SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
Ukupno je u prvih pola godine prekrcano milijun i 232 tisuće tona tereta, dok je lani prekrcano 910,5 tisuća tona. Prvu polovinu godine u Luci Rijeka d.d. obilježio je rast u gotovo svim segmentima poslovanja, posebno rasutih tereta kojih je u šest mjeseci ove godine prekrcano 56 posto više.
povezane vijesti
RIJEKA – Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci, u prvoj je polovini ove godine povećala promet za 35 posto, prema podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi. Ukupno je u prvih pola godine prekrcano milijun i 232 tisuće tona tereta, dok je lani u istom razdoblju prekrcano 910,5 tisuća tona. Prvu polovinu ove godine u Luci Rijeka d.d. obilježio je rast u gotovo svim segmentima poslovanja, posebno u segmentu rasutih tereta kojih je u šest mjeseci ove godine prekrcano ukupno 864.401 tonu, odnosno 56 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je prekrcano nešto više od 555 tisuća tona. Pritom je desetak posto ovogodišnjeg prometa rasutih tereta činio prekrcaj žitarica u riječkom silosu koji je Luka Rijeka d.d. prošle godine ponovo stavila u pogon, nakon višegodišnjeg zastoja u poslovanju pa je tako od početka ove godine prekrcano nešto više od 90 tisuća tona soje i žitarica, dok u istom razdoblju prošle godine prometa žitarica i soje nije ni bilo.
U strukturi rasutog tereta i ove su godine prevladavali željezna rudača i ugljen, s gotovo polovinom ukupne mase prekrcanog rasutog tereta, a značajan udjel od 24 posto imalo je i staro željezo, dok su ostali tereti, poput kamenog agregata, s devet posto ili soli, s pet posto ukupnog udjela u rasutim teretima ipak igrali manje značajnu ulogu.
Promet generalnog tereta u prvoj je polovini ove godine bio 329,8 tisuća tona, četiri posto više nego u prva dva kvartala prošle godine, kada je prekrcano 316,6 tisuća tona generalnog tereta. U strukturi generalnog tereta ove godine uvjerljivo prevladava drvo, s udjelom od 66 posto, dok od ostalih tereta valja još izdvojiti metalne proizvode s udjelom od 13 posto, stoku sa šest posto te kamen i građevni materijal s pet posto udjela u ukupnom prometu.
Otežani uvjeti poslovanja
U ukupnom prometu Luke Rijeka d.d., u prvoj polovini godine, smanjen je jedino udio kontejnerskog prometa, i to za jedan posto, s lanjskih 38,5 tisuća tona na ovogodišnjih 37,9 tisuća tona, pri čemu kontejnerski promet Luke Rijeka d.d. nikako ne treba miješati s prometom kontejnerskog terminala Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici koji je višestruko veći te je i ove godine zabilježio rast.
U Luci Rijeka d.d, smanjenje kontejnerskog prometa obrazlažu nestašicom kontejnerske opreme početkom godine i poremećajima na globalnom tržištu, dok je AGCT i prvu polovinu ove godine završio s plusom od dva posto u broju prekrcanih kontejnera, s 148.958 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), odnosno osam posto u ukupnoj tonaži, s 1.630.146 prekrcanih tona tereta. Inače, kada je riječ o kontejnerima, Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka i obrnuto, a ne prekrcajem kontejnera s brodova na kopno i obrnuto.
Neriješeno pitanje otkupa dionica od AZ fondaPoljski OT Logistics u vlasničku je strukturu Luke Rijeka ušao 2015. godine, a temeljem međudioničarskog ugovora s dva mirovinska fonda (AZ i Erste Plavi) kontrolirao je većinski paket dionica, kao i upravljanje, od početka 2018. godine, no to je razdoblje bilo obilježeno smanjenjem prometa i prihoda, osipanjem kadrova i narušenim poslovnim odnosima s dugogodišnjim poslovnim partnerima. Sredinom 2019. godine poljska kompanija jednostrano je raskinula i međudioničarski ugovor s AZ mirovinskim fondom, kako bi izbjegla obavezu otkupa dionica od AZ fonda. OTL je prošle godine izgubio i arbitražni spor pred Stalnim arbitražnim sudištem Hrvatske gospodarske komore oko raskida međudioničarskog ugovora s AZ mirovinskim fondovima, no do danas pitanje otkupa dionica od AZ fonda nije riješeno, zbog čega je teško očekivati ulazak svježeg kapitala u Luku Rijeka d.d., kojim se namjeravalo financirati 15 posto ukupne vrijednosti projekata obnove koji su u tijeku (85 posto je financirano iz Fonda za povezivanje Europe (CEF)), kao i nabava nove lučke opreme koju će u ovim okolnostima Luka Rijeka najvjerojatnije morati financirati kreditom komercijalnih banaka. |
Predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u prvoj polovini godine.
