RIJEKA – Početkom tjedna puštena je u promet dionica Istarskog ipsilona od Cerovlja do Lupoglava, a očekuje se da će puni profil već kroz dva tjedna stići i do Učke. Danas je na redu i spajanje jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, Pelješkog mosta. I jedan i drugi projekt od velike su važnosti za život ovih područja, ali i za razvoj gospodarstva, prije svega turizma.
Pelješki most svakako je važan za turizam Dubrovačko-neretvanske županije. Vladimir Bakić, direktor tamošnje županijske Turističke zajednice, kazao je kako već sada ima veliki značaj jer se povezuje državni teritorij što je i od velikog simboličkog značaja.

– U smislu gospodarskih aktivnosti, ovaj projekt sasvim sigurno približava cijelo područje južno od Neuma uključujući poluotok Pelješac i sve ovdašnje otoke, tako da se efekti turističke aktivnosti mogu očekivati već iduće godine. Pelješke općine su očekujući to radile i posebnu studiju kako bi sagledale sve prilike, ali i moguće opasnosti od efekata koje most donosi. Naravno, postoje i turističke zone koje su predviđene za investicije, ali je sagledana i moguća svojevrsna opasnost u smislu nepripremljenosti prema dnevnim turistima za koje se očekuje da bi mogli dolaziti u većem broju na kupanje.

Snimio: Mateo Levak

U tom kontekstu sve općine aktivirale su se oko uređenja parkirališta i drugih sadržaja kako bi na primjeren način bili spremni. Most je apsolutno od ogromnog značaja, i simbolički, ali i gospodarski, a i nama samima će omogućiti da s krajnjeg juga lakše možemo putovati u druge dijelove Hrvatske, kazao je Bakić. Na pitanje znači li to i više autogostiju za ovo područje, s obzirom na to da je krajnji jug Hrvatske primarno aviodestinacija, kazao je kako će se to sigurno dogoditi.

Autodestinacija

Više autogostiju je krenulo prema ovom području već produljenjem autoceste do Ploča te se vide veliki pomaci i s nekih tržišta koja ranije nisu bila toliko zastupljena kao što je poljsko s kojeg se bilježi prilično velik broj autogostiju. Pogotovo na Pelješcu.

– Svi ti infrastrukturni iskoraci, koje je Hrvatska učinila posljednjih 10-ak godina, pridonijeli su i nama, a sada s Pelješkim mostom dobivamo još veću priliku nastaviti u smjeru razvijanja ponude i za autogoste. Mi smo, primjerice u usporedbi sa Sjevernim Jadranom, oskudni u ponudi kampinga, ali moguće je da će se sada i tu dogoditi iskoraci s obzirom na bolju cestovnu dostupnost, pojasnio je direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanskog.

A i samom Sjevernom Jadranu, točnije Istri, nova će cestovna infrastruktura sigurno puno značiti.
Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, istaknuo je kako je prometna infrastruktura, pogotovo ona cestovna za Istru od ekstremne važnosti.

– Razlog je jednostavan – 92 posto svih turista koji dolaze u Istru, dolazi cestovnim putem. Istra je zbog svoje geografske pozicije percipirana primarno kao autodestinacija. Samim time, svaki kilometar ceste koji se pretvori u autocestu i time u prvom redu donosi sigurniju vožnju, a isto tako i skraćuje vožnju, odnosno vrijeme potrebno za dolazak do destinacije, ili povratak prema matičnoj zemlji, za Istru je od neprocjenjive važnosti, rekao je Ivošević te dodao i kako se s velikim nestrpljenjem čekaju i posljednji krak Ipsilona te drugu cijev Tunela Učka što bi značlo potpunu premreženost istarskog poluotoka kvalitetnom cestovnom infrastrukturom.

Poput slagalice

Kristian Krpan, direktor labinskog proizvođača peći i kotlova na pelete MCZ d.o.o. i član novog Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ukazao je kako je dobra infrastruktura bitna i jedan od temelja za razvoj, no ne i jedini.

– Gospodarstvo je slagalica koja se sastoji od niza elemenata i infrastruktura je jedan od njih, i to vrlo važan. Sve nas veseli prometno povezivanje naše države na nivou najviših europskih standarda, Istra će sigurno profitirati od dosadašnjih i budućih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, koja je važan dio slagalice, ali nije presudan i sam za sebe ima vrlo ograničene dosege u razvoju gospodarstva. Istra je ograničena s jedne strane graničnim prijelazom koji je daleko od najvećih i najopremljenijih u državi, s druge strane Tunelom Učka i neovisno o tome, što je u neku ruku prometno usko grlo, apsolutni je rekorder po pitanju turizma i drugih gospodarskih sektora. A s druge strane imamo gospodarske priče Otočca ili Gospića koji su na Dalmatini i svi bismo se trebali zapitati zašto se u jednom Labinu, koji je prometno slijepo crijevo, u zadnjih desetak godina u industriji otvorilo 800 do 1.000 radnih mjesta, a tamo ne bilježe slične rezultate.

Dakle, infrastruktura je jedan od elemenata slagalice koji će nama svima donijeti veću kvalitetu životu i potrebna je za rast i razvoj zajednice, no gospodarstvo je slagalica od jako puno elemenata gdje sama infrastruktura nije sama po sebi dovoljna. Potreban je i aktivan rad lokalne zajednice, školovan kadar, jednostavno određenje prema konkurentnom razvoju neke zone i razumijevanje održivog gospodarstva. Apsolutno se veselim gradnji punog profila Istarskog ipsilona, i regiji će to sigurno pomoći, ali, ponavljam, treba se zapitati zašto u nekim drugim regijama puno veći infrastrukturni projekti nisu donijeli ekonomski napredak, rekao je Krpan te dodao kako će ova tvrtka, kao i gospodarstvo samog labinskog područja imati velike benefite od druge cijevi Tunela Učka. Podsjetio je i kako će novi infrastrukturni projekti sigurno potaknuti puno više dnevnih migracija između Istre i Rijeke, a što je za obje regije jako dobro.