Luka Rijeka d.d. prošlu je godinu završila s neto dobiti u iznosu od 1.003.883 eura, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze nakon održane sjednice Nadzornog odbora društva. Prihodi same Luke Rijeka d.d. pritom su u 2023. godini iznosili 34,076 milijuna eura, dok je na razini grupe ostvaren ukupni prihod od 41,110 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije to znači da su ukupni prihodi Luke Rijeka d.d. pali za 11 posto, dok su prihodi na razini grupe rasli za oko 12 posto.

U izvješću o poslovanju navodi se, ipak, da su u prošloj godini prihodi Luke Rijeka d.d. od poslovanja rasli za 11 posto, no do značajnog smanjenja ukupnih prihoda došlo je zbog manjih financijskih prihoda uzrokovanih činjenicom da u prošloj godini nije isplaćena dividenda od društva Jadranska vrata d.d. koje upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, a koja je u prethodnim godinama činila značajan dio ukupnih prihoda Luke Rijeka d.d., s obzirom na to da je iznos dividende znao premašivati 20 milijuna kuna, odnosno oko tri milijuna eura.

Grupu Luka Rijeka, uz matično društvo Luka Rijeka d.d., čine i tri tvrtke u stopostotnom vlasništvu matičnog društva: Luka – prijevoz, Stanovi i Luka Rijeka Container Depot, a Luka Rijeka d.d. je vlasnik 49 posto udjela u tvrtki Jadranska vrata.

Raznoliki trendovi

Promet tereta u 2023. godini na terminalima kojima upravlja Luka Rijeka d.d. pao je za šest posto, s 2.579.602 na 2.423.422 tone. Po glavnim kategorijama tereta, zabilježen je porast prometa generalnog tereta za šest posto, sa 719.094 tona u 2022. godini na 759.286 tona u 2023. godini. Promet rasutog tereta pao je za 11 posto, s 1.569.779 tona u 2022. godini na 1.392.682 tone u 2023. godini. Kod kontejnerskog prometa također je zabilježeno smanjenje za oko sedam posto, s 290.729 tona u 2022. godini na 271.454 tone u 2023. godini, s tim da valja naglasiti da je riječ o kontejnerskom prometu Luke Rijeka d.d., koji ne treba miješati s prometom kontejnerskog terminala na Brajdici, odnosno tvrtke Jadranska vrata d.d.(AGCT), a koji je i prošle godine bio u laganom rastu.

Naime, Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka i obrnuto, pri čemu je lani ostvarila promet od 137.144 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), dok je promet kontejnera u dolasku i odlasku na Brajdici bio 385.794 TEU-a, što je tri posto više nego u 2022. godini.

Kad je riječ o generalnom teretu, navodi se u izvješću, trendovi su vrlo raznoliki unutar kategorija s kojima Luka Rijeka posluje.

Tako je ostvaren značajan porast u prometu frigo tereta, sa 53.771 tona u 2022. godini na 67.273 tona u 2023. godini, što je oko 25 posto više.

– Segment metalnih proizvoda bilježi povećanje od 38 posto, s prometom koji raste s 131.155 tona na 180.363 tone. Promet opreme i konstrukcija pao je za 39 posto, smanjivši se s 20.874 tone u 2022. na 12.827 tona u 2023. godini. Promet kamena i građevinskog materijala smanjio se za 40 posto, padajući s 45.318 tona na 27.316 tona. Promet segmenta tereta stoke porastao je za 21 posto, s 28.778 tona na 34.780 tona. Količina prehrambenih generalnih tereta u prometu smanjila se za 10 posto, s padom s 6.893 tone na 6.186 tona. Promet kemijskih proizvoda zabilježio je porast od 22 posto, rastući s 9.055 tona na 11.017 tona. Promet drvom blago je pao za tri posto, smanjivši se s 410.178 tona na 399.140 tona. U kategoriji ostalih generalnih tereta došlo je do značajnog porasta od 56 posto, s povećanjem s 13.072 tone na 20.384 tone, stoji u objavi na Burzi.

Drvo glavni teret

Drvo je i dalje glavni generalni teret, s 52 posto prometa u ovom segmentu, dok metalni proizvodi čine daljnjih 24 posto prometa, tako da ove dvije kategorije ukupno čine ogromnu većinu prometa generalnog tereta Luke Rijeka d.d..

U segmentu rasutog tereta, iako je ukupno zabilježen značajan pad prometa, također je bilo velikih razlika u trendovima po pojedinim kategorijama pa je tako promet žitaricama, u prvom redu zbog rata u Ukrajini, lani povećan za 29 posto, na više od 213 tisuća tona, promet uljarica povećan je za čak 128 posto, na 8,2 tisuće tona, a ogromnih 128 posto rasta ostvareno je i u prometu ugljena, kojega je prekrcano 518,7 tisuća tona. Značajno je rastao i promet šećera, za 181 posto, s 14,4 tisuće na 40,5 tisuća tona. S druge strane, željezna rudača doživjela je ogroman pad prometa od 85 posto, sa 544 tisuće tona u 2022. godini na svega 80 tisuća tona lani. Promet soli neznatno je smanjen, za dva posto, na 87,4 tisuće tona, a pad je zabilježen i u prekrcaju starog željeza kojeg je kroz Luku Rijeka d.d. prošlo 254,4 tisuće tona, odnosno 12 posto manje nego godinu ranije. Promet kamenog agregata pao je za sedam posto, na 180 tisuća tona, dok je promet cementa značajno pao, za čak 71 posto, s 24 i pol tisuće tona, na svega nešto više od sedam tisuća tona.

Ove godine proširenje kontejnerskog depoa
na Škrljevu

Od planiranih aktivnosti i ulaganja Luke Rijeka za ovu godinu, u izvješću se ističe završavanje CEF projekta uređenja operativnih površina i inforastrukture u lučkom bazenu Rijeka, te posebno 5,7 milijuna eura vrijedan projekt proširenja kontejnerskog depoa na Škrljevu.

– Projekt se odnosi na proširenje depoa za kontejnere, te uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno na izvedbu 7-9 dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 kvadratnih metara, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, s potrebnom oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, zatim asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu dodatnih električnih priključaka. Realizacijom projekta očekuje se povećanje prometa u dijelu manipulacije i skladištenja praznih kontejnera, a otvara se i mogućnost pružanje nove usluge, manipulacije punih kontejnera, koja se sada događa u vrlo skromnom obimu. Osim toga, u planu je i priprema dokumentacije za izvedbu željezničkog kolosijeka od željezničkog ulaza u Škrljevo do Kontejner depoa, stoji u objavi Luke Rijeka na Zagrebačkoj burzi.