Kažu da ono što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo. Postoji za to i latinska izreka: »Verba volant, scripta manent.« Riječi lete, zapisano ostaje. Dvojako se ova izreka može primijeniti i na knjigu »Novi list 1900. – 2020. – Kronika jedne novine« koja je uz naš dnevnik ovoga tjedna već stigla u domove mnogih naših pretplatnika, a sutra će je na dar dobiti i svi čitatelji koji kupe Novi list, bilo na kiosku ili u nekoj od prodavaonica gdje se, kako to i kaže naša krilatica, mogu kupiti »mlijeko, kruh i Novi list«.

Od priloga do knjige

Knjiga je to koja je nastala na temelju priloga koji smo povodom 120. obljetnice prvoga broja Novog lista što ga je u Rijeci 1900. godine izdao Frano Supilo, objavili 2. siječnja 2020. godine. Toga dana naše novine izašle su prvi put u povijesti na 168 stranica. Dopunjeno i prošireno izdanje toga priloga sada je ukoričeno u knjigu od 203 stranice, tiskanu u tiskari Kershoffset u Zagrebu.

Baš kao i prilog, i ova knjiga predstavlja primarno novinarsku priču, bez znanstvenih pretenzija i upravo zbog toga u njenom podnaslovu stoji riječ »kronika« jer ona to i je – zapis bitnijih zbivanja u povijesti Novog lista, od onoga što ga je izdavao Supilo do današnjeg koji, osim tiskanog, ima i digitalno izdanje, a usporedo, još od 2009. godine, »živi« i na adresi www.novilist.hr.

Foto Davor Kovačević

Knjigu, baš kao ni prilog, nisu pisali povjesničari niti akademici, već novinari i zbog toga niti nemamo pretenzije nazivati je monografijom, iako iza nje stoji puno istraživanja i iščitavanja svega onoga što je o Novom listu i ljudima koji su ga kroz povijest stvarali ostalo zapisano u različitim izvorima. Prije svega, ono što su na stranicama Novog lista o svojim promišljanjima, razmišljanjima, uređivačkim politikama i nerijetko burnim događanjima u i oko novina, bilježili ljudi koji su novinu stvarali i uređivali. Iz današnje perspektive mnogi ti događaji, razmišljanja i promišljanja dobivaju nova značenja i prizvuke, ali namjera nam nije bila kritički se na to osvrtati i vrednovati ih, već ih izvući s požutjelih stranica novina u našoj arhivi i tako sačuvati od zaborava.

Jer… riječi lete, zapisano ostaje.
Upravo zato da sve samo ne bi ostalo na riječima – osobito posljednja dva vrlo turbulentna i izazovna desetljeća koja nas dijele od posljednje edicije u kojoj je bilježena povijest naše novine, monografije koju je o stotoj obljetnici Supilovog Novog lista objavilo naše bivše izdavačko poduzeće Adamić – odlučili smo ukoričiti i ono što je prvenstveno nastalo kao novinski prilog i tako ostaviti trag nekim budućim istraživačima lista koji se, iako postoji diskontinuitet u izlaženju kroz povijest, s pravom smatra trenutno najstarijim dnevnim listom u Hrvatskoj.

Sve karike

U knjizi koju su naši pretplatnici već držali u rukama i listali, a svi koji sutra kupe Novi list tek će to učiniti, prostor smo dali svim segmentima naše novinsko-nakladničke kuće jer, baš kao i redakcija, da bi novine (ili pak portal) došle do čitatelja, važna karika je i marketing koji se i u ova teška i oglašavanju nesklona vremena, osobito na »platformama« poput novinskog papira, bori na tržištu, nastavljajući isto tako tradiciju marketinške službe koja se davne 1967. godine »drznula« organizirati nagradnu igru »Čitalac Novog lista – milijuner«, što baš i nije dobro prihvaćeno u tadašnjim »strukturama« jer se protivilo načelima na kojima je počivalo društvo u kojemu su novine tada izlazile.
»Papirnato« izdanje, naravno, usko je vezano i uz našu tiskaru koja također ima zanimljivu povijest kroz koju je često bila i predvodnica »tehnoloških revolucija« na ovim našim prostorima.

