ZAGREB – S izbjeglicama iz Ukrajine dosad je u Hrvatsku stigla i nekolicina liječnika i medicinskih sestara koji su iskazali želju za radom u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, a po svemu sudeći, njihov bi broj u narednim tjednima mogao rasti. Kako je u našem zdravstvu manjak liječnika i medicinskih sestara kronični problem, ovakvo kadrovsko pojačanje neće mu škoditi, no činjenica je da se medicinsko osoblje koje stiže iz Ukrajine u našim bolnicama ne može zaposliti u kratkom roku zbog administrativnih prepreka.

Ukrajina, naime, u našem sustavu priznavanja inozemnih kvalifikacija pripada krugu trećih zemalja čiji obrazovni sustavi nisu usklađeni s europskim te medicinski djelatnici, da bi im se priznale diplome koje su stekli u matičnoj zemlji, moraju polagati razliku ispita. U nadležnim strukovnim komorama i Ministarstvu zdravstva traži se rješenje za ovaj problem, a mogli bi ga konkretizirati na današnjem sastanku u Ministarstvu zdravstva. Prijedlozi su da se, osim ubrzanja postupka, Ukrajince oslobodi financijskog troška postupka dobivanja licence za rad u hrvatskom zdravstvu.

Medicinske sestre

Postupak priznavanja kvalifikacije za medicinske sestre iz Ukrajine stoji, naime, 10.000 kuna, a razliku ispita polažu u jednoj od pet srednjih medicinskih škola koje su određene za taj posao.
– Predložit ćemo da se nađe model u kojem bi postupak priznavanja diploma država sufinancirala, na neki način, jer oni koji dođu iz Ukrajine vjerojatno nemaju 10.000 kuna za te ispite. Bilo bi dobro da za sve one koji se žele asimilirati u naše društvo, koji žele ostati, država omogući da to završe i da mogu početi raditi. Treba im izaći u susret i onima koji žele ostati omogućiti da ostanu, kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.

Prema informacijama kojima u komori raspolažu, u Hrvatsku je dosad stiglo pet medicinskih sestara, ali im se ni jedna još nije javila sa službenim zahtjevom za nostrifikacijom diplome.

– Imamo tu informaciju od kolegica koje obilaze izbjeglice smještene u Rakitju. Sve te medicinske sestre iskazuju interes da bi radile u Hrvatskoj. Zasad ih je malo, ali moramo imati plan kako dalje, kaže Gazić. Ne očekuje, međutim, osobitu navalu zdravstvenih djelatnika iz Ukrajine jer je tamo, kaže, na snazi radna obveza te zemlju mogu napustiti samo oni zdravstveni djelatnici koji imaju djecu mlađu od tri godine ili troje i više djece.

Dug proces

Osim što za priznavanje kvalifikacije moraju platiti pozamašan iznos, čitav postupak u slučaju medicinskih sestara i tehničara traje od šest do sedam mjeseci, ovisno o tome kolika je razlika ispita koju moraju položiti. U Ukrajini medicinske sestre završavaju četverogodišnju školu, a u Hrvatskoj, slijedom EU direktive, njihovo srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina.

Bilo kakva kadrovska »injekcija« u hrvatskom bi zdravstvu dobro došla, smatraju u strukovnoj komori. Prema podacima od prije četiri godine, nedostaje nam 4.000 medicinskih sestara, a one, kao i liječnici, napuštaju zemlju u potrazi za boljom plaćom i uvjetima rada. Upitno je hoće li se izbjeglički val iz Ukrajine odraziti na kadrovsku sliku našeg zdravstva, no u komori smatraju da je svaki novi zdravstveni radnik dobrodošao. Hrvatska je, kaže Gazić, Ukrajincima donekle zanimljiva zbog sličnosti jezika, jer će se možda lakše uklopiti u naše društvo nego u posve različito govorno područje. »Na nama je da im to olakšamo i da ih privučemo da ostanu, a to se može postići ako im država proba osigurati da to mogu financijski pokriti i da na nostrifikaciju ne čekaju godinama », ističe Gazić.

Podrška sindikata

I u Hrvatskom sindikatu medicinskih sestara i tehničara podržavaju napore da se zdravstvenim radnicima iz Ukrajine olakša ulazak u sustav, ali upozoravaju na probleme zbog kojih naše sestre i dalje odlaze.

– Ako znaju jezik, zadovoljavaju propise i kompetencije, sigurno će ih sustav zaposliti, ali prethodno moraju proći zakonom predviđeni dio dobivanja licence i prevladavanja jezične barijere. Nedostaju nam medicinske sestre, ali imamo i naših koje su na burzi, koje odlaze iz sustava rada jer su potplaćene, a odjeli prekapacitirani, jer je prekovremeni rad, osobito u vrijeme pandemije, jako urušio sustav sestrinstva, osobito zdravstvenu njegu, upozorava Brankica Gregurić, predsjednica sindikata.
Sličan je problem i s ukrajinskim liječnicima, koji također zbog razlika u obrazovnom sustavu moraju polagati razlike ispita da bi u Hrvatskoj dobili licencu za rad. No, cijena postupka za liječnike je bitno niža, a zakon predviđa mogućnost da liječnici s kliničkim iskustvom, specijalisti koji možda desetljeće ili dva rade u struci budu oslobođeni te obveze.

HLK će predložiti ubrzanje procesa priznavanja diploma ukrajinskim liječnicima, a postoji mogućnost dobivanja privremene licence na šest mjeseci, poručuje Krešimir Luetić, predsjednik komore. Takva se privremena licenca sada koristi za liječnike obiteljske medicine kad su u postupku priznavanja specijalizacije.

U Liječničkoj komori ne očekuju velik broj kolega iz Ukrajine, dosad su im se u javile dvije-tri liječnice koje su stigle u Hrvatsku i htjele bi tu raditi u struci.