Godinu za godinom Zagreb je obarao turističke rekorde, imao Advent najbolji u Europi, privlačio turiste iz dalekih destinacija i gledao samo naprijed. No, onda je došla 2020.! Pandemija, potres, lockdown… Turizam u Hrvata tu 2020. jedva je preživio. Kakva je budućnost i ima li oporavka!? Zna to Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba.

Turizam su, ja bih rekao na žalost, uvijek i prije svega gole brojke. Kakav je turistički promet u gradu Zagrebu u prva četiri mjeseca ove godine, o kakvim se brojkama radi ako ih usporedimo s lanjskom godinom, odnosno u kojoj je mjeri taj turistički rezultat daleko od ostvarenog u rekordnoj 2019. godini?

– Čitateljima vjerojatno brojke i nisu najzanimljivije, no one su ipak mjerilo pa treba govoriti i o njima. Stoga, za razdoblje od 1. siječnja do 28. travnja 2021. je broj dolazaka na razini od 58 posto u odnosu na prva četiri mjeseca 2020. godine, dok je broj noćenja na razini od 72 posto. U brojkama je to 81.475 dolazaka i 224.885 noćenja. U usporedbi s 2019. smo na razini od 26 posto u dolascima i 37 posto u noćenjima.

Kad već spominjemo 2020. godinu, koliki je bio pad u noćenjima i dolascima, koja su se tržišta pokazala najotpornijima, a kod kojih se bilježi najveći minus?

– Prošla godina završila je na oko 30 posto ostvarenih rezultata u odnosu na 2019. Što se same strukture gostiju tiče, ona se, naravno promijenila, pa je, tako, najviše noćenja bilo iz Hrvatske, zatim iz Italije, Njemačke, SAD-a te Bosne i Hercegovine. Ono što je primjetno je gotovo potpuni izostanak gostiju s dalekoistočnog tržišta, a to se prvenstveno odnosi na goste iz Južne Koreje, Japana, Kine… Istaknula bih naše intenzivne aktivnosti u zadnjih nekoliko godina na području Sjeverne Amerike i sjajnu suradnju s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u New Yorku, zbog kojih su nam gosti iz SAD-a bili prvi po noćenjima do prošle godine, kada to, na žalost, zbog pandemije nije mogao biti slučaj.

Pohvale Morani Suton

Moram vas pitati kada je lani bilo najteže, kada vam se možda činilo da je zagrebački turizam, nakon svih godina rekordnih brojki, ako ne na koljenima bio pred nikad većim izazovima? S druge pak strane, koji je bio onaj prvi potez kojeg ste povukli u cilju čim brže prilagodbe na turizmu nesklone okolnosti? Što je prvo što je valjalo napraviti?

– 22. ožujka 2020. datum je koji sigurno neću zaboraviti, kao i, vjerujem, većina sugrađana… S druge strane, datum je to koji je sve nas iz Zagreba podsjetio koliko uistinu volimo svoj grad. U tom smislu smo u TZGZ-u odmah odlučili reagirati. U skladu sa zakonodavnim i proceduralnim mogućnostima koje su nam na raspolaganju, bili smo spremni na ad hoc reakcije te smo u mjesec dana nakon potresa kreirali emotivni film Zagreb Loves You i istoimenu promotivnu kampanju. Filmom smo željeli pokazati cijeli spektar osjećaja koje smo proživjeli i, za razliku od uobičajenih turističkih promotivnih filmova, htjeli smo prikazati i naš ranjeni, ali opet živ i ponosit Zagreb. Tako smo, u jeku pandemije koronavirusa i nakon zagrebačkog potresa, kreirali sveobuhvatnu kampanju #ZagrebLovesYou jer smo željeli ostati u kontaktu sa svima koji su bili u našem gradu, ponijeli iz njega lijepe uspomene te, naravno, sa Zagrepčanima i ljudima u Hrvatskoj i izvan nje koji vole Zagreb.

Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Još bih istaknula i »nulti« potez, tj. događaj na sam dan potresa kada je naša informatorica Morana Suton, unatoč svemu, otišla na svoje radno mjesto – Centar za posjetitelje u Međunarodnoj zračnoj luci Franjo Tuđman, kako bi pomogla putnicima. Naime, zbog uvođenja tzv. lockdowna, to je trebao biti zadnji radni dan Centra, međutim, kao što znamo, nastupile su izvanredne okolnosti. Informatorica Suton se javila odmah ujutro te iskazala želju da ide na radno mjesto, uz obrazloženje kako će svim posjetiteljima koji se tamo zateknu trebati pomoć te smjernice za daljnje postupanje. Nakon sigurnosne provjere zgrade aerodroma, dali smo joj dopuštenje za odlazak na posao gdje je bila već oko 10 sati. Pokazalo se to kao dobra odluka jer, unatoč trenutnom otkazivanju svih letova, redovni zračni promet je ubrzo ponovo uspostavljen, a svi putnici koji su se zatekli u zračnoj luci bili su vrlo zahvalni na pomoći i informacijama koje im je pružala kolegica Suton. Morana je svoj posao odradila profesionalno i uz maksimalnu razinu odgovornosti te sam iznimno ponosna na njenu staloženost i požrtvovnost kojima je pokazala odlike istinskog turističkog djelatnika u posebno teškim okolnostima. Odlučili smo nominirati je ispred TZGZ-a za europskog informatora godine te smo sretni što je to prepoznala i struka, dodijelivši joj vrijedno priznanje turističkog informatora godine u EU. Time je postala prvi turistički informator iz Hrvatske s ovako vrijednim priznanjem.

Sigurnost boravka turista

Siguran boravak, siguran u zdravstvenom smislu, preduvjet je uspješne sezone. Cijela zemlja igra na kartu Safe stay in Croatia, a TZGZ je prva regionalna turistička zajednica u nas koja je otvorila punkt za testiranje stranih turista. Strani turisti koji ostvare bar jedno noćenje u Zagrebu za 50 posto nižu cijenu mogu se subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima testirati na COVID-19. Kakav je odaziv turista na ovu pogodnost i zašto ste se odlučili za sufinanciranje testova? S druge strane, kakav je interes turističkih radnika za cijepljenje i planiraju li se tu kakve akcije?

– TZGZ je prepoznala inicijativu MINTS-a oko projekta sigurnosti boravka turista u Hrvatskoj te smo prvi TZ koji je omogućio testiranje na koronavirus, vikendom, kroz svoj Centar za posjetitelje. S obzirom na činjenicu da je Zagreb tzv. city break destinacija, odnosno odredište koje karakteriziraju vikend boravci posjetitelja, odlučili smo dodatno olakšati našim gostima posjet Zagrebu, odnosno potrebna testiranja na COVID-19. Naime, u vrijeme pandemije posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti jer putnici prvenstveno traže visoke sigurnosne standarde, kvalitetu i putovanje bez rizika. Kako je vikendima, odnosno subotama poslijepodne i nedjeljama, testiranja u Zagrebu teže provesti, TZGZ se odlučio na ovaj korak te se nadamo da ćemo i druge destinacije potaknuti na sličnu aktivnost. Testiranja se odvijaju subotom, nedjeljom, blagdanima te neradnim danima od 10 do 18 sati, a više informacija na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom i francuskom jeziku može se pronaći na: Infozagreb.hr/korona-virus. Već prvi vikend testiranja, od 10. do 11. travnja, imali smo vidljiv interes, a do sada su se najviše testirali gosti iz Njemačke, Italije, Švicarske, SAD-a, no imali smo goste i iz Grčke, Bangladeša pa čak i iz Nigerije. Ovime smo olakšali zagrebačkoj turističkoj industriji organizaciju boravka gostiju u našem gradu, a isto tako šaljemo poruku o Zagrebu kao odgovornoj i sigurnoj destinaciji koja spremno dočekuje svoje posjetitelje. Što se tiče cijepljenja turističkih radnika, interes je velik te očekujem da će, nakon Dubrovnika i Istre, Zagreb uskoro doći na red.

Svjetski veslački kup

Zagreb je prepoznat kao ‘city break’ destinacija. Pandemija dokida masovne evente, no Zagreb je svemu unatoč bio iznimno dobar domaćin Croatia rallyja, a tu je i veliki Svjetski veslački kup.

