Hrvatska je jedna od europskih zemalja s najbogatijom slatkovodnom florom i faunom, a prije desetak godina rodila se ideja prikazati to bogatstvo u gradu na četiri rijeke – Karlovcu. Nakon pomnog planiranja i provedbe, prije osam godina otvorena je Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac, javni akvarij koji prikazuje hrvatske slatkovodne ribe i biljke te njihova staništa, a posjetitelji mogu razgledati primjerke oko 100 vrsta riba, od čega 40 endemskih vrsta koje žive samo u ovom dijelu Europe.

Početak rada akvarija bio je vrlo zanimljiv i dinamičan, prisjetila se Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica ovog jedinstvenog akvarija.

– Gotovo u isto vrijeme došli smo mi kao zaposlenici ustanove, koji smo preuzeli projekt i objekt od Grada Karlovca kao investitora i osnivača, te ribe i posjetitelji.

Bilo je tu raznih anegdota, problema i nedoumica oko stabilizacije akvarijskog sustava, organizacije rada i poslovnih procesa. Međutim, uz pomoć i podršku brojnih kolega iz gradske uprave, tvrtki koje su radile na opremanju i uspostavi akvarija, ali i iznimnu podršku medija, naših sugrađana i posjetitelja, sve smo izazove uspješno savladali, ispričala je Maruškić Kulaš.

Foto: Denis Stošić

Obostrano oduševljenje, Foto: Denis Stošić

Vođeni iskustvom

Akvarij od tada kontinuirano raste i napreduje, a najviše uče vođeni svojim iskustvom. Na početku je bilo mnogo izazova, od onih operativne prirode, poput uspostave radnih procesa paralelno s velikim brojem posjetitelja, ali i onih oko akvarijske tehnologije.

– Mi smo prvi i za sada jedini potpuno slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, pa smo imali sužene mogućnosti konzultacije ili razmjene iskustava. No, napornim radom i trudom čitavog tima sve smo izazove uspješno nadišli te vrlo brzo savladali sve zahtjevne aspekte slatkovodne akvaristike.

Aquatika je jedan od najuspješnijih projekata u Hrvatskoj financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s ciljem razvoja lokalne zajednice. Također, postali smo kvalitetan partner u znanstvenom sektoru i uspješno surađujemo s brojnim obrazovnim institucijama, navela je ravnateljica.

Potencijal i važnost ovoga projekta za karlovačko područje, ali i širu lokalnu zajednicu, iznimo su veliki. Aquatika daje doprinos u očuvanju prirodnih bogatstava Hrvatske i na kreativan i edukativan način predstavlja važnost očuvanja života koji se skriva ispod površina rijeka. Projekt je prepoznala i struka te nagradila brojnim priznanjima koje je Aquatika osvojila tijekom godina, a uz pomoć Aquatike grad Karlovac vraćen je na turističku kartu Hrvatske. Naime, ovaj je akvarij prema ocjeni lokalne zajednice jedan od najznačajnijih turističkih projekata grada Karlovca u posljednjih nekoliko godina.

– Drago nam je što se kulturni i turistički razvoj grada nastavlja kroz financiranje novih projekata kao što je revitalizacija Kina Edison, otvaranje Nikola Tesla Experience Centra i obnovu stare gradske jezgre. Karlovac je pravi biser prepun potencijala i već sada ga ponovno otkrivaju brojni posjetitelji i putnici namjernici.

Ponekad ga otkrivaju i sami Karlovčani kroz brojne tematske razglede grada koje organiziraju turistička zajednica i udruga turističkih vodiča, rekla je Maruškić Kulaš.

Priča o krškoj rijeci

Aquatika prikazuje cjelokupnu priču o krškoj rijeci, kao što je rijeka Korana na čijoj se desnoj obali nalaze, od izvora do ušća uz mnogobrojne zanimljivosti o raznim vrstama riba koje obitavaju u pojedinom dijelu riječnog toka. Osim toga, prikazuju iznimno vrijedne endemske vrste riba u dijelu akvarija uređenom kao špilja, koji se nalazi ispod razine zemlje.

Budući da su endemske vrste one koje su rasprostranjene na određenom, često malom, području i ne pojavljuju se nigdje drugdje, tako smo je u akvarijskom postavu u deset akvarija geografski prikazani pojedini dijelovi Hrvatske s karakterističnim endemskim vrstama riba koje nastanjuju ta područja.

– Zbog posebnih ekoloških, klimatskih i geomorfoloških prilika te velikog broja različitih stanišnih tipova, Hrvatska je vrlo bogata endemskom faunom. Među životinjama upravo su ribe skupina s najvećim brojem endemskih vrsta koje predstavljaju neprocjenjivu vrijednost i čine značajan dio europske bioraznolikosti, o čemu educiramo posjetitelje.

Osim toga surađujemo i sa srednjim školama i fakultetima na raznim aktivnostima te smo član UNESCO Svjetske mreže muzeja vode koja broji 119 članova u cijelom svijetu i trenutno s partnerima iz mreže provodimo EU projekt pod nazivom CREDIT, koji se bavi digitalizacijom vodne baštine – u našem slučaju karlovačke četiri rijeke.

U taj projekt uključeni su i studenti Veleučilišta u Karlovcu, a sudjelujemo i u znanstvenim projektima, poput onog o razinama, profilima i izvorima i profilima onečišćenja okoliša te utjecaja onečišćenja na okoliš i ljudsko zdravlje. Također provodimo brojne stručne projekte i znanstvena istraživanja za pojedine vrste slatkovodnih riba, sudjelujemo u uklanjanju stranih vrsta riba iz Nacionalnog parka Plitvička jezera te smo prihvatilište za invazivnu vrstu kornjače koju i uklanjamo iz urbanog područja grada Karlovca, opisala je ravnateljica aktivnosti u koje je akvarij uključen.

U sklopu europskog projekta iz kojeg je nastala Aquatika, kao jedan od pokazatelja naveden je očekivani broj posjetitelja na godišnjoj razini. Budući da nisu postojale slične reference u blizini, cilj je postavljen na 12.000 posjetitelja godišnje, a oni su taj cilj ostvarili u svega tri tjedna poslovanja, dok su prvu godinu završili sa 100.000 posjetitelja.

Posjetitelji s maskotom

Osam godina rada

Akvarij se prostire na 2.800 četvornih metara, kao dvoetažna građevina s prizemljem i podzemnom etažom. Sastoji se od tri zgrade međusobno povezane podrumskom etažom, dok prostor između zgrada formira trg, a u sklopu kompleksa nalaze se i dva sportsko-rekreativna dječja igrališta s pogledom na slap rijeke Korane u neposrednoj blizini.

Zbog koncepta zelenih krovova koji »skrivaju« objekt, prostor zone akvarija predstavlja zahvat s minimalnim utjecajem na krajobraz čime se čuvaju zelene vizure krajolika.

– Kompleks akvarijskih bazena koncipiran je tako da prikazuje tok jedne krške rijeke kakva je i Korana, na čijoj obali je smješten akvarij, a temelji se na ideji podjele riječnog toka na gornji, srednji i donji. Iz visinskih predjela gornjeg toka u nizinske predjele donjeg toka rijeka teče uslijed djelovanja sile gravitacije. U 25 biotopski uređenih akvarija, u Aquatici obitava oko 100 vrsta riba.

Svakako preporučujemo da se posjećuju različiti akvariji, jer mnogi od njih, a posebno akvarij u Puli, provodi različite projekte iz područja konzervacijske biologije. Treba podržati njihov rad kroz učenje o prirodnim bogatstvima, kako bismo ih sačuvali za buduće generacije, navela je ravnateljica.

U Aquatici radi 16 stalno zaposlenih Karlovčana i Karlovčanki, uz vanjske suradnike i studente. Od početka rada ustanove do sada mnogo se toga promijenilo, ali najmanje se mijenjao tim koji radi u ustanovi, stručan u svim područjima koja pokrivaju – od akvarista, veterinara, ronioca, tehničara, edukatora, do voditelja službi, administratora, računovođa, prodavača, konobara i vanjskih suradnika.

– Surađujemo s brojnim sličnim ustanovama, a osim suradnje sa Zoološkim vrtom Zagreb i Akvarijem Pula, kroz Europsko Udruženje akvarijskih kuratora surađujemo s brojnim kolegama iz struke. Posebno lijepu suradnju imamo s kolegama iz Tisza-Tavi Eko centra iz Poroszla u Mađarskoj, rekla je Maruškić Kulaš.

Akvarij radi 362 dana u godini, a najveći broj posjetitelja dolazi u vrijeme sezone školskih izleta, od travnja do kraja lipnja. Tada je u akvariju vrlo živo, a uz brojne grupe školaraca iz cijele Hrvatske, posjećuju ih i učenici iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Osim školaraca, najčešće ih posjećuju obitelji s djecom, ali dolaze i zainteresirani odrasli, umirovljenici i studenti. Djeca su po svojoj prirodi znatiželjna, ali i zahtjevna publika, navela je ravnateljica i dodala da ako uspijete zainteresirati djecu – i odrasli će biti zadovoljni.

Ove godine obilježavaju osam godina rada, a nedavno su zabilježili pola milijuna posjeta od otvorenja.

– Maja i Iva te Tonka i Vedran koji su u subotu 11. svibnja došli do nas iz Zagreba bili su naši 500.000 posjetitelj, a dočekalo ih je iznenađenje i darovi. Već godinama ostvarujemo izvrsne rezultate i organiziramo brojna događanja koja tijekom cijele godine privlače posjetitelje iz cijele Hrvatske, regije, ali i inozemstva, rekla je ravnateljica akvarija i dodala kako ih godišnje posjeti između 70.000 i 75.000 ljudi.

