Europska središnja banka snizila je do sada ključne kamatne stope do 3 posto, što je razina njene depozitne stope koja ima najveću ulogu za kretanja u bankarskom sustavu. Pretpostavlja se, međutim, da će svoje ključne stope ove godine sniziti bar još četiri puta, i to svaki put po četvrtinu postotnog boda. To bi značilo da će se njena terminalna stopa zaustaviti na nekih 1,75 do 2 posto, te da će, sukladno tome, cijena novca na zajedničkom tržištu eurozone i dalje padati. Očekuje se dakle da se to prelije i na kamatne stope banaka za krajnje korisnike, građane i poduzeća koja podižu kredite. ECB naime uočava da inflacija usporava, iako inflatorni pritisci i rizici i dalje postoje, te želi potaknuti rast. Taj rast čini potrošnja, koja je na razini cijele eurozone i dalje prigušena, te investicije, koje su također uspavane. Jeftiniji i dostupniji krediti trebali bi pridonijeti buđenju europske ekonomije.

Apel guvernera

U Hrvatskoj je situacija nešto drukčija: rast BDP-a puno je veći od prosjeka eurozone, ali je viša i inflacija. Najmlađa članica europodručja preplavljena je i novcem europskih fondova koji pokreće investicije u javnom sektoru. Isto tako, hrvatski građani troše, ohrabreni višim plaćama, pogotovo u javnom sektoru, koje su poslužile i kao poluga za podizanje gotovinskih kredita. Kod nas je ekonomija već pregrijana i nije baš da joj trebaju i dodatni monetarni poticaji za rast temeljen na potrošnji. No, ciklus ECB-a ide prema daljnjoj ekspanziji jer je eurozona na rubu recesije.

I guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić već je u više navrata rekao da u 2025. očekuje smanjivanje kamatnih stopa na kredite poduzećima i građanima u Hrvatskoj. Kod poduzeća se taj pad navodno već osjeti, no značajnijeg investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još nema. Investicije su većinom »rezervirane« za javni. Stoga se očekuje da bi upravo tvrtke konačno mogle imati koristi od tog pada kamata, a onda i cijela ekonomija. Što se tiče građana, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su na razinama od 4 ili 5 posto, što je puno za ovakve dugoročne kredite, bez obzira na stalno ponavljanu tezu da su kod nas kamate najniže u eurozoni. Na gotovinske nenamjenske kredite kamate se pak drže na oko 6 ili 7 posto, a naviše ih gura snažna potražnja. Iako je, dakle, ECB svoje ključne stope počeo smanjivati još u lipnju, kod nas su kamate na kredite građanima u drugom polugodištu prošle godine još i blago rasle, što su banke opravdavale snažnom potražnjom, visokom likvidnošću i kašnjenjem prijenosa mehanizama ECB-a. No, s obzirom da ECB svoje stope nastavlja rezati, ni banke u Hrvatskoj to više ne bi smjele ignorirati.

Kolizija mjera

Očekuje se, dakle, da s kamatama napokon krenu naniže. Razloga za njihov daljnji rast više uistinu nema, bez obzira na spominjanu potražnju, jer izvori kapitala u eurozoni konstantno i bitno pojeftinjuju. No, riječ je ovdje prije svega o novoodobrenim kreditima. Što se tiče postojećih, oni su u velikoj mjeri, pogotovo stambeni, odobravani uz fiksne stope koje niti su ranije rasle niti sada mogu padati. Kod postojećih pak kredita koji su odobreni uz NRS, nacionalnu referentnu stopu koja se veže uz domaće izvore i kamate na depozite, bilježi se također rast kamata, odnosno banke ih svakih šest mjeseci usklađuju, jer se tek sad osjeti nešto viša kamata na štednju koju su na jedvite jade svojevremeno malo povećale, i to uz značajnu »asistenciju« Ministarstva financija koje im je izdavanjem trezoraca i obveznica odlučilo postati konkurencija u privlačenju novčanih viškova.

Očekuje se, dakle, da bi novi krediti konačno trebali pojeftiniti jer ECB-ova stopa koja utječe na euribor i dalje na tržište uporno pada. Budu li banke i dalje dizale kamate na nove kredite, bit će to čista glad za profitom. Što se tiče naknada, tu je došlo do stanovite »kolizije« između poteza HNB-a i Ministarstva financija pa je revizija naknada na čekanju. Od deponiranja novčanih viškova u središnjoj banci poslovne će banke u perspektivi (zbog pada ključnih stopa) dobivati manje, pa se očekuje da će biti zainteresirane plasirati novac negdje drugdje, ali i povećavati cijene drugih usluga da kompenziraju pad prihoda po ovoj osnovi.

Sve manje kreditno sposobnih

No, možda će banke na snižavanje kamata potaknuti sama potražnja, odnosno njezino posustajanje, budući da će plaće, prema svim najavama, rasti sporije, a s obzirom na to da dijelu građana nisu ni rasle, dok je rastao minimalac koji odražava minimalne troškove života, sve više ljudi je na minimalcu. Kako minimalac raste, tako naime »sustiže« srednje plaće koje to više nisu. U tom smislu, sve i da kamate padnu, pitanje je tko će i u kojoj mjeri uopće biti kreditno sposoban. Kako troškovi života rastu, tako banke iz potencijalne baze klijenata sve više isključuju građane čiji prihodi više ne podržavaju dodatno zaduživanje, a takvih je sve više.