– Što se sportskih događanja tiče, ona su jedan od najbitnijih ambasadora svake države, a samim time i grada u kojem se održavaju. Nama u TZGZ-u je posebno drago da je Zagreb u ova neizvjesna vremena, po prvi put u povijesti, domaćin dvaju velikih svjetskih sportskih događanja – prošli tjedan Svjetskog reli prvenstva, a ovaj Svjetskog veslačkog kupa. To ukazuje na značaj našeg grada kao suvremenog sportskog središta, ali i turističke destinacije te potrebu daljnjeg pozicioniranja Zagreba u segmentu sportskog turizma, kao posebnog oblika turističke ponude koji pridonosi stvaranju nove kvalitetne i konkurentne pozicije na turističkom tržištu. Iako zbog epidemioloških mjera, nažalost, ne možemo očekivati dolazak posjetitelja, posebnu pažnju u turističkom smislu treba obratiti na same natjecatelje i njihove ekipe te veliki interes medija koji svoje impresije o destinaciji koju su posjetili prenose u svijet.

Grad i/ili država koja je domaćin velikog međunarodnog sportskog natjecanja šalje poruku o svojoj otvorenosti, atraktivnosti, profesionalnosti u organizaciji, fleksibilnosti i prilagodbi raznim specifikacijama. Sami vozači WRC-a i organizatori mogli su se uvjeriti u kvalitetu našeg gostoprimstva, što je značajno da Zagreb i Hrvatska postanu tradicionalna, višegodišnja etapa reli prvenstva, a eventualno u budućnosti i domaćini natjecanja F1. Naime, ovakve manifestacije stvaraju posebnu vidljivost i bacaju svjetla pozornice na destinaciju domaćina te daju ideje i drugim organizatorima širom svijeta da svoje buduće događaje održe upravo u državi/gradu domaćinu. Isto tako, efekti ovakve sinergije sporta i turizma pridonose popularizaciji destinacije koja je domaćin tim događajima te predstavljaju jednu od najboljih mogućih promocija, kako Zagreba, tako i Hrvatske.

Kratki gradski odmor

Hoteli su i zbog tih sportskih događanja živnuli, ali što je s privatnim smještajem? Koliko je iznajmljivača jednostavno moralo odustati i pokazuje li taj sektor znakove oporavka?

– Od 1. siječnja do 31. ožujka 2021., rješenje o kategorizaciji otkazala su 69 pružatelja usluge smještaja u privatnom smještaju s 82 smještajne jedinice i 188 postelja. Međutim, jednako tako, u navedenom razdoblju u Zagrebu je registriran 31 novi pružatelj usluga u privatnom smještaju s 46 smještajne jedinice i 133 postelja. Vidimo postupni oporavak, o čemu najbolje govore i brojke za prvi kvartal u kojem smo u Zagrebu imali gotovo podjednak broj ostvarenih noćenja i u hotelima i u privatnom smještaju. Tako, u navedenom razdoblju, obje vrste smještaja imaju sličan udjel u ukupnim noćenjima, točnije hoteli 47 posto, a privatni smještaj 42 posto. To držimo i dobrom naznakom jer pokazuje da se nastavlja predpandemijski trend rezerviranja smještaja u hotelima i privatnom smještaju. U hostelima je ostvareno oko 9 posto ukupnih noćenja, što je posljedica kako pandemije, tako i epidemioloških mjera koje su pridonijele novim preferencijama samih gostiju.

Zagreb je i aviodestinacija, no leti se teže i rjeđe, pa je pretpostavljam i gostiju iz dalekih zemalja poput Koreje sve manje. Koliko dobra očekujete od dolaska Ryanaira na zagrebački aerodrom, odnosno koliko je u tom smislu važan opstanak nacionalnog avioprijevoznika?

– Dolazak Ryanaira u Zagreb i povezivanje našeg grada s 12 linija prema osam država (Belgija, Crna Gora, Francuska, Italija, Norveška, Njemačka, Švedska, Velika Britanija), značajno je za razvitak turizma kako glavnog grada Hrvatske, tako i cijele države. Niskobudžetne, tzv. low cost avio kompanije povezuju gradske destinacije pojedinih država, stoga je logičan izbor Zagreba kao cjelogodišnjeg odredišta za kratki gradski odmor. Pozdravljamo svakog novog avioprijevoznika koji dolazi u Zagreb i bit će nam drago vidjeti i »rep« Ryanaira među ostalim kompanijama koje već slijeću u naš grad. To će pridonijeti daljnjem pozicioniranju Zagreba kao city break odredišta te će dodatno olakšati njegovu dostupnost zainteresiranim posjetiteljima. Što se nacionalnog avioprijevoznika tiče, njegov opstanak je izuzetno važan. Ne smijemo zaboraviti da nas je Croatia Airlines jedina povezivala sa svijetom kada su sve druge kompanije prestale letjeti za vrijeme najstrožih mjera pandemije. Isto tako, profil samih kompanija i filozofija poslovanja je drugačija i ne može se stavljati u isti koš niskobudžetne kompanije s nacionalnima.

