Nakon što je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak prilikom sastanka sa slovenskim kolegom Jernejom Vrtovcem u Omišlju najavio mogućnost daljnjeg povećanja kapaciteta hrvatskog LNG terminala na 3,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, upravama LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja terminalom, i Plinacroa koji upravlja transportnim sustavom plina uputili smo upit koja su ulaganja potrebna za takvo značajno povećanje kapaciteta.

Podsjećamo, kapacitet terminala već je podignut s početnih 2,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji u Hrvatskoj, na 2,9 milijardi, a za zakup dodatnih 300 milijuna kubičnih metara kapaciteta uskoro će biti raspisan javni natječaj za koji je, prema Vrtovcevim riječima, zainteresirana susjedna Slovenija.

Ćorić je najavio moguće povećanje za dodatnih 600 milijuna kubika, a direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen kaže da je terminal spreman za takvo povećanje kapaciteta koje, u prvom redu, ovisi o prilagodbi kapaciteta Plinacroa.

Interes tržišta

– U ovom trenutku korisnicima terminala je ponuđen kapacitet uplinjavanja 300.000 metara kubičnih, što iznosi oko 2,6 milijardi metara kubičnih godišnje. S obzirom na interes tržišta, LNG Hrvatska i Plinacro su zajednički uspješno proveli testiranje modula za uplinjavanje i transportnog sustava, na način da se omogući kapacitet uplinjavanja do 340.000 metara kubičnih na sat, što na godišnoj razini iznosi oko 2,9 milijardi kubičnih metara te će taj kapacitet biti ubrzo ponuđen tržištu.

Kako bi se taj kapacitet ponudio tržištu, Plinacro je, u skladu sa svojim obvezama prema korisnicima transportnog sustava, maksimalno prilagodio tehnološko upravljanje kapacitetima te na taj način omogućio dodatan plasman plina s LNG terminala prema kupcima.

Budući da maksimalni tehnički kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina FSRU broda LNG Croatia iznosi 450.000 metara kubičnih na sat, ostvareno povećanje kapaciteta s 2,6 milijardi na 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje ne utječe na tehnološke procese ni na redovan rad samog terminala.

Za posljednje povećanje kapaciteta do 3,5 milijardi kubičnih metara godišnje nužna su određena ulaganja u razvoj kapaciteta sa strane Plinacroa, dok FSRU brod LNG Croatia može osigurati dodatni kapacitet uplinjavanja bez tehnoloških zahvata na postrojenju, kaže Krhen.

Na upit o povećanju kapaciteta LNG terminala na 3,5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, odnosno koji su zahvati i ulaganja potrebni za navedeno povećanje, iz Plinacroa odgovaraju da su u suradnji s LNG-om Hrvatska proveli ispitivanja radi utvrđivanja mogućnosti povećanja prihvata plina iz LNG terminala u hrvatski plinski transportni sustav i njegov transport do kupaca.

– Provedenim hidrauličkim analizama i testiranjem rada transportnog sustava utvrđeno je da u trenutačnim uvjetima postoji mogućnost povećanja kapaciteta za prihvat plina iz LNG terminala u transportni sustav s trenutačnih 300.000 metara kubičnih na sat na 338.000 metara kubičnih na sat, a da se pri tome zadrži nužna fleksibilnost potrebna za sigurno i učinkovito upravljanje transportnim sustavom.

Navedeno povećanje omogućava prihvat i transport 2,9 milijardi kubika plina godišnje, što je osigurano bez investiranja u dodatne plinovode ili postrojenja.

Uzimajući u obzir sadašnju i kratkoročno planiranu nisku razinu proizvodnje plina na plinskim poljima sjevernog Jadrana, Plinacro je analizirao mogućnost korištenja slobodnog kapaciteta plinovoda Pula – Karlovac za potencijalno povećanje ulaza plina iz LNG terminala.

Brojni uvjeti

Naime, mogućnost prihvata plina iz LNG terminala ovisi o uvjetima u cjelokupnom transportnom sustavu, stoga je proveden niz hidrauličkih simulacija kompletne mreže plinovoda s povećanim ulazom plina iz LNG terminala u različitim uvjetima rada transportnog sustava, ljeto-zima, rad podzemnog skladišta plina i velikih potrošača, protok na interkonekcijama.

U postupku procjene najvećeg ostvarivog protoka plina na ulazu u Plinacrov plinski transportni sustav iz LNG terminala, uzet je u obzir i utjecaj takvog povećanja na tehnološke parametre na rubnim dijelovima transportnog sustava, kako bi se planirano povećanje obavljalo sigurno i pouzdano te kako se ne bi ograničio kapacitet nekog drugog ulaza ili izlaza na transportnom sustavu, odgovaraju iz Plinacroa.

U slučaju povećanja kapaciteta LNG terminala u iznosu većem od 2,9 milijardi kubika plina godišnje, transport dodatnih količina plina može se osigurati izgradnjom dijela planiranih evakuacijskih plinovoda, dodaju.

Navedena izgradnja, ističu iz Plinacroa, nužna je kako bi se omogućili povoljniji tlačni uvjeti u čvoru Lučko kod Zagreba, ali i transport dodatnih količina prema Sloveniji.

Projekt bi uključivao povećanje kapaciteta plinovoda Pula – Karlovac, izgrađenog 2006. godine, i to izgradnjom 58 kilometara dugog plinovoda Zlobin – Bosiljevo, kojim bi se omogućili odgovarajući tlačni uvjeti u čvoru Lučko.

Za povećanje transporta plina prema Sloveniji potrebno je izgraditi plinovode Lučko – Rakitje duljine 10 kilometara ili Lučko – Zabok duljine 36 kilometara.

Investicije intenzivno provođene od 2018. do 2020.

Iz Plinacroa podsjećaju da su aktivnosti na projektu izgradnje LNG terminala na otoku Krku i plinovoda Zlobin – Omišalj za otpremu prirodnog plina s LNG terminala u plinski transportni sustav Republike Hrvatske, intenzivno provođene tijekom razdoblja od 2018. do 2020. godine, pri čemu je u planiranju kapaciteta uziman u obzir obvezujući interes tržišta plina, odnosno korisnika transportnog sustava.

Pri tome je u ocjeni ekonomske opravdanosti investicije LNG terminala i plinovoda Zlobin – Omišalj, osim interesa tržišta plina, uzet u obzir i nužan porast sigurnosti opskrbe, pa je nadležno ministarstvo zaduženo za sigurnost opskrbe Republike Hrvatske u siječnju 2019. godine dalo pozitivno mišljenje za izgradnju navedenih projekata.

Osim toga, prema ENTSOG-ovim (Europska mreža operatora prijenosnih sustava za plin) izračunima iz 2018. i 2019. godine skupina projekata koju čine LNG terminal, plinovod Zlobin – Omišalj i kompresorska stanica u Velikoj Ludini ocijenjena je kao bitna infrastruktura koja poboljšava diverzifikaciju opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj i Mađarskoj te u svim scenarijima potrošnje smanjuje ovisnost opskrbe ruskim plinom u Republici Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj, a u pojedinim scenarijima potrošnje i u Češkoj, Austriji i Sloveniji.