U Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju »Martin Horvat« u Rovinju nedavno su predstavnici svih istarskih gradova i općina potpisali pismo obavezujući se time da će u preuređenje Odjela za dječju rehabilitaciju uložiti 11 milijuna kuna. Ova je rekonstrukcija samo dio višegodišnje transformacije izuzetno atraktivnog, 134 godine starog bolničkog kompleksa uz samo more koji datira još iz vremena Austro-Ugraske. Samo u razdoblju od 2017. do 2021. godine u rovinjsku je bolnicu uloženo ukupno 20 milijuna kuna u adaptaciju bolničkih zgrada, a Specijalna bolnica Rovinj proširila je djelokrug rada na neurologiju, pedijatriju, dječju ortopediju, dječju rehabilitaciju, kliničku psihologiju, logopediju, edukacijsku rehabilitaciju, anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, telemedicinu, znanstvenu i stručnu djelatnost, zdravstveni turizam te tako značajno povećala broj ambulanti i spektar usluga.

Zahtjevna obnova

Rovinjska bolnica prošla je kroz još jednu transformaciju – transformaciju upravljanja koja je bitno osnažila bolnički stručni tim i stvorila viziju budućnosti, i to kada je kao najmlađi ravnatelj u Hrvatskoj na njezino čelo prije devet godina došao mladi znanstvenik s inozemnom karijerom doc. dr. sc. Marinko Rade.

– Rovinjska bolnica velik je kompleks koji je jako zahtjevan. To je ukupno 20 tisuća četvornih metara pod krovom. Pritom je to i konzervatorska zona treće razine, dakle najstroža, što dodatno komplicira cijeli projekt obnove. Nije bilo lako s konzervatorima, nismo se u početku slagali, tražilo se puno elaborata, dok se nije kod njih promijenila struktura i došao netko tko poznaje problematiku. Našli smo modalitet suradnje koji je doveo do rekonstrukcije prve zgrade i sada se sve daljnje rekonstrukcije objekata odvijaju po istom modelu, bez problema i kroz uspješnu suradnju, kaže Rade.

U rovinjskoj bolnici obnovljene su gotovo sve glavne zgrade, a preostala je samo još zgrada ravnateljstva u kojoj se će se nalaziti dječji odjel. Trenutno se projektira i obnova operacijske dvorane, a radovi na njezinoj obnovi počet će tijekom ljeta. U 20 milijuna kuna vrijednu obnovu, uz kreditna sredstva, sredstva su uložili Istarska županija i Grad Rovinj, a osim bolničkih zgrada obnovljen je i hotel te su uređene dječje ambulante, promijenjen je dio strojarnica, a bolnica se prijavila i dobila sredstva fondova za zelenu tranziciju putem toplinskih pumpi.

– Osim obnove, mi smo proširili struku. Naime, naše ime bolnice Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju »Martin Horvat« ne opisuje u potpunosti sve naše djelatnosti. Imamo neurologiju, imamo također anesteziologiju u sklopu koje uskoro uvodimo medicinu boli. Imamo još i pedijatriju te provodimo pedijatrijsku neurologiju zajedno s kolegama s Dječje bolnice Srebrnjak, a gdje nam djeluje cijeli tim za ranu intervenciju. Projektiramo obnovu operacijske sale gdje će se odvijati razni minimalno invazivni zahvati tako da do kraja ljeta možemo krenuti u radove. Djelatnost koju ćemo obavljati u operacijskoj sali definirat ćemo u dogovoru s kolegama u Lovranu i Puli jer se ne želimo poklapati unutar iste djelatnosti. Želimo integrativno bolje pokrivati potrebe stanovništva. Sada smo potpisali pismo namjere sa svim jedinicama lokalne samouprave i Istarskom županijom gdje su svi izrazili želju financirati obnovu i opremanje odjela dječje rehabilitacije vrijedne najmanje 11 milijuna kuna. Moram reći da smo u ovom slučaju imali sveobuhvatnu podršku, što odašilje veliku poruku o zajedništvu, odvažnosti i odgovornosti prema našoj zajednici, ističe Rade.

