ZAGREB – Dok su se neke bolnice u Hrvatskoj integrirale sa sustavom e-Kartona, u drugima su daleko od takve prakse. Prema iskustvima iz ordinacija obiteljske medicine, u e-Kartonu je danas vidljivo manje od 50 posto nalaza za pretrage koje se obave u bolničkom sustavu. Smisao je e-Kartona, s druge strane, upravo komunikacija između primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava i pacijenta, kako bi svi liječnici koji sudjeluju u liječenju pacijenta imali uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju.

KBC Rijeka je među prvim bolnicama u zemlji koje su se integrirale sa sustavom e-Kartona. U iduće tri godine, sustav bi trebao funkcionirati u baš svakoj zdravstvenoj ustanovi.

– KBC Rijeka je u potpunosti integriran sa sustavom e-Kartona te je liječnicima, sukladno ovlastima, omogućen uvid u dokumentaciju i podatke koji se nalaze u e-Kartonu. Nalazi koji se iz KBC-a Rijeka šalju putem CEZIH platforme vidljivi su i u sustavu e-Kartona, kaže ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić. Implementacija je, prema njegovim riječima, obavljena tijekom rujna prošle godine, a sustav je počeo s radom 1. listopada 2022.

Stari nalazi

U Zagrebu situacija nije takva. Obiteljski liječnici svjedoče da iz bolnica prime manje od 50 posto nalaza za pretrage za koje su napisali uputnicu svojim pacijentima.

– Da je e-Karton profunkcionirao kako je bilo planirano, bio bi nam od velike pomoći. Ali nije. Iako je to već godinama zakonska obaveza bolnica, nama u manje od 50 posto slučajeva stiže nalaz u e-Karton digitalnim putem. Najveći je problem s otpusnim pismima, koja ne uđu u e-Karton nego ih moramo prepisivati, skenirati, pretvarati u neki drugi oblik, kazala je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a i obiteljska liječnica u Zagrebu. Bolnice su, kaže, imale obavezu potpuno se informatizirati do 2010. godine, a unazad četiri godine donesena je odredba po kojoj HZZO neće platiti ni jednu fakturu bolnici ako nije poslala nalaz u CEZIH.

– To svejedno ne funkcionira. Zašto se bolnice do danas nisu osposobile i to ne provode, nikome nije jasno. Često se dogodi da odjednom, u jednom danu, dobijemo hrpu nalaza starih po dvije, tri godine jer se netko sjetio, eto, poslati nalaze, navodi Ban Toskić.

Problematičnom smatra odredbu novog Pravilnika o e-Kartonu koja kaže da bi u e-Kartonu trebao biti dostupan mobitel izabranog obiteljskog liječnika.

– To je prihvatljivo jedino ako će se u e-Karton unijeti brojevi mobitela svih liječnika koji su imali udjela u liječenju određenog pacijenta. Jer komunikacija u tom smislu može biti samo jedinstvena, ravnopravna i ujednačena. Dostupan izabrani liječnik mora imati jednako dostupne konzultante, zaključuje.

Iz udruga pacijenata upozoravaju da u pravilniku ima nedorečenosti u pogledu zaštite privatnosti pacijenata u e-Kartonu.

– Nije vidljivo hoće li pristup imati pružatelji neplanirane zdravstvene zaštite, odnosno hitna pomoć ili pružatelji zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i hoće li ga vidjeti i medicinske sestre. Isto tako nejasno je i hoće li dokumentacija medicinske sestre biti vidljiva u e-Kartonu, veli Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). Svaki osiguranik kao vlasnik e-Kartona može – navodi se u pravilniku – dopustiti uvid pružateljima zdravstvene skrbi kojima želi i koliko to dugo želi, ali što će se događati u situacijama kada osiguranik nije u stanju dati privolu, ili pružatelj zdravstvene skrbi nema mogućnost pristupa njegovom e-Kartonu, pita se Belina.

I Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, smatra da nije dobro riješeno pitanje podataka za koje pacijent ne želi da budu vidljivi u e-Kartonu.

Brz pristup

– Činjenica je da e-Karton omogućuje jednostavan i brz pristup zdravstvenim podacima i generalno uštedu u zdravstvu, a za zdravstvene djelatnike pristup podacima za liječenje gdje se vidi cjelokupna povijest bolesti pacijenta. Postavlja se, međutim, pitanje integriranosti s podacima koje pacijent ne želi da budu vidljivi. Potrebno je, kaže, riješiti pristup podacima u bolničkim ustanovama, uskladiti ih s podacima na e-Građani, te omogućiti da pacijent ima uvid u to koje osobe ulaze u njegov medicinski karton. »To je pravo pacijenta«, ističe i dodaje kako postoji potencijalni problem s GDPR-om, sigurnošću podataka i njihove krađe, odnosno kvalitetne zaštite.

Ni liječnici nisu zadovoljni razinom zaštite privatnosti pacijenata.

– Moj je dojam da privatnost nije dovoljno zaštićena, jer nije dovoljno jasno napisano koji opseg sadržaja e-Kartona će biti vidljiv svima. Zašto bi okulist trebao vidjeti je li pacijentica imala pobačaj? U medicini anamneza ima veliku važnost, a bude li svatko imao uvid u anamnezu pacijenta, lako će doći do autocenzure. Pacijent nam više neće htjeti reći sve detalje ako bude ugrožena povjerljivost podataka koje nam govori, upozorava Ban Toskić. I oni su, kaže, sudjelovali u raspravama o e-Kartonu i usuglasili se da je nužno da i liječnici u hitnoj službi i bolnici mogu vidjeti u kartonu samo pojedine elemente o pacijentu – lijekove, implantate, krvnu grupu, upotrebu antikoagulantne terapije, kroničnu terapiju.

– To su podaci čije je navođenje u interesu pacijenta. Sve ostalo treba biti privatno, poručuje čelnica KoHOM-a i zaključuje kako i pacijenti, neovisno o e-Kartonu, moraju brinuti o svojim medicinskim podacima jer je zdravstveno osoblje preopterećeno i ne može voditi brigu o baš svakom izdanom nalazu.

Razvijati zdravstvenu pismenost

Iz udruga pacijenata poručuju da je potrebno sustave koje već imamo u zdravstvu čim prije integrirati, a pritom poštovati pravo pacijenta na privatnost. Jasna Karačić poručuje da treba poraditi na zdravstvenoj pismenosti i edukaciji građana, jer ih e-Karton treba poticati na odgovorno ponašanje, osigurati im praćenje svog zdravstvenog stanja, i primanje brzog odgovora od liječnika.