– Posebno nas veseli to što je rast ostvaren u praktički svim segmentima tereta. Najveći rast ostvaren je u segmentu rasutih tereta, prvenstveno na terminalu u Bakru, ali je značajan doprinos dao i silos u Rijeci, za koji se, kada sam došao na ovu poziciju, govorilo da ga je nemoguće vratiti u funkciju pa čak i da ga treba srušiti.
Ostvarili smo više nego dobar rezultat u prvih šest mjeseci, odličnu EBITDA, povećane prihode i na to možemo biti ponosni, rekao je Grabovac, ističući kako je sve skupa ostvareno u uvjetima otežanog poslovanja zbog provedbe dvaju velikih projekata obnove lučkih površina i infrastrukture u bazenima Rijeka i Bakar, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, kojima se obnavljaju gotovo sve kolničke površine, željeznički kolosijeci, odvodnja i druga infrastruktura u lučkim bazenima.
Povjerenje komintenata
– Unatoč tako opsežnim radovima, nismo odbili gotovo niti jednog komintenta ni teret, u uvjetima kada se izvode građevinski radovi na gotovo svim platoima, uz rušenje »sedmice«. Utjecaj tih radova uspjeli smo svesti na najmanju moguću mjeru, rekao je Grabovac, najavljujući i nova ulaganja, prvenstveno u lučke dizalice na terminalima u Bršici i Rijeci.
– Najvažnije je da vraćamo povjerenje naših komintenata i poslovnih partnera koje je bilo ozbiljno narušeno, kaže Grabovac.
S rastom prometa Luke Rijeka d.d u ovoj godini rasli su i prihodi, pa je tako ukupni prihod u prvih šest mjeseci iznosio 88,2 milijuna kuna, što je 17 posto više nego u istom razdoblju lani. U strukturi prihoda prevladavaju poslovni prihodi, s iznosom od 87,3 milijuna kuna, dok financijski prihodi iznose nešto iznad 900 tisuća kuna. Poslovni rashodi iznose nešto više od 83 milijuna kuna, ukupni rashodi su nešto iznad 90 milijuna kuna, no kada se rezultatima matičnog duštva Luka Rijeka d.d. pribroje i rezultati poslovnih društava, u prvoj je polovini godine ostvarena dobit od gotovo deset milijuna kuna, pri čemu je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) 14 milijuna kuna.
Rezultati Luke Rijeka u prvih šest mjeseci ove godine nastavak su pozitivnih trendova iz zadnja dva kvartala prošle godine, a visoki postotak rasta dijelom je rezultat i loših rezultata iz prve polovine 2020., posebno prvog kvartala prošle godine, kada je zabilježen pad prometa od 28 posto u odnosu na prvi kvartal 2019. godine. Prošlu je godinu, nakon katastrofalnog početka, velikim dijelom uzrokovanog posljedicama poslovne politike bivšeg predsjednika Uprave Jedrzeja Mierzewskog, kojeg je na tu poziciju postavio poljski OTL, početkom 2018., kao tada najveći dioničar u Luci Rijeka d.d., nova uprava, na čelu s Duškom Grabovcem, uspjela završiti s povećanjem prometa od 17 posto.
Unatoč pozitivnim rezultatima, poslovanje Luke Rijeka i dalje je opterećeno složenim vlasničkim odnosima, zbog kojih je trenutno gotovo nemoguće provesti dokapitalizaciju koju je sadašnja uprava planirala. Poljski OTL koji je bio najveći pojedinačni dioničar Luke prije dvije godine je zapao u ozbiljne poslovne probleme, a ove je godine 17,51 posto dionica prenio na poljski Rubicon Partners Ventures, pa sada OTL drži još 9,84 posto dionica. Po podatcima o deset najvećih dioničara u Luci Rijeka, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) sada drži 25,02 posto dionica, Rubicon Partners 17,51 posto, AZ obvezni mirovinski fond (kategorije B) 15,02 posto, OTL 9,84 posto, veće vlasničke udjele imaju još i PBZ/Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond (kategorije B) 7,60 posto, Erste plavi obvezni mirovinski fond (kategorije B) 6,81 posto, a manje pojedinačne udjele imaju još neki obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi.
