Većina tvrtki u Hrvatskoj koje se bave prodajom hrane, u prošloj su godini povećale svoju dobit, bilo da je riječ o maloprodajnim lancima, malim dućanima ili ugostiteljskim objektima.

Dobit su za prošlu godinu prikazali i inozemni maloprodajni lanci koji su gotovo 20 godina od svog dolaska u Hrvatskoj poslovali s gubitkom, ali čini se da je najveći profiter ispala vlasnica restorana brze hrane koja je nakon uvođenja eura podigla cijenu bureka na 2,20 eura, odnosno za 10,55 posto i jogurta za 31,75 posto.

Za nju su i Državni inspektorat i sud rekli da je primjenjivala agresivnu poslovnu praksu, pa su je kaznili sa 666 eura, a tako su blagi bili samo zato što je brzo ispravila svoju pogrešku i vratila cijene na staro.

Neodoljivo ovaj slučaj podsjeća na slučaj zagrebačke frizerke koja je nakon uvođenja eura zbog zaokruživanja cijena i poskupljenja od nekoliko centi kažnjena s više od tri tisuće eura. Ali u njezinom slučaju sud je postupio drukčije pa ju je oslobodio krivnje za ono za što ju je teretio Državni inspektorat.

Francuski primjer

U međuvremenu cijene bureka porasle su u dobrom dijelu Hrvatske na gotovo tri eura, ali državnom inspektoratu to očito više nije problematično jer bi inače većina objekata za prodaju brze hrane bila na sudu i plaćala kazne. Za to vrijeme francuska vlada stisnula je velike maloprodajne lance, koji su zbog pada veleprodajnih cijena i cijena sirovina morali pojeftiniti stotine proizvoda u dućanima.

Zato je u srpnju, prema usporedivoj metodi, inflacija u Hrvatskoj bila 8,1 posto, a u Francuskoj pet posto.

Protiv poskupljenja u maloprodajnim lancima država se pak odučila boriti stvaranjem mrežne stranice na kojoj će objavljivati sve cijene, ali i tu je pokazala svoju nemoć već na samom početku jer je polovina najvećih lanaca odbila dostavljati svoje cijene, pa ih država sama prikuplja. A, podaci sa stranice Kretanje cijena kažu da je većina proizvoda koji se na njoj nalaze nakon uvođenja eura poskupjela, a njih pedesetak i više od 50 posto, a dvadesetak i više od sto posto.

U prošloj godini vodilo se deset pravnih postupaka zbog nepoštene trgovačke prakse, u četiri slučaja postupci su obustavljeni, a u ostalima je Agencija za tržišno natjecanje izrekla ukupno 57 tisuća eura kazni. Uglavnom se radilo o postupcima u kojima su se trgovci nepošteno ponašali prema dobavljačima. Potrošači su pak prepušteni tržištu na kojem je u gotovo svim trgovačkim lancima cijena ulja, i prije nego ju je Vlada zacementirala, bila ista do u lipu. Valjda u Hrvatskoj tako funkcionira tržište.

Lekcija telekoma

Za vrijeme dok su se inspektori i sudovi bavili frizerima i pekaricama, mjesecima se pred očima svekolike javnosti odvijala lekcija kako zakonito povećati cijene i osigurati da ne izgubiš klijente nakon što to učiniš. Još početkom godine telekomi su svoje korisnike obavijestili da će im u ugovore ugraditi odredbe po kojima cijene mogu povećati za visinu prošlogodišnje inflacije, odnosno za više od deset posto. Za to su dobili sva zakonom potreba odobrenja, a pretplatnike su izvijestili i da ugovore mogu raskinuti bez penala u roku od dva mjeseca.

Svi su tako mogli izabrati drugi, povoljniji telekom, ali kvaka je bila u tome da do isteka roka nisu imali pojma koliko će koji telekom podići cijene, pa tako nisu mogli ni znati koja je opcija za njih bolja.

U trenutku kad su mogli raskidati ugovore i promijeniti tvrtku od koje kupuju telekomunikacijske usluge građani su odlučivali na slijepo, odnosno kupovali su ili potvrđivali svoju raniju odluku o kupnji bez znanja na kolike cijene pristaju u budućnosti, ali koliko je poznato telekomi zbog toga nisu izazvali interes inspektorata.