REUTERS
Bill Gates podržao je Beyond Meat i brojni fondovi rizičnog kapitala koji obično ulažu u tehnološke start-upove, odjednom su počeli investirati u start-upove koji proizvode meso biljnog podrijetla.
povezane vijesti
Početkom godine McDonald’s je lansirao hamburger na biljnoj bazi koji se „prži na roštilju od ravnog željeza, a zatim je preliven narezanim lukom, kiselim krastavcima, hrskavom narezanom zelenom salatom, kriškama romske rajčice, kečapom, senfom, majonezom i kriškom otopljenog američkog sira”. Neko je vrijeme to izgledalo kao tračak budućnosti.
Američko testiranje McPlant hamburgera tiho je odloženo prošli mjesec (još uvijek je dostupan na nekim tržištima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo) u jednom od niza neuspjeha za industriju bezmesnog mesa koja je prije samo godinu dana tvrdila da može promijeniti odličan američki meni zauvijek. Pokazalo se izazovom natjerati mesojede u SAD-u da usvoje biljne alternative.
Beyond Meat, koji proizvodi razne proizvode biljnog podrijetla, uključujući imitacije mljevene govedine, hamburgere, kobasice, mesne okruglice i suho meso, imao je teških 12 mjeseci, s padom zaliha od gotovo 70%. Višestruki lanci koji su bili partneri s tvrtkom, uključujući McDonald’s, tiho su prekinuli probna lansiranja. U kolovozu je tvrtka otpustila 4% svoje radne snage nakon usporavanja rasta prodaje. Prošli tjedan, njegov glavni operativni direktor navodno je uhićen jer je ugrizao drugog čovjeka za nos tijekom sukoba na cesti, piše Guardian.
U SAD-u se pokazalo poprilično izazovno natjerati mesojede na prelazak na umjetno meso. Čuveni fast-food lanac burger je razvio u suradnji s Beyond Meatom, tvrtkom koja proizvodi imitacije mesa na biljnoj bazi, a čije su dionice u posljednjih godinu dana pale za 70 posto. Tvrtka je u kolovozu otpustila četiri posto zaposlenika, a prošli tjedan je šef tvrtke uhićen jer je ugrizao drugog čovjeka za nos tijekom sukoba u podzemnoj garaži.
Prije samo dvije godine činilo se da će Beyond Meat i njegov konkurent Impossible Foods (koji je razvio burger na biljnoj bazi za Burger King) zajedno s ostatkom industrije umjetnog mesa pokrenuti prehrambenu revoluciju.
Nakon desetgodišnjeg razvoja umjetnog mesa 2018. godine ono postaje dio mainstreama. Trgovine su počele prodavati mljeveno meso i kobasice Beyond Meata, a sve više restorana nudilo je umjetno meso u svojim jelovnicima. Potom je Burger King 2019. lansirao svoj Impossible Whopper s umjetnim mesom, dok se KFC sa sendvičem od ‘biljne’ piletine veganskom fast-food tržištu priključio prošle godine. I američki lanci Pizza Hut, Dunkin’ Donuts, Taco Bell, Papa John’s, Chipotle i Subway također su u svoju ponudu uvrstili opcije s umjetnim mesom.
Činilo se da se i Wall Street okreće veganstvu. Najveći investitori vjerovali su da će meso biljnog podrijetla činiti 15 posto ukupne prodaje mesa do 2030. godine. I dok se vrijednost Beyond Meata 2019. procjenjivala na 10 milijardi dolara, danas se procjenjuje na 900 milijuna dolara. Izgleda da je s jedne strane stvarni interes Amerikanaca za mesom biljnog podrijetla precijenjen, ali i da za promjene prehrambenih navika na razini kolektiva treba puno više vremena nego što se mislilo.
Bill Gates podržao je Beyond Meat i brojni fondovi rizičnog kapitala koji obično ulažu u tehnološke start-upove, odjednom su počeli investirati u start-upove koji proizvode meso biljnog podrijetla. Čak i najveći igrači u mesnoj industriji počeli su ulagati u tvrtke koje proizvode umjetno meso.
No ulagači nisu mogli računati s potrošačkim okruženjem u kojem se danas nalazimo, a ovi proizvodi nisu jeftini. Neki su ulagači vjerovali da će se s mesom dogoditi ono što se dogodilo s mlijekom. Alternative kravljem mlijeku, poput bademova, zobenog i sojina mlijeka sada čine 15 posto američkog tržišta. Svaki treći Amerikanac tjedno pije jednu od alternativa kravljem mlijeku. No iako su nešto skuplje od kravljeg mlijeka, i dalje su cjenovno prihvatljivije nego alternative mesu, a i mnogi ljudi s razvijenom intoleranciju na laktozu prešli su na ‘nemliječna’ mlijeka.
Osim za životinjski svijet, prelazak na umjetno meso bi potencijalno mogao pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Prema jednom istraživanju u toj je borbi ključna redukcija konzumacije govedine za 75 posto, svinjetine za 90 posto i kokošjih jaja za 50 posto po čovjeku.
No, čini se da to nije dovoljno za brzu i korjenitu promjenu potrošačkih navika. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Purdue u Indiani pokazalo je da su ljudi i kada ih se informiralo o ugljičnom otisku koji ostavlja proizvodnja mesa ipak skloniji odabrati obično meso nego njegovu biljnu alternativu. Autorica studije Bhagyashree Katare naglasila je da je to s jedne strane možda zbog okusa mesa biljnog podrijetla, dok je s druge strane možda ipak presudna činjenica da to nije nužno zdravija alternativa. ‘Ako trošim već trošim novac u restoranu, a jedem meso, zašto bih trošila novac na umjetno meso? Radije bih pojela pravi hamburger’, rekla je autorica studije te dodaje da je u pitanju tehnologija, a ljudima obično treba vremena da povjeruju tehnologiji.
Cilj mnogih tvrtki koje proizvode biljne pandane mesu bio je razviti proizvode koji su po teksturi, okusu i sočnosti jednaki mesu. Iako su kobasica Beyond Meata ili Impossible Burger okusom puno sličniji pravom mesu od veganske kobasice ili veganskog burgera, prehrambeni tehnolozi i dalje pokušavaju umjetno meso učiniti ukusnijim, zdravijim i jeftinijim.
Lobisti mesne industrije kao protuargument proizvodnji umjetnog mesa obično ističu da je riječ ni o čemu drugom nego o prerađenoj hrani. Jedna reklamna kampanja ga je nazvala ‘ultraprerađenom imitacijom’. Ipak, unatoč struji koja se protivi proizvodnji umjetnog mesa, velik dio novca još uvijek odlazi tvrtkama koje rade na poboljšanju alternativama mesu. Tako Good Food Institute, neprofitna organizacija koja promiče biljne alternative mesu, procjenjuje da su tvrtke koje proizvode umjetno meso u 2021. godini ukupno dobile 1,4 milijarde dolara.
