanje transakcije ovisi o promjeni hrvatskog Zakona o elektroničkim medijima, koji trenutačno zabranjuje vertikalnu integraciju između TV-nakladnika i operatora koji prenosi medijski sadržaj. Dogovor je također uvjetovan odobrenjem nadležnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

– Ovaj sporazum predstavlja korak dalje u našem planu da transformiramo Telemach Hrvatska u potpuno konvergentnu telekomunikacijku kompaniju koja nudi cijeli niz telekomunikacijskih usluga, uključujući i TV, i to na vlastitoj infrastrukturi, rekao je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska.

Prebačena loptica

Krajem srpnja u Hrvatskoj su gotovo svi zaboravili na slučaj N1, u glavnoj je ulozi EON platforma, ali su sada iz United Grupe lopticu o tome kako ih žele uništiti prebacili na – Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije. U dopisu koji smo dobili iz United Grupe smatraju da se »Aleksandar Vučić razotkrio kao glavni strateg kompanije Telekom Srbija i kao netko tko je sudjelovao u pregovorima oko kupovine prava za Premier Ligu na strani Telekoma Srbije«. Iz United Medie doslovno kažu: »Ovog se puta ne obraćamo kao predsjedniku Srbije, već kao konkurentu na tržištu«, te nastavljaju da pozivaju Aleksandra Vučića da pokaže papire i dokaže svoje tvrdnje kako je United Grupa »ponudila više novca u prvom krugu, ali je Telekom pobijedio u drugom krugu«. Građani Srbije tako bi se uvjerili laže li Vučić da je sudjelovao u pregovorima pa ne zna točne iznose ili je zaista sudjelovao i zna sve detalje, ali ipak laže. »U oba slučaja, Aleksandar Vučić je lagao i obmanuo sve građane Srbije«, tvrde. To se ne bi trebalo ticati gledatelja u Hrvatskoj, ali u pitanju su televizijski programi Arena sport na kojima se prenosi ne samo međunarodni sport već i nacionalna hrvatska nogometna liga.

Iz United Medie dalje objašnjavaju: »Što je istina i što je ono što niti jedna laž osobe koja se zove Aleksandar Vučić ne može negirati? Istina je kako je United Grupa imala najuspješnije rezultate otkada postoji i to u prvih šest mjeseci 2021. godine. Istina je da je EBITDA kompanije dvostruko veća od Telekoma Srbija (konsolidirano). Istina je da smo u posljednje tri godine ostvarili rast poslovanja od 300 posto. Istina je da zapošljavamo 14.365 ljudi u osam zemalja i da im nikada nije kasnila plaća. Istina je i da smo uvijek mislili i na druge te pomagali kada je najteže, donirajući milijune eura u regiji, a posebno u Srbiji, ali su te informacije po naredbi vladajućih cenzurirane.

Ono što je također istina jest da čak i tako uspješna United Grupa, lider u telekomunikacijama i medijima u Jugoistočnoj Europi, nije mogla ponuditi više od 35 milijuna eura po sezoni za prava prijenosa Premier Lige za tržište bivše Jugoslavije. Taj je iznos bio prevelik i nerealan te uvjetovan nelegalnom konkurencijom državnog i privatnog kapitala, koja je u zemljama Europske unije apsolutno nemoguća i zabranjena. Srbija je također potpisala, ali ne primjenjuje taj isti zakon. Nažalost očekivano, s obzirom na to da mnogobrojne zakone Srbije Telekom i njihov menadžer Vučić svakodnevno krše.

Cijena utakmica

United Grupa će se, naravno, žaliti svim relevantnim institucijama u Srbiji i u Europskoj uniji. Imamo prava prijenosa utakmica Premier Lige još godinu dana na Sport klubu. Premier Liga ima svoja interna pravila o fer ponašanju posebno u području financiranja. Uvjereni smo da s pravima za englesku ligu još ništa nije konačno gotovo. Našeg konkurenta Vučića pozivamo da javno i dokumentirano dokaže svoje tvrdnje, a poznato je kako voli pokazivati razne dokumente i fotografije na televiziji. Ako se ohrabri i pokaže papire, neka objasni građanima Srbije je li istina da je prava za sportske prijenose Telekom Srbija platila nekoliko puta više u odnosu na ranije cijene«, navode u priopćenju, uz neke sasvim konkretne brojke. Naime, u United Grupi tvrde da za televizijske prijenose talijanske nogometne lige čija je cijena ranije iznosila 5 milijuna eura godišnje, Telekom po novom ugovoru plaća 23 milijuna eura godišnje. Španjolsku nogometnu ligu koja je koštala 8,5 milijuna eura po sezoni, po novom ugovoru Telekom plaća 14 milijuna eura. Francusku nogometnu ligu čija su TV prava prijenosa godišnje iznosila 800.000 eura, Telekom sada plaća 6 milijuna eura po sezoni.

