Požari, toplinski valovi, manjak snijega zimi… Prije tridesetak godina nezamislivo, međutim danas »novo normalno«. Klimatske promjene, osim što direktno utječu na život ljudi, polako, ali sigurno mijenjaju i trendove u turizmu te ponašanje turista.

Zatvaranje atenske Akropole u vrijeme najvećih vrućina, samo je jedan od primjera kako se u destinacijama moraju prilagođavati novonastalim promjenama. A koje su tu da ostanu. Ili, činjenica da Grci gostima koji su lani tijekom ljeta bježali iz hotela zbog požara ovog ljeta daju bonuse ukoliko im se vrate na odmor…

Na marginama turističkih tokova pojavio se i takozvani coolcation, kovanica nastala od riječi »cool« i »vacation«, odnosno trend da se ljeti, umjesto na vrućine, bježi u destinacije u kojima je po pitanju Celzija ipak podnošljivije.

Dok južnom Europom vladaju ekstremne vrućine, pogoršane klimatskim promjenama, putnici sve više traže hladniji ljetni odmor u Skandinaviji, naveli su nedavno u Bloombergu.

Kažu kako turisti koji traže predah od vrućina imaju potencijal za jačanje skandinavske industrije putovanja i turizma, koja je dodala 124 milijarde dolara regionalnom gospodarstvu 2023., što je oko 6 posto više nego godinu prije.

Predah od sparina

– Skandinavija ove godine bilježi porast rezervacija od 27 posto u usporedbi s prošlim ljetom, kazala je za Bloomberg Misty Belles, glasnogovornica Virtuosa, mreže od oko 20.000 savjetnika za luksuzna putovanja.

Samo je Švedska doživjela skok od 47 posto, kaže ona. Italija je, nasuprot tome, porasla samo 3 posto. Pretrage letova iz zračnih luka u Velikoj Britaniji za Kopenhagen, Bergen, Norvešku i Stockholm za ovo ljeto također su porasle za dvoznamenkasti postotak, prema tražilici putovanja KAYAK.

I nije sjever u plusu samo ljeti. Kažu, naime, kako raste i zimski turizam zbog nedostatka snijega u Alpama, a skandinavska skijališta moderniziraju se kako bi zadovoljila standarde međunarodne klijentele.

Da se trendovi mijenjaju, pokazuju i ulaganja u održivost i u domaćim turističkim kompanijama. Primjerice, Valamar, kao najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, u održivi je razvoj turističkog portfelja do sada uložio preko jednu milijardu eura pa, uz ostalo, 100 posto električne energije dobivaju iz obnovljivih izvora, a emisije ugljika po zauzetoj smještajnoj jedinici smanjene su za 72 posto u odnosu na 2015. godinu.

Utjecaj klime na turizam svakako je tema koja je već sada aktualna, a koja će sa sve izraženijim klimatskim promjenama, iz godine u godinu biti sve aktualnija. Prvi put se u Hrvatskoj tako pod vodstvom dr. sc. Izidore Marković Vukadin, znanstvenice s Instituta za turizam u Zagrebu, provodi istraživanje utjecaja upravo klimatskih promjena na turističke tokove.

Istraživanje se, naime, provodi u okviru projekta Učinkovitost mjera prilagodbe i ublažavanja učinaka klimatskih promjena u turizmu – COMMITMENT.

Prema riječima dr. sc. Marković Vukadin, poseban fokus u istraživanju stavljen je na tri destinacije različitih geografskih, klimatoloških i turističkih obilježja, i to Krk kao priobalnu destinaciju s izrazito razvijenim odmorišnim turizmom, NP Plitvička jezera kao destinaciju Zaštićene prirode u planinskoj Hrvatskoj s turizmom utemljenim na prirodi, te Sv. Martin na Muri kao kontinentalnu destinaciju s fokusom na toplički turizam. Projekt se provodi od ove pa do 2027. godine.

Učinkovite strategije

Glavni cilj projekta Commitment jest detaljno istražiti kako klimatske promjene utječu na turističke destinacije, poput Krka, te razviti učinkovite strategije za prilagodbu i ublažavanje tih utjecaja.

Turizam je, istaknut će ova znanstvenica s Instituta za turizam, izuzetno ovisan o klimatskim uvjetima koji definiraju duljinu i kvalitetu turističke sezone, pa je razumijevanje recipročnog odnosa između klimatskih promjena i turizma ključno za budućnost destinacija.

– Bitno je za istaknuti da su klimatske promjene specifične za svaku regiju, pa tako i same mjere trebaju biti specifične, a ne »prekopirane« iz drugih destinacija a da se ne zna njihova stvarna učinkovitost.

