RIJEKA – Izrazito loša zaposlenost u ljetnim mjesecima, naročito u srpnju kada su sva tri doka bila praktički prazna, zaustavila je respektabilnu zaradu Brodogradilišta »Viktor Lenac« ostvarenu u prvoj polovici ove godine. U nedavno objavljenom izvješću za treći kvartal evidentiran je gubitak od 1,6 milijuna kuna, pa je ukupna neto dobit do konca rujna smanjena na 22,4 milijuna kuna, uz ukupne prihode ostvarene do konca rujna u iznosu od 242,7 milijuna kuna.

Eksplozija cijena vozarina na pomorskom tržištu učinila je da brodari nastoje odgoditi remontne aktivnosti koliko god je moguće, sve kako bi se što više iskoristilo povoljne tržišne trendove. U tim i takvim okolnostima, »Viktoru Lencu« dodatni je uteg i udaljenost od glavnih pomorskih puteva u Sredozemlju, što opet naglašava razliku između ovog kvarnerskog brodogradilišta i cjenovno povoljnije konkurencije u Turskoj i na Crnom moru.

S obzirom na to da su cijene vozarina na svjetskom pomorskom tržištu i dalje u strelovitoj putanji prema gore, u »Viktoru Lencu« očekuju da će se ovaj trend smanjenog opsega potražnje za remontom trgovačkih brodova nastaviti do kraja godine, ali bez značajnijeg utjecaja za ovo brodogradilište koje je u rujnu imalo odličnu zaposlenost. Tim više što su ugovoreni novi poslovi koji bi, vjeruju u upravi ovog brodogradilišta, trebali osigurati dobru zaposlenost da bi bez gubitaka dočekali, uvjetno rečeno, svojih novih pet minuta na tržištu, odnosno razdoblje kada brodarske kompanije više neće moći odgađati remontne poslove.

Veliki remont

Baza tim nastojanjima svakako je veliki remont koji je »Viktor Lenac« ugovorio s novim vlasnikom nesuđenog »bitcoin« kruzera »Satoshi«, koji će se u Martinšćici zadržati sve do veljače iduće godine. Ugovoreni su i remonti na tri druga kruzera, a očekuju se poslovi i od nacionalnog putničkog brodara.
Ljetna stanka u brodogradilištu iskorištena je za pojačano održavanje dokova, posebno velike »jedanaestice« na kojoj su odrađeni opsežniji zahvati na izmjeni čelične strukture pontona kojima je bio cilj produljiti mu vrijeme upotrebe, s obzirom na to da je nabavka zamjenskog doka, sličnih dimenzija, ali veće nosivosti, odgođena do daljnjega.

Podsjetimo, u proljeće ove godine praktički je sve bilo pripremljeno za ovu najveću investiciju u povijesti »Lenca«. U balansiranju između zadanih financijskih i vremenskih okvira, rješenje se bilo pronašlo u nadogradnji postojeće dokovske konstrukcije koja se pojavila na tržištu. Zamišljeno je bilo da se ta 146-metarska konstrukcija u potpunosti rekonstruira i nadogradi, što je bio ogroman i složen zahvat jer je uključivao obradu oko 9.000 tona čelika. Međutim, strelovit i snažan skok cijena na svjetskom tržištu, pa tako i čelika, učinio je da su u svega nekoliko mjeseci u »Lencu« morali staviti odluku o nabavci novog doka na čekanje jer je to uvelike poskupljivalo cijelu investiciju.

Zato su u »Lencu«odlučili uložiti dodatna sredstva u održavanje vijeka upotrebe postojeće »jedanaestice«, ali je teško pobjeći od činjenice da se ekonomska isplativost takvih investicija na sedamdesetak godina starom doku smanjuje.

U mirovanju

Dok je projekt nabavke novog doka u mirovanju, iz »Viktora Lenca« krenuli su s inicijativom izmjene prostornoplanske dokumentacije kojom žele za buduću namjenu osigurati postojeći prostor na kojem se trenutačno nalazi Dok 11. Međutim, Općinsko vijeće Kostrene na svojoj je zadnjoj sjednici odbacilo tu inicijativu.

Članica Uprave »Viktora Lenca« Sandra Uzelac vjeruje da će na kraju ipak doći do zajedničkog jezika i prihvatljivog rješenja koje neće ići na štetu i ograničavati, kako ni kostrensku općinu i njezine žitelje, tako ni brodogradilište. Jer, dodaje Uzelac, niti se stanovnici mogu premjestiti, niti brodogradilište može prestati s radom.

– Mislim da je ova kriza s pandemijom više nego ikad ukazala na značaj postojanja i smještaja proizvodnje i industrije, kazala je Uzelac, te ponovo ukazala na važnost koju jedan tako veliki dok kao što je sadašnja »jedanaestica« ima za održivo poslovanje remontnog brodogradilišta, kao i na benefite i poboljšanja koja na planu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti nosi zamjena starog doka novim.