Teretni željeznički promet iz najveće hrvatske luke, Rijeke, jučer je krenuo prema odredištima u zemlji i okolnim državama, nakon sedmodnevnog prekida uzrokovanog izlijetanjem vagona s naftom kod Karlovca, u srijedu 9. listopada oko 23 sata. Iako su ekipe HŽ Infrastrukture i izvođača radova popravile oštećenih oko tri i pol kilometra pruge u najavljenom roku, prvi vlakovi iz riječke luke krenuli su tek jučer ujutro, a s obzirom na to da je teretni željeznički promet bio prekinut punih tjedan dana, očekuje se da će do normalizacije otpreme i dopreme tereta u riječku luku proteći barem još tjedan ili dva.

Propusnost pravca

Lučki koncesionari i agenti pritom ističu kako bi se u narednim danima, dok se teretni promet ne normalizira, putnički promet HŽ-a i dalje trebao odvijati autobusima, kao i u proteklih sedam dana, kako bi se oslobodili termini na pruzi za teretne vlakove.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je druga po veličini hrvatska luka, Ploče, praktički ostala prometno odsječena od svojih glavnih tržišta u BiH i okolnim državama, uslijed doslovnog uništenja željeznice kod Jablanice u velikim poplavama pa je dio tereta iz te luke preusmjeren u Rijeku, iz koje se u proteklih sedam dana nije mogao otpremati željeznicom zbog nesreće u Karlovcu.

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Iako je pruga između Rijeke i Zagreba otvorena u utorak, u večernjim satima, prvi teretni vlakovi iz Rijeke prema krajnjim odredištima u Hrvatskoj i okolnim državama krenuli su jučer ujutro. Potvrdio nam je to i Žarko Acinger, direktor prodaje Jadranskih vrata (AGCT), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici.

– Mi smo spremni i na rad u tri smjene, ali moramo vidjeti kolika će biti propusnost željeznice u narednim danima. Inače na terminalu imamo između deset i dvanaest vlakova dnevno, ali spremni smo ih otpremiti i šesnaest, kako bi nadoknadili sedam dana prekida prometa, kaže Acinger koji smatra da bi preusmjeravanje putničkih linija na autobuse, dok se ne stabilizira teretni promet bilo od velike pomoći.

– To bi nam svima pomoglo, da se termini putničkih vlakova oslobode za teretne kompozicije i da možemo prevesti sav teret iz luke, kaže Acinger.

Slično razmišlja i Marko Škraljsky, predsjednik Udruge pomorskih agenata.

– Mislim da je to zadaća Hrvatskih željeznica, ako želimo da riječka luka bude jedna od strateških točki za prijevoz tereta prema srednjoj i istočnoj Europi. Smatram da se moraju odrediti strateški prioriteti, da se isporuči teret, a putnički promet se za to vrijeme može odvijati autobusima. Dio tereta u ovih sedam dana pokušali smo prevesti preko Slovenije, ali to je znatno skuplje, zbog ograničenja opterećenja vagona na dijelu pruge kod Pivke. Rijeka ima odličan prometni položaj, ali važno je da se naš državni vrh sa slovenskim dogovori oko pravca iz Rijeke preko Pivke, u tom slučaju imali bi odličnu prometnu situaciju.

To je važno i zbog rasta prometa luke, što znači veći broj vlakova, a time i veću mogućnost da se dogode nezgode, poput ove u Karlovcu ili lani kod Škrljeva, rekao je Škraljsky.

Razgovori s HŽ-om

Duško Grabovac, predsjednik uprave Luke Rijeka, najstarijeg koncesionara u riječkoj luci također smatra da putnički promet treba ograničiti dok se ne normalizira teretni.

– U razgovorima smo s HŽ-om oko toga što se može napraviti. Imamo rasute terete, ugljen i koks za Srbiju i BiH, koji su trebali ići preko luke Ploče, ali su zbog uništene željeznice kod Jablanice preusmjereni u Rijeku, ali i naše, prethodno ugovorene terete za Slovačku. Osim kapaciteta željeznice da to sve preveze, pitanje je i našeg skladišnog kapaciteta za rasute terete u Bakru koji pokušavamo što bolje prilagoditi ovoj situaciji i osloboditi čim veći kapacitet za prihvat novih tereta, rekao je Grabovac.

O mogućnosti preusmjeravanja putničkog prometa na relaciji Rijeka – Karlovac – Zagreb na autobusni prijevoz, kako bi se oslobodlili termini za teretni promet, upit smo uputili i HŽ Infrastrukturi, iz koje smo dobili kratak odgovor kako je putnički promet uspostavljen nakon sanacije pruge te se »putnici prevoze vlakovima prema voznom redu uz manja kašnjenja do potpune sanacije«.