U projektu ćemo se fokusirati na nekoliko ključnih aspekata. To je, prije svega, utvrđivanje utjecaja klimatskih promjena na turizam pa analiziramo specifične hazarde i ranjivosti koje klimatske promjene donose turističkim destinacijama u različitim geografskim područjima, uključujući obalni, planinski i kontinentalni dio Hrvatske.

Potom se radi procjena otpornosti destinacija, odnosno proučavamo kako različite destinacije, poput Krka, reagiraju na klimatske promjene i koliko su otporne na identificirane hazarde. I konačno, radit će se analiza mjera prilagodbe i ublažavanja, dakle ispitujemo postojeće mjere koje se provode s ciljem smanjenja negativnih utjecaja klimatskih promjena te njihovu učinkovitost.

Iako je istraživanje klimatskih promjena i njihovog utjecaja na turizam sve prisutnije, ovo je prvi projekt u Hrvatskoj koji sustavno analizira ove aspekte kroz različite geografske kontekste, s posebnim fokusom na konkretne destinacije, kazala je dr. sc. Marković Vukadin pojasnivši kako se u istraživanju koriste metode, uključujući simulacije klimatskih modela i dubinske intervjue s dionicima, kako bi se u konačnici kreirale smjernice za održivo upravljanje turizmom u budućnosti.

Smjernice će ustvari pomoći turističkim destinacijama poput Krka da se prilagode promjenjivim klimatskim uvjetima. Cilj je također osvijestiti lokalnu zajednicu i širu javnost o nužnosti prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena kroz održive turističke prakse.

Govoreći o tome zašto su znanstvenici odabrali Krk, naša je sugovornica ukazala, kako uz činjenicu da se radi o jakoj turističkoj destinaciji, komunalno društvo Ponikve predstavlja jedan od najboljih primjera dobre prakse u Hrvatskoj što se tiče rada na održivosti.

Hitniji izazovi

Na pitanje jesmo li danas svjesniji promjena u turističkim tokovima koje se zbivaju zbog promjene klime, dr. sc. Marković Vukadin je rekla kako je javnost svakako svjesnija problema, međutim kako je taj problem, odnosno izazov, nedovoljno u fokusu samih destinacija, koje se učestalo moraju baviti hitnijim izazovima na koje mogu ponuditi trenutačne odgovore, dok promjene u turističkim tokovima zahtijevaju dugoročno djelovanje.

– Sve veći broj znanstvenih istraživanja, kao i izvještaji međunarodnih organizacija poput UNWTO-a (Svjetske turističke organizacije) i IPCC-a (Međuvladinog panela o klimatskim promjenama), ukazuju na to da klimatske promjene značajno utječu na turizam na globalnoj razini.

No djelovanje klimatskih promjena na mikrolokacijama je tema koja je tek načeta, a učinci su već tu i posljedice osjećamo svakodnevno. Tu su oluje, požari, cvjetanje mora, erozija obale… Promjene klime značajno utječu na turizam, mijenjajući kako i gdje ljudi putuju, te prisiljavajući turističku industriju da se prilagođava novim uvjetima.

Te promjene nisu iste svugdje te ovise o tipu turizma, položaju destinacije, ali i samim učincima klimatskih promjena na lokalnoj, ali i globalnoj razini. Naravno, u mnogim popularnim ljetnim destinacijama, rastuće temperature i češći toplinski valovi mogu utjecati na smanjene atraktivnost u tradicionalnim turističkim sezonama.

Turisti sve više biraju putovanja izvan glavne sezone ili biraju destinacije s umjerenijom klimom, što vodi do porasta interesa za coolcationom, odnosno odmorom u hladnijim, sjevernijim destinacijama.

Važno je naglasiti da na globalnoj sceni ovaj trend nije ušao među dominantne, jer ljetni odmori su fiksirani zbog primjerice školskih praznika, koji su u većini zemlja još uvijek u ljetnim mjesecima. To je za Hrvatsku izuzetno bitno jer naš najvažniji segment potražnje su upravo obitelji s djecom.

S druge strane, umirovljenici, parovi bez djece i samci sve više putuju izvan sezone i u hladnije destinacije. I alpska skijališta su već nekoliko godina suočena s ozbiljnim problemima zbog nedostatka snijega, što ugrožava zimski turizam.

Kako temperature rastu, sezona skijanja postaje kraća, a skijališta na nižim nadmorskim visinama moraju ulagati u umjetni snijeg ili se preusmjeravati na druge oblike turizma, poput ljetnih aktivnosti, ukazala je ova znanstvenica.