Ulaganja u krizi

Rovinjska bolnica opskrbljuje oko 3.000 pacijenta godišnje na bolničkom liječenju, kroz polikliniku se obavlja oko 23 tisuće pregleda, a što se tiče fizikalne terapije naprave oko 75 tisuća postupaka. Tu je i ugovor s austrijskim osiguranjem za ozljede na radu putem kojeg je prije pandemije COVID-a godišnje dolazilo oko sedamsto pedeset pacijenata iz Austrije. Djeca u ovu bolnicu uglavnom dolaze ljeti tijekom školskih praznika, u pratnji roditelja, a njihove dijagnoze zahtijevaju multidisciplinarni pristup klasične rehabilitacije, uz edukacijske rehabilitacije, radne terapije, psihoterapije i logopedije. Djelatnost traumatologije lokomotornog sustava pokriva većinu lomova kostiju u zapadnoj Istri budući da bolnica ima hitnu službu koja je usmjerena na tu djelatnost, pa se u hitnoj traumatološkoj ambulanti praktički odmah dolazi na red.

– Tijekom COVID-a bili smo u izvođenju velikih radova pa se broj pacijenata morao nešto smanjiti. Ušli smo u investiciju kroz negativni ciklus, tijekom recesije. Kad se napravi takav potez, moguća scenarija su pretežito dva – ili ćete propasti ili ćete novo vrijeme dočekati spremniji od drugih. Naravno, pritom učinite sve da se ne dogodi prvi scenarij. Reinterpretacija Keynesijske ekonomije postulira da se u vremenima krize treba ulagati kako bi se izgradili temelji za oporavak. Mi smo to napravili kroz investicije u poboljšanju komfora naših pacijenata, proširenje stručne djelatnosti i razvoj i investiranje u intelektualni kapital naših zaposlenika kao strateški resurs. Vjerujemo u projekt integrirane bolnice koje sam vidio tijekom svojih čestih putovanja u inozemstvu zbog istraživanja. Imam tu sreću i priliku.Tu je i moja suradnja s Finskom gdje se sveučilišna bolnica konstantno renovira i usmjerava prema tome da sve više djeluje kao zdravstveni centar fokusiran prema kurativi, ali i preventivi. U Rovinju se odvija dugotrajna rehabilitacija koja traje barem tri tjedna i teško je očekivati velike pomake ako čovjek nakon četiri sata terapije, ostatak vremena u bolnici provodi spavajući ili ležeći u krevetu. U tom vidu cilj ustanove je stimulirati pacijenta da što češće izađe iz kreveta. Primjerice, imamo veliku biblioteku na odjelu, koja je osnovana na inicijativu jedne naše bivše pacijentice. Akcija je imala odličan odjek u našoj zajednici te smo došli u centar Rovinja s bolničkim autobusom. Sjećam se da sam prije toga najavio na radiju da nećemo ići s trga prije nego što napunimo bus knjigama. I doista smo napunili autobus knjigama i kroz vrijeme prikupili oko osam tisuća naslova. Imamo i park i plaže oko bolnice gdje uz pacijente borave i građani, a to je izuzetno pogodno utječe na djecu koja se ovdje liječe. Nakon što mladi pacijenti obave hidroterapijske postupke na terapijskoj plaži, oni se poslijepodne igraju s lokalnom djecom. Nikad neću zabraviti jednu scenu u kojoj je sudjelovao jedan naš mladi pacijent koji se koristi električnim kolicima. Bilo je ljeto i mi smo ugledali to dijete kako vozi kroz park električna kolica punom brzinom, a iza njega je zakačeno dvoje rovinjske djece. Kad me prošao prvi šok od straha da ne padnu, shvatio sam da svjedočimo nečem najljepšem koje se moglo dogoditi, a to je da se djeca igraju zajedno, a da između njih ne postoje razlike. Oni su se tada igrali u najljepšem automobilu, vikali su, smijali su se, uživali. Jednog dana kada dijete odraste, on se neće sjećati bolnice, nego trenutka kad se kod nas igralo, opisuje Rade koncept rada rovinjske bolnice.

Timski rad

U rovinjskoj bolnici zaposleno je 130 ljudi od čega je polovica medicinskog kadra. S obzirom da je riječ o bolnici paviljonskog tipa koja ima i hotel, u bolnici radi dosta nemedicinskog osoblja.