Boćate vode

Akvarijski postav nije se puno mijenjao od otvorenja – već smo spomenuli kako je zamišljen da prati tok krške rijeke, dok u ostalim dijelovima izložbe prikazuje posebnosti naših slatkovodnih sustava. Ipak, neke veće primjerke riba izmjestili su kad su prerasle akvarij.

– Tako sada u zadnjem akvariju obitava veliki som koji je postao prevelik za akvarij u kojem je bio nekoliko godina. Ovdje jednostavno ima više prostora. Od ostalih elemenata uredili smo akvarij koji prikazuje boćate vode u kojem imamo ribe koje obitavaju u dijelu gdje se miješa slatka i slana voda, a trenutno su to orade i brancini, ribe koje mnogi smatraju morskima, ali vole nešto manje slanu vodu i često se nalaze u boćatim vodama, koje u našem slučaju predstavljaju ušće rijeke u more.

Nedavno smo postavili novitet – edukacijsku infografiku »Evolucija riba« uz popratnu izložbu fosila. Ovaj zanimljiv projekt nastao je u suradnji s Gimnazijom Karlovac i Prirodoslovnim muzejom Zagreb koji je osigurao nabavku originalnih fosila, navela je ravnateljica.

Pojasnila je i zašto je važno prikazati evoluciju riba. Naime, upravo su ribe prvi kralješnjaci koji su se pojavili na Zemlji. To znači da se u kontekstu njihove evolucije govori općenito o evoluciji kralješnjaka. Prije otprilike 550 milijuna godina došlo je do eksplozije života i pojave mnogih različitih oblika životinja pa tako i ranih kralješnjaka. Kada znamo da su ribe preci prvih kopnenih kralješnjaka, onda razumijemo i da je njihova evolucija bila zaslužna za prelazak života iz vode na kopno.

Infografika »Evolucija riba« prati njihov razvoj od beščeljusnica, preko oklopnjača i bodljikavih morskih pasa, potom dvodihalica i resoperki pa sve do hrskavičnjača i zrakoperki iz kojega mnogo možemo naučiti.

– Jako smo ponosni na sve ribe koje imamo i o kojima se brinemo, a svaki posjetitelj prepozna neku koja mu je zanimljiva. Nekome su to veliki primjerci šarana, som ili jesetra, a drugima male endemske vrste riba koje tek naizgled djeluju slične, ali predstavljaju veliko bogatstvo. Ipak izdvojila bih jesetre koje se smatraju regionalno izmurlim vrstama riba u Hrvatskoj osim kečige, te kroz priču o njima upozoravamo javnost da će, ukoliko se nastavi degradacija njihovih staništa, brojne vrste životinja moći vidjeti samo u zoološkim vrtovima i akvarijima, naglasila je Maruškić Kulaš.

Foto: Denis Stošić

Moruna

Sibirska jesetra, Foto: Denis Stošić

Poseban protokol

Standardni razgled akvarija traje oko 45 minuta, ali može se ostati i puno dulje ako se razgledavaju i popratne izložbe ili se posjetitelji odluče promatrati ribe u igri i kretanju po akvariju. Posjetiteljima se preporučuje korištenje audiovodiča ili vođene ture, kako bi dobili što više informacija o slatkovodnom svijetu. Kako bi se mlade što više educiralo, akvarij organizira radionice za vrtićke i školske grupe, od osnovne do srednje škole.

– Radi se o edukativnim radionicama kroz koje djeca uče o vodenim ekosustavima i organizmima koji tamo obitavaju, ekologiji, ali i o kemiji i fizici. Tako djeca mogu naučiti što je mimikrija, kako se određuje dob riba, kako se određuju fizikalno-kemijski parametri vode, ali i kako nastaju oblaci i zašto su nam oni bitni.

Foto Denis Stošić

Svaka radionica se sastoji od teorijskog dijela gdje se djeca upoznaju s tematikom i praktičnog dijela gdje mogu izraziti svoju kreativnost ili primijeniti znanje teorijskog dijela. Brojne škole organizirano dolaze u posjet našem akvariju, a vrlo često se odlučuju i na radionice. Osim dolaska grupa kod nas, sudjelujemo na brojnim događanjima gdje educiramo djecu kroz brojne programe, a i naša edukatorica surađuje s karlovačkim školama pa odlazi držati radionice kod njih s obzirom na to da sadržaj radionica prati školski kurikulum, ispričala je ravnateljica.

S obzirom na to da je Karlovac zbog svoje pozicije na području sklonom poplavama, i Aquatika se nalazi u plavnom području. Oni mnogo ulažu u sustav obrane od poplava, stoga su spremni za sve izazove koje im rijeke mogu donijeti.

– Ponekad naš akvarij postane otok. U tom slučaju imamo poseban protokol, radimo u izvanrednim uvjetima koje smo nažalost dobro uvježbali, ali smo tih nekoliko dana, dok se voda ne povuče s prilaznih prometnica zatvoreni za posjetitelje, istaknula je ravnateljica.