Ujedno je istaknula kako u priči utjecaja klimatskih promjena na turizam postoji i druga strane medalje. Naime, povećana učestalost i intenzitet poplava, oluja i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta u destinacijama ili na emitivnim tržištima direktno utječu na odluke o putovanju.

– Na primjer, poplave u Njemačkoj ili oluje u Ujedinjenom Kraljevstvu mogu odgoditi ili otkazati putovanja te općenito smanjiti broj dolazaka iz tih zemalja, a kako je u proljeće ove godine veći broj poplava zahvatio naše najvažnije emitivne destinacije Sloveniju, Njemačku i Austriju jasno je da će doći do pada potražnje.

I zato nije dovoljno samo odgovoriti na izazove u samoj destinaciji već i na globalne izazove klimatskih promjena, istaknula je dr. sc. Marković Vukadin.

Brza prilagodba

Inače, zagrebački Institut za turizam je u lipnju organizirao Rasprave o turizmu u sklopu Interreg Euro Med projekta NaTour4CChange koji je također započeo ove godine, a u kojem je sudjeluje 10 partnera iz šest zemalja Mediterana.

Glavni naglasak ovog projekta je, pak, na razvoju i implementaciji Klimatskih akcijskih planova za turizam, pri čemu se mora implementirati najmanje jedno rješenje utemeljeno na prirodi. Govoreći o iskustvima o kojima je bilo riječ na ovom skupu, dr. sc. Marković je navela kako se Španjolska, posebno južni dijelovi, kao i, primjerice, Sardinija u Italiji također suočavaju s ekstremnim temperaturama i sušama.

Kako bi se prilagodili, neke regije su uvele mjere poput promocije turizma izvan glavne ljetne sezone, ulaganja u infrastrukturu otpornu na toplinske udare te povećanja zelenih površina u urbanim područjima kako bi se smanjio efekt urbanog toplinskog otoka. Grčka je, primjerice, bila prisiljena zatvoriti Akropolu u Ateni tijekom najvrućih dijelova dana kako bi zaštitila posjetitelje i zaposlenike od ekstremnih vrućina.

– Ovaj korak naglašava koliko su se zemlje suočene s ekstremnim vremenskim uvjetima morale brzo prilagoditi. Osim toga, Grčka radi na razvoju turističkih proizvoda koji su manje osjetljivi na sezonske promjene, poput kulturnog turizma i wellness ponuda, kako bi privukla posjetitelje tijekom cijele godine.

Međutim ono najvažnije što je naglašeno jest da upravljačka tijela koja su predstavljali govornici nisu tu samo da bi određivala propise, već da u sinergiji s cijelim sektorom zajednički služe i bore se s problemima koje destinacije sve više osjećaju na vlastitoj koži, istaknula je ova znanstvenica uz zaključak kako je zajednička nit kroz sve ove primjere potreba za prilagodbom i inovacijama.

Mediteranske zemlje razvijaju strategije koje uključuju upravljanje turističkim tokovima, promicanje turizma izvan glavne sezone te zaštitu ključnih turističkih atrakcija i prirodnih resursa. Također, naglašava se važnost ulaganja u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene i edukaciju turističkog sektora i posjetitelja o održivim praksama.

Putovanje izvan sezone

Virtuoso, vodeća globalna mreža specijalizirana za luksuzna putovanja, krajem prošle godine proveo je svoje istraživanje 2024 Luxe Report, i to među više od 2.000 vodećih putničkih savjetnika iz više od 50 zemalja.

Utjecaj klimatskih promjena na planiranje putovanja bio je među najuvjerljivijim otkrićima, s obzirom na to da je 46 posto putničkih savjetnika Virtuosa reklo kako njihovi klijenti sve više uzimaju u obzir klimatske promjene kada planiraju svoja nadolazeća putovanja.

Virtuozovi savjetnici kažu da njihovi klijenti putuju drugačije ili mijenjaju planove oko putovanja pa je 75 posto njih navelo kako putnici biraju destinacije gdje su vremenski uvjeti manje ekstremni, 71 posto je reklo da posjećuju destinacije tijekom razdoblja izvan najveće špice kada su i vremenski uvjeti obično bolji, a 25 posto je reklo da putuje više održivo kako bi smanjili svoj ugljični otisak.

U Virtuosu su naveli i kako uz porast ekstremnih vremenskih prilika, mnoga odredišta diljem svijeta osjećaju posljedice klimatskih promjena, pa je čileanska Nacionalna agencija za šume zabranila posjetiteljima planinarenje po ledu na traženom glečeru Exploradores u Patagoniji zbog sigurnosnih problema nastalih kao posljedica njegovog brzog topljenja.

