Bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger je predložio davanje teritorijalnih ustupaka Moskvi kako bi se okončao rat u Ukrajini. To je naišlo na podijeljena mišljenja, piše Deutsche Welle.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno je odbio mogućnost davanja teritorijalnih ustupaka Rusiji kako bi se okončao rat. „Što god ruska država učinila, uvijek će se naći netko tko će reći: ‘Dajte da uzmemo u obzir njezine interese‘”; rekao je Zelenski kasno sinoć u svom obraćanju putem videa.

Ta se izjava odnosila na prijedlog bivšeg američkog ministra vanjskih poslova Henryja Kissingera koji je ovoga tjedna na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu iznio mišljenje da bi Ukrajina trebala prepustiti Rusiji poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. Kissinger je na tom skupu govorio o stanju „Status quo ante“, odnosno o ponovnom uspostavljanju situacije kakva je bila na terenu prije početka rata u Ukrajini 24. veljače. Do tada je Rusija formalno kontrolirala Krim, a neformalno oblasti Luhansk i Donjeck.

Kissinger je upozorio na opasnost od ponižavajućeg poraza Rusije koji bi, smatra on, na duži rok ugrozio stabilnost Europe.

„Dobiva se dojam da u kalendaru gospodina Kissingera ne stoji godina 2022. nego 1938., i da on vjeruje kako ne govori u Davosu nego u Münchenu pred tadašnjom publikom”, izjavio je Zelenski. 1938. u Münchenu su Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka sklopile sporazum kojim je Adolfu Hitleru obećana Čehoslovačka, kako bi ga se navelo na odustajanje od daljnjih osvajanja. No godinu dana kasnije Hitler je napao Poljsku i time je započeo Drugi svjetski rat.

„Oni koji savjetuju Ukrajini da nešto dade Rusiji, te ‘velike ličnosti svjetske politike‘, nikada ne vide obične ljude, obične Ukrajince, milijune koji žive na tom području koje oni žele zamijeniti za jedan iluzorni mir”, rekao je Zelenski.

„Tih par četvornih kilometara u Donbasu”

Ta izjava uglednog američkog političara Henryja Kissingera, koji usput rečeno danas slavi 99. rođendan, nije izazvala zgražanje samo u Ukrajini nego i na društvenim mrežama. No neki njemački mediji imaju nešto drugačiji pogled.

Tako se u današnjem izdanju lista Süddeutsche Zeitung pod naslovom „Tih par četvornih kilometara u Donbasu” podsjeća da je Henry Kissinger nedavno i sam izjavio da ovu rusku invaziju na Ukrajinu nije smatrao mogućom. „Da bi onda dao savjet da se ne riskira stabilnost Europe zbog par četvornih kilometara u Donbasu. Tko iza tih rečenica naslućuje Putinovog branitelja ili zagovornika onog načina razmišljanja koji Zapad okrivljuje za rat – pojednostavljuje stvari. Kissinger samo zna da ništa nije tako teško održati kao ravnotežu među državama”, upozorava autor članka u listu Süddeutsche Zeitung.

A list Die Welt o toj temi donosi tekst pod naslovom „Kompromisi su uvijek truli”. Autor priznaje da je teško slijediti Kissingerovu „hladnu trezvenost”, ali odmah postavlja pitanje: „No je li zbog toga ova analiza pogrešna?” Nadalje citira izjave američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza da je rat tek tada dobiven kada Moskvi više neće biti moguće diktirati uvjete mira. „No što učiniti ako taj trenutak nikada ne dođe?” – pita autor. I podsjeća da Rusija ima vojsku koja je druga po veličini na svijetu i resurse „kojima Ukrajina jedva da može nešto suprotstaviti”.

„Kratko rečeno: sviđalo se to nekom ili ne – jednoga dana će se morati pregovarati s Moskvom. Rezultat tih razgovora će vjerojatno silom prilika biti jedan kompromis: cilj Kijeva, da uspostavi Ukrajinu u onoj veličini koju je imala prije okupacije Krima, neće biti moguće postići”, zaključuje se u članku u listu Die Welt.