Priču o redakciji u prilogu, a sada i u knjizi, raširili smo i na naše vrijedne dopisnike, one koji su uvijek bili i ostali »duša novina«, ali i na ono najvrjednije što imamo – čitatelje.
– I tim našim čitateljima, najvećoj vrijednosti koju imamo, predajemo ovu knjigu o 120 godina Novog lista, novinarsku priču o Novom listu od Supilovog vremena do naših dana na 203 stranice. Ona je i sjećanje na osnivača Novog lista Frana Supila koji je rođen u Cavtatu 30. studenog 1870., a umro u Londonu, na sutrašnji dan, 25. rujna 1917. godine. Supilo je živio novinarstvo, bio je rođeni novinar, a svojim Novim listom, čiji je prvi broj objavio 2. siječnja 1900. godine, postavio je temelje modernog novinarstva u Hrvatskoj. Upravo zbog toga je ime Novi list od 1971. godine na naslovnici podcrtano sljedećim tekstom: »Utemeljio Frano Supilo 2. siječnja 1900. godine«. Novi list, naime, od Supila ne baštini samo ime, nego i ideal poštenog i neovisnog novinarstva.

Glavni urednik Ivica Tomić
Foto Marko Gracin

Na 120. godišnjicu izlaska prvog Supilovog Novog lista – 2. siječnja 2020. godine – objavili smo poseban prilog na 120 stranica. Gotovo cijeli taj prilog, dopunjen i proširen, sada je ukoričen u ovu knjigu, svojevrsnu kroniku Novog lista. Za njezino nastajanje posebno se zahvaljujem kolegici Slavici Bakić, zamjenici glavnog urednika, koja je uložila veliki trud istražujući povijest Novog lista, kao i našim novinarima i fotoreporterima koji su autori pojedinih priloga i cjelokupnog fotomaterijala u knjizi, kaže v. d. glavnog urednika Ivica Tomić.

Sigurni u budućnost

Tomić podsjeća da je povodom 120. obljetnice Novog lista HRT napravio dokumentarni film »Kruh, milijeko i Novi list – 120 godina istine«.

– Već taj naslov dokumentarca puno govori o Novom listu. A to je da je Novi list saživio s ljudima našega primorsko-goranskog kraja, jer ga svakog jutra kupuju s kruhom i mlijekom, i to se prenosi s generacije na generaciju. Taj naslov govori i o našem geslu, a ono je da je istina temelj novinarstva, kaže Tomić, pojašnjavajući da se u knjizi može upoznati povijest Novog lista od Supilovog doba, preko povijesnog doba Veljka Vičevića, sve do današnjih dana.

Foto Davor Kovačević

– Novi list je prvenstveno regionalno orijentiran, ali odavno je prepoznat i na nacionalnoj razini. U naše doba za prepoznatljivost i čitanost novog doba može se, prije svega, zahvaliti Veljku Vičeviću na kojega se kao uzor i danas naslanjamo. Novi list je dnevna novina koja svoje temelje ima u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji i odavno je izrasla u jedan od simbola ovog dijela Hrvatske i to je na ponos mnogih generacija koje su stvarale ovu novinu, i nama koji je stvaramo danas, a joj više je trajna obveza koja svakog dana počinje ispočetka, obveza traženja i objavljivanja istine, i to činimo svaki dan.

Profesionalni standardi i etika, svijest o važnosti i funkciji medija u društvu, pošteno i odgovorno stvarati novinu – zadaća je svih nas koji u Novom listu radimo. I zato je Novi list siguran i u svoju budućnost, i na lokalnoj i na nacionalnoj razini, tim više što sa zadovoljstvom mogu reći da Novi list, nakon dužeg vremena, ima dosta mladih novinara koji su u redakciju i na naše stranice donijeli novi elan, zaključuje Ivica Tomić, v. d. glavnog urednika Novog lista.