Ukazali su i kako Europa također bilježi pomak u potražnji pa se Virtuosovi putnici sve više odlučuju na putovanje izvan sezone, uz bolje vremenske uvjete, niže cijene i manje gužve. Italija potencira putovanja u nižoj sezoni ističući značajno poboljšano iskustvo koje proizlazi iz uživanja u jednoj od najboljih Virtuosovih destinacija od listopada do svibnja.

Vrijeme za povlačenje ručne u sezoni

Pri Institutu za turizam se od 2018. godine također pod vodstvom dr. sc. Izidore Marković Vukadin, znanstvenice s Instituta za turizam u Zagrebu, provodi i projekt CROSTO: razvoj, mjerenje i praćenje pokazatelja održivosti turizma na regionalnoj i lokalnoj razini.

CROSTO (Croatian Sustainable Tourism Observatory) je inicijativa usmjerena na praćenje i unapređenje održivog razvoja turizma u Hrvatskoj. Osnovan u suradnji s Ministarstvom turizma i UNWTO-om, fokusira se na praćenje utjecaja turizma na okoliš, društvo i gospodarstvo.

– Međutim, pokazao se to kao iznimno izazovan zadatak zbog neuspostavljenih tokova podataka na lokalnim razinama, što značajno otežava proces. S druge strane ni samo praćenje pokazatelja održivosti do donošenja Zakona o turizmu nije bilo obavezno, pa je iz te perspektive i entuzijazam destinacija da samoinicijativno rade taj posao značajno varirao s obzirom na nedostatne kapacitete.

Institut kroz CROSTO prati održivost na regionalnoj razini i važno je naglasiti da su tu pokazatelji uprosječeni, no korelacije koje su vidljive između broja noćenja i primjerice povećanja otpada od turističkih aktivnosti ili potrošnje vode u turizmu su zaista indikativne i upućuju nas na je vrijeme za »povlačenje ručne« u vidu daljnjeg rasta u sezoni, upozorila je voditeljica projekta dr. sc. Marković Vukadin.

Nekontrolirana apartmanizacija

Na pitanje kako vidi aktualnu situaciju u Hrvatskoj po pitanju pokušaja da se obuzda apartmanizacija, odnosno da se okrenemo održivom razvoju turizma i kako dalje, znanstvenica s Instituta za turizam u Zagrebu, dr. sc. Izidora Marković Vukadin istaknula je kako je jedan od najvećih izazova s kojim se Hrvatska suočava u turizmu upravo nekontrolirana apartmanizacija i transformacija stambenih jedinica u Airbnb kapacitete, posebno na obali.

– Ovo je rezultiralo smanjenjem kvalitete života u stambenim zgradama, opterećenjem infrastrukture, nedostatkom nekretnina za dugoročni najam i generalno smanjenom popunjenosti postojećih smještajnih kapaciteta na koje ne možemo zatvoriti oči.

Često je nedostajalo dugoročno planiranje i integrirani pristup upravljanju destinacijama, što je dovelo do neodrživih praksi u turizmu. Fokus je bio na kratkoročnoj zaradi te prekomjerni fokus na kvantiteti.

Nadalje, hrvatski turizam previše se oslanja na sezonski, »sunce i more« turizam, što je povećalo pritisak na obalu tijekom ljetne sezone i zanemarilo potencijal drugih oblika turizma, poput ruralnog, ekoturizma, kulturnog ili zdravstvenog turizma, koji su mnogo otporniji na učinke klimatskih promjena, pojasnila je naša sugovornica.

Odgovarajući, pak, na ovo vječno pitanje »kako dalje«, navela je kako se potrebno usmjeriti na održivi razvoj strožim regulacijama izgradnje i planiranjem koje će zaštititi zajednicu, okoliš i kulturnu baštinu.

Uključivanje lokalnih zajednica u proces planiranja ključno je za osiguranje održivosti. No, reći će i kako sve to nije moguće bez vrednovanja znanja usađenih u identitet lokalne zajednice te je ključna edukacija dionika u turizmu o važnosti dugoročnog razmišljanja.

– Također, poticanje svijesti među turistima o važnosti odgovornog ponašanja može pridonijeti očuvanju destinacija. Konačno, potreban je razvoj sadržaja za loše vremenske uvjete i toplinske valove, što može pomoći u osiguravanju pozitivnog turističkog iskustva i izvan glavne sezone, ali i tijekom najtoplijih dijelova dana koji nisu pogodni za boravak na otvorenom, pojasnila je ova znanstvenica.