Jelena Tabak / Foto Pixsell
Pokušali smo već ranije objasniti da je taj prag previsok i da fiksne troškove teško mogu plaćati i oni kojima je pad prihoda 50 ili 40 posto. Pojedine zemlje imaju određene pomoći i kod pada prihoda od 30 ili 35 posto
povezane vijesti
Nacionalna udruga ugostitelja (NUU) neki je dan od Vlade tražila spuštanje pragova za ostvarivanje ekonomske pomoći djelatnosti koja je je jedna od onih što je najviše stradala u pandemiji, a nakon više od godinu dana njezin oporavak još nije započeo. Usto iz NUU-a traže da se po uzoru na projekt »Safe Stay in Croatia« u turizmu pokuša pomoći i ugostiteljima i organizatorima ostalih događa kroz projekt »Safe wedding/Safe event«.
Što su točno vaši zahtjevi ili prijedlozi kad tražite spuštanje pragova za mjere pomoći?
– Prvenstveno mislimo na pomoć u pokrivanju fiksnih troškova na koju ima pravo onaj tko ima pad prihoda od najmanje 60 posto. Pokušali smo već ranije objasniti da je taj prag previsok i da fiksne troškove teško mogu plaćati i oni kojima je pad prihoda 50 ili 40 posto.
Svoje smo prijedloge slali Poreznoj upravi, uz naglasak da pojedine zemlje imaju određene pomoći i kod pada prihoda od 30 ili 35 posto. Pa i Hrvatska ima mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta već kod pada prihoda od 40 posto i ona je stupnjevana ovisno o tome koliki je pad.
Bilo bi sigurno puno lakše kada bismo i za fiksne troškove mogli dobiti nadoknadu ako je pad prihoda 40 posto i ako bi se onda, kako to i stoji u odluci ovisno o postotku pada plaćali i fiksni troškovi.
Hotelijeri uzor
Što su vam odgovorili na taj vaš prijedlog ili zahtjev?
– Nismo sada dobili nikakvo pisano objašnjenje, iako moram priznati da nam je još kad smo prvi put izašli s tim prijedlogom u siječnju, ministar financija Zdravko Marić jasno rekao da su pragovi pomno razrađeni i da se ne mogu mijenjati u ovim okolnostima.
Ako ništa drugo, treba priznati da je čovjek bio jasan i da nije nastojao kupiti vrijeme nekim neodređenim objašnjenjima i obećanjima. Ali onomu tko ima pad prihoda od 59 posto nemoguće je plaćati bilo kakve troškove, a kamoli iznose koji su bili zahtjevni i u vrijeme kad se normalno poslovalo.
Usto jako bi važno bilo da znamo koliko će neke mjere trajati i kad na njih možemo računati. Kad je sve oko nas neizvjesno jer jedan dan smo otvoreni, drugi dan je zatvoreno, pa nema ni kave za van koju mogu prodavati i kiosci i benzinske, pa opet možemo prodavati kavu za van, pa se onda otvore terase, pa se onda i one zatvore u dijelu županija.
Znamo da to nitko ne radi namjerno, ali bilo bi dobro da znamo što će biti za mjesec ili dva, na koje mjere možemo računati, jer se brojni ugostitelji svaki dan pitaju ima li smisla sutra otvoriti.
Razgovarali smo sa Stožerom o modelu semafora, kao internog akcijskog plana za organizaciju poslovanja, ali zbog službenih incidencija prema standardima EU-a, prema kojima i ne bismo mogli raditi, takav, detaljniji plan nije ni u razmatranju, na našu veliku žalost.
Činjenica je da su iz Vlade dali naslutiti još u ožujku da će se potpore nastaviti i u svibnju, ali onda čujete negdje izjavu ministra koji kaže da te mjere ne mogu vječno trajati i pitate se hoće li one već ovaj mjesec prestati i hoćete li moći nastaviti poslovati.
Želimo da država razmisli i o tome dopusti poslovanje onim restoranima koji nemaju terase, pa da mogu organizirati svečanosti za vjenčanja ili primjerice krizme i pričesti. Kolege restorateri hotelske industrije maestralno su odradili period pandemije, u smislu dokazivanja da u takvim strukturama ne dolazi do zaraze i to nam svima treba biti uzor.
Iskoristiti znanost
Pa, ni u hotelima ne bi trebalo biti organiziranih ručkova ili večera osim za goste?
– Da, ali ipak se to događa. Uvijek će netko nakon vjenčanja prespavati i taj uvjet gosta je zadovoljen. Kao što sam navela, hoteli su uspjeli organizirati sva ta događanja, a da nisu nimalo pogoršali epidemiološku situaciju u zemlji. Pa u Splitu restoran u studentskom kampusu oglašava organizaciju svadbi i svečanih ručkova za pričesti i krizme.
Tražimo da se isto osigura i ostalim ugostiteljima, a posebice su tu na gubitku restorani koji su i ranije organizirali svadbe ili ručkove za pričesti i krizme, ali sada nemaju takvu mogućnost jer primjerice nemaju terase.
Ne znam zašto se država toliko odupire tim brzim testovima koje u Njemačkoj možete kupiti za euro na kiosku. Kad bi se dopustila brza testiranja, onda bi i ugostitelji uz sve mjere opreza mogli organizirati svadbe, ali i za krizme ili pričesti.
Španjolci su neki dan održali veliki koncert, a mi još nismo omogućili brze testove da i naša event industrija može organizirati neke, barem manje događaje.
Godinu dana su nam govorili da koronavirus neće samo tako nestati, da ćemo morati naučiti plesati s koronavirusom, ali mi zapravo uopće nismo ni pokušali prakticirati život u pandemijskom realizmu i to uz sve mjere opreza i sve osigurače koje nam znanost i napredak nude.
Prije srpnja neće biti posla
Lani se činilo da smo još imali i dobru turističku sezonu s obzirom na to kakve su bile okolnosti. Kako sada stvari stoje, ne možemo se nadati ni da će ova predstojeća biti bolja?
– Mislim da prava sezona ove godine neće početi kako spada prije srpnja i nitko se ne treba nadati da će prije toga biti nešto puno gostiju i posla. Ali vjerujem da će ove godine rujan biti bolji nego lani.
Mi prošle godine u rujnu uopće nismo imali sezonu, ona je prekinuta već sredinom kolovoza odlukama država iz kojih dolazi većina naših gostiju. Znam da će i ove godine svi htjeti zadržati građane da odmor provedu u svojim državama.
Što zbog pandemije, ali i zbog utjecaja na ekonomske rezultate. Ipak, ja sam optimist i nadam se da ćemo ove godine imati dobar turistički rujan i da će sezona biti barem pet do deset posto bolja od prošlogodišnje.