STRASBOURG – Francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica EK-a Ursula von der Leyen zauzeli su se u ponedjeljak, na završnoj svečanosti u Strasbourgu povodom kraja Konferencije o budućnosti Europe,za promjenu Ugovora o EU-u kako bi se adresirali zahtjevi građana poput ukidanja prava veta država članica o vanjskoj politici.

Konferencija o budućnosti Europe započela je prije godinu dana, a njen temeljni dio bili su tzv. paneli građana. Marketinške agencije odabrale su 800 sudionika Konferencije sukladno sociodemografskoj strukturi Europske unije. Oni su, podijeljeni u četiri tematska panela s po 200 sudionika, usvojili preporuke koje smatraju da bi Europska unija trebala primijeniti.

Neki od prijedloga Konferencije o budućnosti Europe, poput ukidanja veta u vanjskoj i sigurnosnoj politici, zahtijevaju promjenu Ugovora o EU-u, zbog čega je Europski parlament pozvao na sazivanje konvencije kako bi se raspravljalo o tim pitanjima.

Francuski predsjednik Macron kazao je da Europska unija mora biti “efikasna i suverena” kako bi odgovorila na globalne izazove, a to je teško postići u sadašnjem okviru.

“Izazov je da budemo efikasni i u doba mira, a ne samo u krizama”, istaknuo je Macron u Europskom parlamentu, gdje su se na završnoj svečanosti Konferencije o budućnosti Europe okupili supredsjedatelji Konferencije, predstavnici država članica EU-a, europskih institucija i građana sudionika Konferencije.

„Suočeni s time moramo reformirati ugovore, to je jasno“, kazao je, dodavši da je jedan od načina za to sazivanje konvencije o promjeni ugovora.

„To je prijedlog Europskog parlamenta i ja ga odobravam“, istaknuo je, dodavši da će u idućim tjednima postaviti tu temu na Europskom vijeću i da bi se na konvenciji trebalo raspravljati i o reformi izbora za Europski parlament, davanju zakonodavne inicijative Europskom parlamentu i sl.

„To znači i napredovati da stvari budu jednostavnije i više koristiti glasanjem kvalificiranom većinom za glavne javne politike“, poručio je Macron.

AFP navodi da su podršku promjeni ugovora iskazali Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg.

Za pokretanje rasprave o tom pitanju na Vijeću potrebna je većina, a za promjenu Ugovora sve države članice moraju dati suglasnost.

Hrvatski je premijer Plenković kazao da bi „trebalo malo stati na loptu“ i da je hrvatski stav kako „u okvirima današnjih ugovora ima dovoljno prostora za napredak“.

Šefica Komisije za izmjenu Ugovora gdje je to potrebno

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako se pokazalo da Unija može učiniti puno toga s postojećim ovlastima pa tako može odmah i adresirati dio preporuka Konferencije o budućnosti Europe.

„Međutim, potrebno je ići dalje. Primjerice, uvijek sam tvrdila da jednoglasno glasanje u nekim ključnim područjima jednostavno više nema smisla ako želimo brže napredovati i da bi Europa trebala imati veću ulogu u zdravstvu ili obrani nakon iskustva u protekle dvije godine“, kazala je Von der Leyen, dodavši da će u rujnu predstaviti prve prijedloge kao odgovor na preporuke Konferencije o budućnosti Europe.

„Poanta je da ste nam rekli smjer u kojem želite da ova Europa ide. Na nama je sada da krenemo najizravnijim putem tamo ili koristeći ovlasti unutar Ugovora ili mijenjanjem ugovora gdje je to potrebno“, dodala je Von der Leyen, pozdravivši prijedlog parlamenta za sazivanjem konvencije o promjeni Ugovora.

Ukrajinci znaju da Europa nema alternativu

Von der Leyen se osvrnula i na simboliku zaključenja Konferencije o budućnosti Europe. Istaknula je kako Unija na Dan Europe, kojim obilježava Schumanovu deklaraciju iz 1950. kao početak europske integracije, šalje „znatno moćniju sliku od bilo kakve vojne parade“ u Moskvi.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je kako se ruskom invazijom na Ukrajinu promijenila i uloga Unije koja je bila jedinstvena u odgovoru na krizu.

„Ukrajinci traže potporu u Europi zato što znaju da milijuni Europljana koji su bili prisilno pola stoljeća podjarmljeni iza željezne zavjese poručuju da Europa nema alternative“, poručila je Metsola, dodavši da je budućnost Europe „povezana s budućnošću Ukrajine“.

