COPERNICUS

Ljudsko djelovanje i El Niño rekordno zagrijali planet, navodi izvješće Copernicusa

Dijana Pavlović

snimio GOJKO MITIĆ

snimio GOJKO MITIĆ



Godina 2024. bila je najtoplija zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 stupanjeva Celzija iznad svoje predindustrijske razine. Potvrdila je to služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).


Znanstvenici C3S, koji u ime Europske komisije provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), pratili su prošle godine ključne klimatske pokazatelje i dokumentirali dnevne, mjesečne i godišnje temperaturne rekorde bez presedana. Promjene klime izazvane ljudskim djelovanjem ostaju primarni pokretač ekstremnih temperatura zraka i površine mora; dok su drugi čimbenici, poput južne oscilacije El Niño, također pridonijeli neuobičajenim temperaturama uočenim tijekom godine, navodi se u izvješću Copernicusa.


Klimatski izazov


– Svi skupovi podataka o globalnoj temperaturi proizvedeni na međunarodnoj razini pokazuju da je 2024. bila najtoplija godina od početka bilježenja 1850. Čovječanstvo je zaduženo za svoju sudbinu, ali kako reagiramo na klimatski izazov, trebalo bi se temeljiti na dokazima da je budućnost u našim rukama – brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti putanju naše buduće klime, izjavio je Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu ECMWF-a, istaknula je kako je svaka godina u posljednjem desetljeću jedna od deset najtoplijih zabilježenih. »Sada se klatimo na rubu prelaska razine od 1,5 Celzijevih stupnjeva definirane u Pariškom sporazumu, a prosjek posljednje dvije godine već je iznad ove razine. Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024. godine, značile su toplinske valove bez presedana i obilne kiše, uzrokujući bijedu milijunima ljudi,« dodala je Burgess.




Detaljniji pregled podataka pokazuje kako je globalna prosječna temperatura od 15,10 stupnjeva bila 0,72 stupnja Celzijeva iznad prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020., a 0,12 stupnjeva iznad 2023., prethodne najtoplije godine na evidenciji. »To je ekvivalentno 1,60°C iznad procijenjene temperature 1850. – 1900. koja je određena kao predindustrijska razina«, navodi Copernicus. Svaka od proteklih deset godina bila je jedna od 10 najtoplijih zabilježenih. Mjesečna globalna prosječna temperatura premašila je 1,5°C iznad predindustrijskih razina tijekom 11 mjeseci u godini. Vraćajući se dalje, svi mjeseci od srpnja 2023., osim srpnja 2024., premašili su razinu od 1,5°C. Novi rekord za dnevnu globalnu prosječnu temperaturu postignut je 22. srpnja 2024., na 17,16 stupnjeva.


Toplinski stres


Prošla je godina bila najtoplija godina za sve kontinentalne regije, osim Antarktika i Australije, kao i za značajne dijelove oceana, posebno Sjeverni Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Tihi ocean.


Kada je riječ o Europi, rekord je definitivno srušen s prosječnom temperaturom od 10,69 stupnjeva, što je 1,47 stupanjeva Celzija iznad prosjeka za referentno razdoblje od 1991. do 2020. i 0,28 stupnjeva toplije od prethodnog rekorda postavljenog 2020. Proljeće i ljeto bili su najtopliji zabilježeni u Europi.


Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je također lani rekordnu vrijednost. »Ekstremne temperature i visoka vlažnost pridonose povećanim razinama toplinskog stresa. Veći dio sjeverne hemisfere doživio je više dana od prosjeka s barem ‘jakim toplinskim stresom’ tijekom 2024., a neka su područja doživjela više dana od prosjeka s ‘ekstremnim toplinskim stresom’«, ističe se u izvješću.


Prošle je godine područje zemaljske kugle pogođeno najmanje »jakim toplinskim stresom« doseglo novi rekordni godišnji maksimum 10. srpnja, kada je oko 44 posto planeta bilo pogođeno »jakim« do »ekstremnim toplinskim stresom«. To je pet posto više globusa u usporedbi s prosječnim godišnjim maksimumom. Navodi se i kako su koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile rasti i dosegle rekordne godišnje razine 2024., od 422 čestica na milijun (ppm) odnosno 1.897 čestica na milijardu (ppb). Koncentracije ugljičnog dioksida u 2024. bile su za 2,9 ppm više nego u 2023., dok su koncentracije metana bile više za 3 ppb. n