Nepredvidljivo vrijeme

Je li kriv dojam da su gradovi na kontinentu ipak u težem položaju od obalnih turističkih središta, pomalo prepušteni sami sebi? Koliko ste, iz pozicije čelnice TZGZ-a zadovoljni mjerama što ih vuče resorno Ministarstvo? U tom smislu kako komentirate najavljeno smanjene visine turističke pristojbe? Koliki proračun ste planirali za ovu godinu, je li već bilo nužno ići u kakav rebalans ili i odustati od nekih planiranih aktivnosti?

– Zadovoljni smo suradnjom s MINTS-om i smatram da ministrica Brnjac ima sluha za Zagreb te podržava naše inicijative i prijedloge. Što se tiče visine turističke pristojbe, apsolutno podržavam njeno smanjenje te smo već i uputili podršku prijedlogu prema nadležnim tijelima.
Za 2021. su s posebnim opreznom planirani prihodi od turističke članarine i turističke pristojbe te je, sukladno očekivanom smanjenju istih te nastavku pandemije, značajno smanjena rashodovna strana poput troškova za promotivne aktivnosti, nastupa na sajmovima i međunarodnim radionicama, potpore događanjima i offline oglašavanja. Tako je, ukupan iznos prihoda i rashoda za 2021. planiran u iznosu od 63.000.000 kuna, a već po sadašnjim pokazateljima očekujemo smanjenje prihodovne i rashodovne strane što će se i proceduralno usvojiti u nastavku godine.

Turizam su, k’o što rekosmo, ipak i ponajprije brojke. Usprkos činjenici da živimo u krajnje nepredvidljivim vremenima, može li se reći s kolikim turističkim prometom u ovoj godini bi bili zadovoljni? Je li slika turizma u budućnosti, kako zagrebačkog i domaćeg, tako i svjetskog, utopistički sjajna ili distopijski katastrofična!?

– Mi se uvijek trudimo biti realni pa i kada govorimo o budućnosti. Slika turizma ovisit će o organizaciji i spremnosti destinacije da se prilagodi novonastalim uvjetima i daje rješenja. Koliko ćemo mi kao sektor biti pripremljeni na izazove, toliko će ovisiti daljnji razvoj turizma u pametnom, odgovornom i održivom smjeru. Konkretno, u TZGZ-u smo, suočeni s pandemijom, a i potresom, izradili naš novi Strateško-operativni marketinški plan, no napravili smo ga za kraći period, nego što je to uobičajeno. Točnije, napravili smo ga za razdoblje 2021. – 2023., upravo kako bismo, u ovo nepredvidljivo vrijeme, realnije mogli sagledati cjelokupnu sliku.
Prilikom izrade plana poseban smo dio posvetili COVID-19 pandemiji te potresu, kao i mogućim razradama scenarija. Imamo tri varijante – pesimističnu, umjerenu i optimističnu, a one predviđaju da će u najgorem slučaju Zagreb završiti na 37 posto prometa u odnosu na 2019. godinu, a u najboljem na 65 posto. Osobno bih bila zadovoljna da 2021. završimo po umjerenom scenariju, tj. na 50 posto.

Spominjali su vas onomad kao potencijalnu ministricu turizma. Neću vas pitati imate li takvih ambicija, ili možda i onih političkih, ali ću vas pitati za komentar činjenice da turizam na svojim plećima, barem se meni čini, nose mahom jake žene. Nije to, čini mi se, slučajno.

– Ništa nije slučajno, kao što kažu… Turizam je specifično područje gdje svatko može pronaći svoje mjesto i drago mi je da radim u sustavu gdje su žene ravnopravne muškarcima. Kroz svoju karijeru naučila sam da stil poslovanja određuje karakter pojedinca i osobine, neovisno o spolu. Svaka osoba je posebna, bez obzira je li riječ o muškarcu ili ženi.