RIJEKA – Još je više od 9 i pol milijuna komada nevažećih novčanica kuna u optjecaju, potvrdili su u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Ukupna vrijednost tih nevažećih novčanica preostalih u optjecaju jest 211.805.305 kuna, kažu u HNB-u.

Najviše je među njima novčanica u apoenima od 5 kuna, njih oko 3,4 milijuna komada, izdanih 1993. godine. Ima tu i drugih apoena, sve godišta 1993., te jedno 1995. Primjerice, negdje u optjecaju još je oko 698 tisuća nevažećih novčanica u apoenima po 10 kuna iz 1993., te oko 2,3 milijuna komada istog apoena iz 1995. Potom je »vani« još i 1,7 milijuna komada nevažećih novčanica u apoenu od 20 kuna (1993.), te oko 583 tisuće komada u apoenu od 50 kuna (1993.). U optjecaju je još i oko 636 tisuća nevažećih komada u apoenima po 100 kuna, iz 1993., a najmanje je onih nevažećih u optjecaju u apoenima po 200, njih 185,5 tisuća komada, također serija iz 1993.

Tim se novčanicama dakle više ne bi smjelo, niti se može plaćati, odnosno trgovci ih nisu više dužni primati kao platežno sredstvo. No, broj tih nevažećih tiskanih novčanica u biti je (bio) i daleko veći, no već ih je 97 posto »detektirano«, odnosno zamijenjeno u HNB-u. Iz HNB-a su naime poslali tablicu u kojoj se točno prati što se događa s ovim svim nevažećim novčanicama, a to su, precizirali su, novčanice izdane 31. listopada 1993. i 15. siječnja 1995. Ukupno je nevažećih tiskanih novčanica bilo preko 300 milijuna komada, s tim da ih je od 31. svibnja 2020. do 31. svibnja 2021., dakle samo u zadnjih godinu dana, u HNB-u zaprimljeno 17.706 komada nevažećih novčanica, dok ih je sveukupno već povučeno iz optjecaja oko 291 milijun komada ili oko 97 posto od ukupnog njihovog broja.

Možda su u madracima

Ostalo je dakle ovih 9,5 milijuna novčanica, koje se još negdje vrte, a moguće je da ih dio građana čuva i kao kućnu štednju »u čarapama« ili »madracima«, koja je i dalje izdašna. U svakom slučaju, kada dođe euro, kada ga uvedemo, trebale bi na vidjelo izaći i sve preostale zalihe kuna, a među njima možda i nevažeći primjerci.

U HNB-u kažu da su nevažeće novčanice kune one koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, zbog čega se više ne primaju u postupku plaćanja.

– Stoga ih ni poslovni subjekti (primjerice, trgovci) niti građani nisu obvezni primiti. Nevažeće novčanice je potrebno zamijeniti za važeće, pri čemu je od trenutka kada je novčanica proglašena nevažećom zamjena moguća u središnjoj banci. Rok za zamjenu nevažećih novčanica kune nije ograničen, a Hrvatska narodna banka obavlja zamjenu u punom iznosu, ističu u HNB-u te navode kako je moguće kod njih zamijeniti nevažeće u važeće novčanice kune. Nevažeće novčanice mogu se dostaviti na zamjenu poštom na adresu: Hrvatska narodna banka, Sektor za gotov novac, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb ili se mogu dostaviti osobno na blagajnu HNB-a na adresu: Franje Račkog 5, Zagreb.

Dio uništen uporabom

– Napominjemo da se novčanice kune koje su u optjecaju mogu pohabati ili uništiti te samim time postaju neprikladne za optjecaj. Jesu li tijekom godina uništene korištenjem, iznesene od strane turista izvan RH ili su još uvijek u domovima naših građana, pa će u jednom trenutku doći na zamjenu u HNB, nažalost ne možemo tvrditi sa sigurnošću. Prema podacima kojima raspolažemo, u optjecaju se nalazi najviše nevažećih novčanica apoena 5 kuna, a najmanje onih apoena 200 kuna. To može biti pokazatelj da je velik broj nevažećih novčanica manjih apoena uništen uslijed učestale uporabe, no s druge strane možda znači da se zbog svoje male vrijednosti dio čuva i koristi u kolekcionarske svrhe, tumače u središnjoj banci.

Kažu da, sukladno praksi i ostalih središnjih banaka, u odlukama koje uređuju povlačenje iz optjecaja određenih novčanica nastoje osigurati dovoljno vremena da se svi građani i poslovni subjekti pravodobno informiraju o povlačenju, da se osigura dovoljno vremena za zamjenu novčanica koje se povlače putem financijskih institucija, te da osigura trajnu zamjenu u samoj središnjoj banci.

– Uzimajući u obzir broj ukupno tiskanih novčanica koje su kroz godine povučene iz optjecaja, možemo tvrditi da je povučeno i zamijenjeno gotovo 97 posto nevažećih novčanica koje su se nalazile u optjecaju. Kao što smo naveli, možemo pretpostaviti da je dio novčanica uništen, dio iznesen iz zemlje, a dio se sakuplja kao notafilija. Takva situacija nije neočekivana ili neuobičajena. Za usporedbu, središnja banka Njemačke još uvijek učestalo mijenja njemačke marke, iako su povučene iz optjecaja 2002. godine prilikom uvođenja eura, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci.