Rastući interes ljudi za zdravljem kao posljedica pandemije koja je zavladala cijelim svijetom, prilika je koju Hrvatska, a zatim i njezine pojedine regije, osobito Kvarner kao jedna od vodećih »destinacija zdravlja«, moraju dobro iskoristiti.

Već sada treba razmišljati o vremenu nakon pandemije te prilagoditi ponudu zdravstveno-turističkih usluga koje će se tražiti na tržištu, a riječ je prije svega o fizičkoj, ali i mentalnoj rehabilitaciji potrebnoj nakon dugotrajnog lockdowna. Dobrom i pravovremenom organizacijom, kao i kvalitetnim marketingom, zdravstveni turizam može postati jedna od vodećih turističkih grana u Hrvatskoj.

Osnovni su to zaključci 8. CIHT-a (Crikvenica International Health Tourism Conference), konferencije o zdravstvenom turizmu koju su i ove godine zajednički organizirali Turistička zajednica Grada Crikvenice i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera u suradnji s Thalassotherapijom Crikvenica i Termama Selce. Ovogodišnji CIHT održan je virtualno što je omogućilo da ga putem posebne aplikacije te Facebooka i YouTubea u dva dana prati više od 3.000 ljudi.

Velika vidljivost

Fokus ovogodišnje konferencije bio je usmjeren na to kako pandemija utječe na zdravstveni turizam, odnosno kakva je trenutačna situacija na tržištu, koje su nove praske u sferi zdravstvenih putovanja te na polju promocije i komunikacije, kao i što se može očekivati u budućnosti, odnosno u tzv. post-COVID vremenu.

– Teme koje su iznosili panelisti iz Hrvatske te SAD-a, Velike Britanije, Belgije i Mađarske prilagođene su današnjem vremenu što je izazvalo veliku pozornost, a virtualni nam je svijet omogućio i veliku vidljivost te sudjelovanje većeg broja ljudi iz različitih dijelova svijeta.

Ono što smo mogli čuti i zaključiti iz izlaganja jest da je ovo vrijeme idealno za pripremu za post-COVID ponudu u kojoj Hrvatska, a osobito naša kvarnerska regija, može ponuditi izuzetno puno te da promidžbu moramo usmjeriti kako bismo pokazali da smo zdravstveno sigurna destinacija koja zahvaljujući stručnosti, dugoj tradiciji te brojnim prirodnim ljekovitim činiteljima može biti mjesto za oporavak, fizički ali i psihički, u post-COVID vremenu, rezimirao je ovogodišnju konferenciju dr. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.

Marijana Biondić, direktorica TZG-a Crikvenice kaže kako je situacija organizatore primorala na nov način pripreme i održavanja CIHT-a što je otvorilo i nove vidike te omogućilo veću vidljivost i pristupačnost konferencije, kao i sudjelovanje većeg broja panelista iz različitih dijelova svijeta.

– Drago nam je da je konferencija i na ovakav način prezentacije izrasla izvan nacionalnih okvira te da smo i konferenciju, ali i Crikvenicu kao destinaciju zdravlja, približili svijetu. Ono što smo znali, i što smo sada i potvrdili, jest da je potrebno raditi na povezivanju na svim razinama, od nacionalne do lokalne, kako bi Hrvatska postala prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.

Naglasak uvijek treba stavljati na kvalitetu zdravstvenih usluga, ali i na certificiranje zdravstvenih ustanova posebno u ovom COVID i post-COVID vremenu, što su naglasili brojni panelisti na CIHT-u. Također, dodatno treba raditi na brendiranju Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma na što se trebaju onda nasloniti lokalni brendovi, kazala je Marijana Biondić.

Strateški značaj

Konferenciju su i ove godine podržali Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo zdravstva te Ministarstvo turizma i sporta.

Pozdravljajući sudionike online konferencije, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je kako su teme koje je pokrila ova konferencija izrazito važne za godine ispred nas, a posebice za 2021. godinu, kad će fokus zasigurno ostati na svim aspektima zdravlja.

– Stoga će vizija i ciljevi razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj biti integrirani u prioritetno važnu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica Brnjac u izlaganju na online konferenciji.