ZAGREB – Broj onih koji su u Domovinskom ratu branili Hrvatsku i tako stekli status branitelja, godinama je izazivao prijepore jer se s godinama koje su protjecale nakon rata samo povećavao.

Registar branitelja zatvoren je za javnost krajem 2017. godine i u njemu su bila 505.694 građana koji su stekli taj status. U isto vrijeme Vlada je donijela novi Zakon o hrvatskim braniteljima, koji je ukinuo rokove i ponovo omogućio stjecanje tog statusa, pa nas je zanimalo koliko je ljudi, uoči 25. obljetnice Oluje, upisano u taj nekadašnji Registar, današnju Evidenciju.

No, iako smo upite o tome koliki je danas broj branitelja u Evidenciji, te koliko je građana taj status dokazao nakon što je na snagu stupio novi zakon, poslali u čak tri ministarstva koja su nadležna za priznavanje statusa, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo branitelja, odgovor nismo dobili.

Velika smrtnost

U zajedničkom odgovoru u ime sva tri resora iz Ministarstva branitelja su nam odgovorili da je danas u Evidenciji 432.980 živih branitelja, dok ih je 2016. godine bilo 441.257. Otkrivaju da je nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, u Evidenciji novoupisanih 3.410 hrvatskih branitelja. To bi onda značilo da je u četiri godine preminulo čak 11.687 branitelja. Uz to, iz Ministarstva branitelja dodaju da pozitivno rješenje ne znači da je riječ o novoupisanom hrvatskom branitelju jer neki podnositelji zahtjeva već imaju status hrvatskog branitelja, nego se u nekim slučajevima radi i o ažuriranju tijekova sudjelovanja u Domovinskom ratu ili im je vraćen status oduzet prema ranijim propisima zbog prekida službe i drugih okolnosti.

Upravo zato smo i tražili ukupan broj branitelja u Registru, odnosno Evidenciji, ali iz ministarstva nam ga nisu dostavili.

– Iz navedenog je razvidno kako nema povećanja ukupnog broja živih hrvatskih branitelja, već je jasna činjenica i problem velike smrtnosti hrvatskih branitelja, na što konstantno kao Ministarstvo hrvatskih branitelja javnosti ukazujemo i provodimo programe za očuvanje i poboljšanje zdravlja hrvatskih branitelja, poručuju iz Ministarstva branitelja.

Zato dodatno zbunjuje i još jedna konstatacija u odgovoru iz Ministarstva koja se nikako ne slaže s brojem živih branitelja u 2016. i 2020. godini koji su nam stigli iz tog istog ministarstva.

– Ističemo kako je od 2016. godine do 30. lipnja 2020. umrlo više od 20.500 hrvatskih branitelja i ovom prilikom apeliramo da se uzme u obzir ovaj problem s kojim se suočavaju hrvatski branitelji i mi kao Ministarstvo i Vlada te da mu se posveti više pažnje u javnom prostoru kako bismo zajedno potaknuli hrvatske branitelje na očuvanje zdravlja, naglašavaju iz Ministarstva.

Ako je točna brojka da je 2016. godine bilo nešto više od 441 tisuća živih branitelja, a trenutno ih je manje od 433 tisuće, onda bi 20.500 umrlih branitelja u tom istom razdoblju moglo značiti samo da je broj branitelja u međuvremenu povećan za više od spomenutih 3.410. Ukupan broj branitelja u Evidenciji, i umrlih i živih, razjasnio bi ovu nedoumicu, ali njega iz Vlade očito nisu spremni dati javnosti.

Iako Ministarstvo nismo pitali o troškovima koje državni proračun ima zbog prava branitelja, oni poručuju da je »otvaranjem roka za stjecanje statusa hrvatskog branitelja status steklo više od tri tisuće branitelja, ali da nije došlo do sloma sustava, kako je to u dijelu javnog prostora bilo najavljivano.

Bez povlaštenog statusa

Novi zakon je istovremeno omogućio i da građani koji imaju status branitelja naknadno steknu status hrvatskog ratnog vojnog invalida i iz Ministarstva odgovaraju da je od stupanja na snagu tog zakona do 30. lipnja 2020. status HRVI ostvarilo 2.667 hrvatskih branitelja, a da je 3.982 zahtjeva odbijeno.

– U Evidenciji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2016. godine je bilo 56.353 HRVI-a, a u srpnju 2020. godine je 55.876 HRVI-a, iz čega je također razvidno kako pozitivno riješeni zahtjevi nisu nikakvo dodatno opterećenje za Državni proračun. Od 2016. do 30. lipnja 2020. umrlo je gotovo 3.200 HRVI-a, kažu iz Ministarstva branitelja. U ovom slučaju računica s brojem HRVI-a iz 2016., novim ljudima s tim statusom i preminulim braniteljima s tim statusom nisu u kontradikciji.

Kad je već ministarstvo u prvi plan stavilo trošak za proračun, o čemu uopće nismo pitali, poslužili smo se statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ona kaže da je pravo na braniteljsku mirovinu, bilo obiteljsku bilo invalidsku, 216. godine imalo 71.944 branitelja, dok ih je u lipnju ove godine bilo 837 manje.

Razumljivo, porastao je broj branitelja kojima su mirovine priznate po općem zakonu kao i ostalim građanima, ali su određene prema Zakonu o pravima branitelja. Riječ je o ljudima koji imaju braniteljski status, ali u mirovinu odlaze kao i ostali radnici, uz određenu pogodnost kad je u pitanju nešto ranije umirovljenje i zajamčena mirovina.

S protekom vremena od završetka rata razumljivo je da je takvih ljudi sve više u mirovini. Sada ih je 44.621, dok ih je prije četiri godine bilo gotovo 12 tisuća manje. Iako se i njih svrstava u skupinu koja ostvaruje mirovine po posebnim uvjetima, ti su ljudi u prosjeku odradili gotovo 29 godina staža i imaju mirovinu koja u prosjeku iznosi 2.700 kuna, pa se ne može govoriti ni o kakvom povlaštenom statusu.