– Cijelo vrijeme smo se fokusirali na podupiranje timskog rada. Naime, ne postoji stvar koju netko neće naučiti, ali je bitno naći proaktivnu osobu koja želi učiti, ali i surađivati i napredovati. Moj pročelnik u Finskoj je postao ravnatelj tamošnje sveučilišne bolnice jer se i dalje okružuje samo s najproaktivnijima. Uvijek je nalazio način da se nešto napravi i da drugima omogućuje napredovanje struci, te je tako i stvorio najbolje timove u kojem on ne treba biti najpametniji. Mi smo po tom pitanju u našoj bolnici kroz devet godina promijenili korporativnu kulturu. Možemo graditi bolnicu kao puku zgradu, a možemo je gledati i kroz timove, kroz ljude. Puno ideja o smjeru razvoja bolnice došlo je upravo od zaposlenika, dakle to je princip bottom-upa. Sve češće zapravo dolaze prijedlozi od zaposlenika, a njih najviše uvažavamo. Da bi se to dogodilo, morate poduprijeti komunikaciju, kao ravnatelj morate ručati sa svojim zaposlenicima, a kod nas su marende jako dobre, govori kroz smijeh Rade ističući kako nije moguće sve obaviti kroz službene sastanke jer sastanci su oni formalni i prijenos informacija u takvim slučajevima nije slobodan.

– Htio sam da se sustav presloži medicinski, stručno i kadrovski. Moj je stav da se uspješnost neke bolnice može mjeriti i time da imate pacijente koji su doputovali do vas, a da su prije toga mogli tu istu uslugu dobiti u još pet bolnica koja su bliža njihovom boravištu. To znači da vaša usluga vrijedi, da ste pobijedili kvalitetom. To je put kojim se pokušavamo graditi i ići naprijed, zaključuje Rade.

Bazen za pacijente, ali i sportaše

U rovinjskoj bolnici u tijeku je i investicija u bazenski kompleks koji je vrijedan 60-ak milijuna kuna. Riječ o dva bazena, to je sportsko-lječilišni kompleks gdje će biti bazen veličine 33 puta 25 metara u kojem će se moći igrati službena plivačka i vaterpolska natjecanja. To će, kako kaže Rade, otvoriti sva vrata na polju sportskih priprema, a medicinski dio kompleksa činit će rehabilitacijski bazen s morskom vodom gdje će se nalaziti i prostor za fizikalnu terapiju i hidroterapiju. S tim bazenima, rovinjska bolnica zaključit će cjelogodišnji ciklus talasoterapije, odnosno cjelogodišnje terapije u kojima se koriste blagodati mora.

Senzorička soba i terapijski pas

U Specijalnoj bolnici Rovinj putem donacija uređena je senzorička sobu, a donacije su došle od malih poduzetnika i putem donacija građana i nekoliko zaposlenika. Odnedavno se primijenjuje neurofeedback trening, a u planu je pacijentima omogućiti minimalno 20 treninga po ciklusu što je minimalan broj ponavljanja potreban za optimizaciju moždane aktivnosti i promjene na simptomatskoj razini.

– Zahvaljući Udruzi roditelja djece s teškoćama u razvoju »Hoću – Mogu« iz Pazina, rovinjska bolnica je dobila uređaj za provođenje neurofeedback metode koja koristi povratnu informaciju o električnoj aktivnosti mozga u svrhu optimizacije kognitivnih i emocionalnih procesa. Riječ je o postupnom procesu učenja koji iskorištava sposobnost mozga da se samostalno regulira i traži ravnotežu te povećava učinkovitost njegovih funkcija. Treniranjem mozga, jačamo operativne obrasce, čineći reakcije uravnoteženijima i učinkovitijima. Najčešće se primjenjuje kod ADHD-a, anksioznosti, depresije, glavobolja, teškoća sa spavanjem i specifičnih teškoća u učenju. Trening se sastoji od apliciranja senzora ili elektroda na određenim mjestima na površini glave, a postupak je neinvazvan i bezbolan, kaže psihologica Angiada Prskalo Rovinjska bolnica je i među rijetkim bolnicama koje imaju terapijskog psa. Riječ je o kujici koja je prošla dresuru za terapijskog psa, a trenutno je na zasluženom odmoru.

– Psu je zahtjevno provoditi osam sati među nepoznatim ljudima, pa joj treba odmor. Ljudi različito reagiraju na terapijskog psa, no treba misliti i na dobrobit psa jer ovo je za njih strahovito opterećujuće. Pas se mora osjećati sigurno i dobro da bi njegova uloga u terapiji djece bila uspješna, objašnjava Dina Dežmar edukacijska rehabilitatorica.