Sud u Den Haagu objavio je presudu u ponovljenom postupku protiv srbijanskih obavještajaca Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godina. Obojica su kažnjeni s 12 godina zatvora svaki.

Tužiteljstvo je za njih dvojicu tražilo doživotni zatvor, a obrana slobodu.

Obrazloženje presude

“Raspravno vijeće zaključuje da su zajednički zločinački cilj trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva dijelili srpski rukovodioci Srbije, Krajine, Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, te BiH. Tužiteljstvo nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine.

Što se tiče srpskih snaga u BiH, Vijeće zaključuje da je Stanišić bio u kontaktu s Radovanom Karadžićem, međutim nema dovoljno dokaza o konkretnoj pomoći Karadžiću ili drugim sudionicima UZP-a ili drugih struktura u BiH”, rekao je sudac.

Optuženi su pružali kanale veze između Beograda i lokalnog nivoa te organizacijsku i logističku podršku srpskim snagama, kazao je sudac. Obojica su pomagali lokalnim jedinicama sigurnosti. Tužiteljstvo nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine, rekao je.

“Vijeće konstatira da su optuženici krivi po točkama jedan do pet optužnice. Nakon što je razmotrilo sve relevantne faktore, vijeće izriče obojici jedinstvenu kaznu od po 12 godina zatvora. Obojici će se u izdržavanje kazne uračunati vrijeme koje su proveli u pritvoru te vrijeme tijekom prvog postupka i ponovljenog suđenja”, rekao je Hall.

Sudsko vijeće nije utvrdilo sudjelovanje optuženih u udruženom zločinačkom pothvatu. Sud je utvrdio da su Stanišić i Simatović krivi za podržavanje i pomaganje kaznenih djela ubijana i progona. Krivi su za pet točaka optužnice, ali ne i za udruženi zločinački pothavt. Obojici je sud izrekao kaznu od 12 godina zatvora.

Najdulji postupak u povijesti Haaga

U postupku koji s prvim pa ponovljenim suđenjem ukupno traje 18 godina i najdulji je u povijesti ICTY-a i njegova nasljednika MICT-a, nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) bili su optuženi za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995.

Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica koje je bila podignuta na prvom suđenju ostala je važeća i na ponovljenom.

U optužnici se navodi da su Jovica Stanišić i Franko Simatović, poznati i kao “Miloševićevi ljudi na terenu”, bili suučesnici udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio “uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom” uz nasilno i trajno protjerivanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.
Stanišića i Simatovića uhitile su srbijanske vlasti tijekom operacije Sablja, nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003.
Stanišić je prevezen u Den Haag 11. lipnja te godine, a Simatović 30. svibnja. Od tada ih je sud više puta puštao na privremenu slobodu u duljim vremenskim razdobljima.

Prvo suđenje po navedenoj optužnici održano je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu.

Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oriea donijelo je takvu odluku ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine iz optužnice jer nije dokazano da su ih planirali i naredili ni pomagali i podržavali.

U obrazloženju presude navedeno je da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca ili Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila “konkretno usmjerena” na zločine nego na “podršku njihovim ratnim naporima”.

Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. uvažilo je žalbu tužitelja i poništilo prvostupanjsku presudu zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naložilo novo suđenje.

Ponovljeni proces, prvi takav postupak pred nasljednikom haškog tribunala, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT), započeo je u srpnju 2017. iznošenjem uvodne riječi tužiteljstva.