„Naš je europski projekt uspješna priča. Možda nije savršen, ali mi predstavljamo bastion liberalne demokracije, osobnih sloboda, slobode mišljenja i sigurnosti. To inspirira milijune i milijune ljudi u Europi i diljem svijeta“, kazala je Metsola.

Istaknula je kako Konferencija o budućnosti Europe pokazuje da postoji „praznina između onoga što ljudi očekuje i onoga što Europa trenutno može donijeti“.

„Zbog toga trebamo konvenciju kao idući korak. Jednostavno postoje pitanja koja ne mogu čekati“, kazala je.

Konferencija za europske referendume

Ukupno je Konferencija o budućnosti Europe iznijela 325 preporuka, pri čemu su uzeti u obzir i paneli građana na nacionalnoj razini te doprinosi s višejezične digitalne platforme s, prema organizatoru, više od 325 sudionika.

Na posljednjoj plenarnoj sjednici Konferenciji o budućnosti Europe 29. i 30. travnja predstavnici građana, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata postigli su dogovor o spomenutim prijedlozima koji nisu obvezujući.

Među preporukama su, primjerice, poticanje organske poljoprivrede i održivog razvoja, ubrzanje zelene tranzicije gdjegod je to moguće, osnivanje europske mreže javnog prijevoza, uvođenje minimalnih zdravstvenih standarda na razini EU-a, daljnja integracija jedinstvenog tržišta, smanjenje ovisnosti o trećim zemljama u ekonomski strateškim područjima i sl.

Osim takvih načelnih prijedloga, konkretni zahtjevi koji najviše odskaču od trenutačnog stanja su odlučivanje kvalificiranom većinom o svim pitanjima o kojima se trenutno odlučuje jednoglasno, izuzev o proširenju EU-a, kao i mogućnost referenduma na europskoj razini koje bi raspisivao Europski parlament.

Među prijedlozima koji idu u smjeru daljnje integracije EU-a je i zahtjev da se dio europarlamentaraca na izborima bira na europskim listama, dok bi se Komisija birala izravno na izborima ili putem sustava „spitzenkandidata“, odnosno predsjednik bi Komisije postao kandidat političke grupacije koji bi dobio podršku većine eurozastupnika.

Također, traži se pravo zakonodavne inicijative za Europski parlament i promjena imena Vijeća EU-a u Senat, dok bi se Komisija preimenovala u Izvršnu komisiju EU-a s ciljem pojednostavljenja uloge tih institucija.

Pokretači Konferencije tvrde da je ona potrebna kao mehanizam sudioničke demokracije koji će između izbornih ciklusa omogućiti građanima da utječu na odluke na europskoj razini te da se njome i adresira demokratski deficit Unije. Kritičari pak smatraju da je proces manjkav te da su se Konferenciji odazvali građani skloniji daljnjoj integraciji Europske unije, odnosno prebacivanju više ovlasti s nacionalnih institucija na europske.

Europa kao ujedinjenje 

Okupljenima se obratila i Caterina Rende Dominis koja je sudjelovala na nacionalnim panelima u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

„Potičem iz dvonacionalne obitelji i Europa za mene osobno i za moju obitelj predstavlja ujedinjenje, slobodu i jedan zajednički europski identitet“, istaknula je 25-godišnja Šibenčanka koja je kazala kako dolazi iz „prelijepe Republike Hrvatske“.

„Moja riječ koja predstavlja ovu Konferenciju je zajedno jer je ova konferencija dokaz da europske institucije i građani mogu zajedničkim snagama kreirati bolju budućnost“, dodala je.

Govore na zaključnoj ceremoniji održali su i predsjedatelji izvršnog odbora Konferencije – potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, belgijski europarlamentarac Guy Verhofstadt i Clement Beaune, državni tajnik za europske poslove Francuske koja predsjeda EU-om.

Verhofstadt je istaknuo da bi usvajanjem prijedloga Unija postala „integriranija i demokratskija“ te da bi moga „djelovati brže i odlučnije u suočavanju s izazovima budućnosti“. „Moramo biti lojalni rezultatima konferencije i provesti želje građana“, dodao je.

Šuica je kazala da „europska demokracija nikada više neće biti ista“ nakon Konferencije o budućnosti Europe.