Prijenose utakmica Lige prvaka čija je cijena ranije iznosila 18 milijuna eura godišnje, Telekom po novom ugovoru plaća 45 milijuna eura godišnje. Nogometnu ligu Srbije plaćaju osam milijuna eura, što je također dvostruko veći novčani iznos nego ranije… »I tako još u mnogim sportovima i različitim ligama Telekom se odlučio za strategiju plaćanja višestruko većih cijena, sve do Premier Lige za koju su ponudili 10 puta veći iznos od onog koji je ranije plaćala United Grupa«, tvrde te zaključuju: »Možda menadžer Telekoma Srbija Aleksandar Vučić zna kako će 3,5 milijuna gledatelja Arene Sport u regiji uspjeti sve to platiti s obzirom na to da je cijena koja se naplaćuje od operatora ispod 2 eura po korisniku za sportske kanale. Je li menadžer Vučić svjesno prihvatio činjenicu da Telekom unaprijed radi 150 milijuna eura minusa godišnje samo na sportskim pravima? Hoće li tu razliku platiti građani Srbije? Konkurent Vučić mogao bi pitati predsjednika Srbije. Možda on zna«, zaključuju iz United Medie. I tako se medijska sapunica se nastavlja, a pitanje hoće li to utjecati na cijenu gledanja pay-TV programa u Hrvatskoj, zasad je nepoznanica, ali se mora priznati da se TV-rat ne prestaje i da su u to sada uvučeni i predsjednici država.

A zapravo je situacija oko slučaja programa N1 postala potpuno bespredmetna kada je u proljeće United Grupa predstavila EON Connect, OTT uslugu, na kojoj je moguće gledati N1 i preko interneta (pa tako i A1), a da se za uslugu gledanja TV-programa plaća United Grupi. Tu je uslugu razvio United Cloud, inovativni centar u United Grupi koji je također razvio i njihovu EON TV-platformu. Inače, u sklopu United Grupe u Hrvatskoj posluju telekomunikacijski operator Telemach Hrvatska kao i televizije i portali Sport Klub i N1, Nova TV, Doma TV i portal dnevnik.hr.

Je li to pošteno?

Realno gledajući, napretkom tehnologije klasična televizija pomalo odlazi u povijest jer ne samo država već ni telekomi zbog pojave OTT-a više uopće nemaju nadzor nad televizijskim sadržajem koji se prenosi njihovom infrastrukturom. Za razliku od zatvorenih mreža temeljenih na IP protokolu, OTT je omogućio pojavu brojnih pružatelja takvih usluga, pa tako i HRT pruža OTT uslugu pod imenom HRTi, a na hrvatskom su tržištu prisutne i OYO (n(ova)plus TV), RTL Play, HBO (HBO Croatia), MAXtv To Go (HT), A1 Xplore TV, Iskon TV, ali na tržištu u Hrvatskoj pojavljuju se i strani OTT sadržaji namijenjeni gledateljima u Hrvatskoj, Gonet.tv iz Češke, ali i brojni i drugi slični servisi.

Telekom upravo s pojavom novih tehnologija ulazi u sve kompliciraniju pravnu regulativu u kojoj tehnološki sektor puno brže djeluje od onog pravnog. Izvršni direktor Deutsche Telekoma Timothezs Hoettges na Mobile World Congressu u Barceloni kritizirao je regulative koje uporno odbijaju klasificirati kompanije poput WhatsAppa i Microsofta kao pružatelje komunikacijskih usluga. Ustvrdio je da OTT »igrači« generiraju poveći promet na mrežama, ali pritom ništa ne plaćaju u smislu infrastrukture, odnosno troškova njezine izgradnje i održavanja. S njegovim su se riječima složili vodeći ljudi konkurentskih telekoma Orange i Telefonice.

»Recite mi je li pošteno da WhatsApp generira dodatne prihode za matičnu kompaniju Facebook i njezino poslovanje kroz povećano opterećenje podacima kojima barata, a pritom mrežni operateri moraju plaćati račune za to. Kako je moguće da OTT »igrači« generiraju oko 80 posto prometa i pritom ne plaćaju apsolutno ništa po pitanju infrastrukture koja im to omogućava? Usto zauzvrat dobivaju silne podatke naših korisnika i to je dodatna vrijednost za njih«, izjavio je Hoettges te sasvim sigurno na taj način pokrenuo raspravu čiji će se tijek nastaviti nakon završenog MWC-a kongresa u Barceloni. I nije se na tome zaustavio.

»Zašto se Microsoft ne tretira kao platforma za komunikaciju od regulatora? Riječ je o kompaniji koja je evoluirala u tom smislu i omogućava komunikaciju kroz razne proizvode i usluge, pritom se koristi infrastrukturom operatera i ništa ne plaća za to«, riječi su prvog čovjeka DT-a.
Na kraju, kazao je da ako se nešto ne promijeni, Europa će zaostajati za ostatkom svijeta: »Imamo američko tržište kao jedinstveno, imamo Aziju i Kinu gdje su regulative poprilično jasne i imamo Europu s 27 različitih regulacija i bez jasnih pravila vezanih za upravljanje podacima i njihovom privatnosti. Europa se mora probuditi i promijeniti način na koji želi usmjeriti i provoditi digitalizaciju.«