Jako mi se sviđa da smo ovdje bez kamera. Ne moramo se suzdržavati, možemo krajnje otvoreno govoriti, rekao je ministar Zdravko Marić tijekom sjednice saborskog Odbora za zdravstvo na temu »Hitna potreba reforme zdravstvenog sustava«.

I govorio je Marić zaista otvoreno i radio priličano izravan pritisak na prisutnog ministra Vilija Beroša da počne smanjivati rashode zdravstvenog sustava, ali nije znao da se sjednica prenosi preko saborskog Yuotube kanala.

Beroš je, pak, odgovornost prebacivao na premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da mu je već ranije dostavio prijedloge, ali da on oklijeva zbog lokalnih izbora.
Ministar financija prezentirao je brojke koje pokazuju kako su dramatično rasli troškovi zdravstva.

Sustav u deficitu

– Imam tu neki materijal, ovo nije za javnu distribuciju, samo ću zamahati s njim, svi ovih dana mašemo nekim papirima. Od kada sam došao u Ministarstvo financija 2006., razlika između rashoda zdravstvenog sustava i prohoda iz doprinosa bila je ravno milijarda kuna.

Sjećam se da je tada u mirovinskom sustavu razlika između prihoda i isplaćenih mirovina bila već 12 milijardi kuna. Do danas je mirovinski sustav u deficitu državnog proračuna uvijek negdje na četiri posto BDP-a. Zdravstveni sustav, nažalost, ide najboljim smjerom da se tome približi.

Od 2007., kada su doprinosi za zdravstvo bili 16,9 milijardi, a rashodi 18 i nešto milijardi, došli smo do godišnjih rashoda od 34 milijarde kuna, a doprinosi su porasli na 21 milijardu, objasnio je ministar čime se svakodnevno mora nositi.

Istaknuo je da je pričao sa svojim prethodnicima iz SDP-a, Slavkom Linićem i Borisom Lalovcem, i da među njima nema razlika u stavovima. Svi se oni protive izdvojenosti HZZO-a iz riznice.

– Kao ministarstvo uvijek postavljamo pitanje što time dobivamo, rekao je Marić.

Plastično je opisao i svoje višegodišnje »hrvanje« s veledrogerijama.

– Sjećam se da sam 2017. rizničarki dao nalog da sve proračunske uštede idu u zdravstvo. Veledrogerije su tada došle sa zahtjevom 700 milijuna kuna, a spremni su bili prihvatiti i 400 do 50 milijuna. Mi smo im iskrcali milijardu i 400 milijuna. Sljedeće godine još nekakvih 600 milijuna.

Za ovu godinu su predviđeni transferi bili 2,7 milijardi, a bit će gotovo deset milijardi kuna. Rekao sam, ajmo sve anulirati. Malo sam se jučer na kraju sastanka našalio, ako mi još netko dođe s tezom da Ministarstvo financija nešto duguje, neću odgovarati za svoje postupke.

Ne možemo više. Teško mi je, nisam dovoljno pametan da bih objasnio kako to u covid godini toliko rastu troškovi za lijekove, pa i ove posebno skupe. Svi živi rastu, a imamo podatke o smanjivanju medicinskih zahvata.

Čujte, meni banka dođe i kaže plati mi kamatu deset posto. Ali, nikad to neću prihvatiti, sjednem i tučem se s njima. Danas je glavna tema odakle novac za veledrogerije. Kao da smo negdje imali zakopan novac, ljudi, povećali smo deficit, o čemu pričamo.

Nemam nikakve sefove tamo u Ministarstvu i odjednom sam ih odlučio otključati. Taj dug prema veledrogerijama sada jednostavno pretačemo u dug prema bankama, prema onima kod kojih ćemo se već zadužiti.

Zato sljedeći korak mora biti reforma, nešto što će Ministarstvo zdravstva predložiti. Ako ostane ovakva dinaika, mi smo za godinu dana na istom i nismo ništa napravili. Podržavam što god predložite, samo da idemo prema racionalizaciji, poticao je Marić kolegu Beroša.

Ministar zdravstva mu je posredno odgovorio kad je ovaj već napustio sjednicu.

Prijedlog mjera

– Na stolu premijera je već neko vrijeme prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom.

Centralizacija zdravstvenih ustanova, zbog lakšeg upravljanja, jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade nakon završetka lokalnih izbora, otvoren je bio i ministar zdravstva.

Što se tiče dugova liječnicima zbog prekovremenih sati, Beroš očekuje Marićevo zeleno svjetlo.

– Žao mi je što više nije tu. Zadnjih četiri, pet mjeseci intenzivno komuniciramo s Ministarstvom financija, iznjedrili smo prijedlog obročne otplate tih dugova, između 600 i 700 milijuna kuna.

Odgovorili smo nekoliko puta argumentirano na sva traženja ministra Marića, a sada je loptica ipak kod njih. Vjerujem da će Marić pronaći način da to riješi, rekao je Beroš.