Od sredine rujna ovršni prijedlozi više se ne predaju izravno kod javnih bilježnika već putem e-Ovrhe, novog sustava koji, kako ističu u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) ovršni postupak čini jasnijim, dostupnijim i transparentnijim.

“Uvođenjem elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca troškovi su znatno smanjeni obzirom da je ovršni postupak pojednostavljen i moderniziran. Time je ovršni postupak jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike ovršnog postupka”, istaknula je u izjavi Hini predsjednica Hrvatske javnobilježničke akademije Nada Kemec.

Primjenom informacijskog sustava e-Ovrhe u djelo su sprovedene izmjene i dopune Ovršnog zakona iz studenoga 2020.

U realizaciji projekta Ministarstvo pravosuđa i uprave unaprijedilo je sustav e-Spisa, a javnobilježnička komora sustav e-Notar čime je uspostavljena primjerena i sigurna komunikacija između ta dva sustava neophodna za provedbu i svakodnevnu primjenu e-Ovrha u praksi.

Kroz sustav e-Notar je u e-Ovrhe uključeno svih 320 hrvatskih javnih bilježnika kojima sustav omogućava praćenje stanja predmeta, statistike i načina rada, dostavu rješenja putem pošte i e-Komunikacije te praćenje urednosti dostave.

Istim putem će se bez ikakvog dodatnog troška ovrhovoditelju slati potvrda kada rješenja postanu pravomoćna i ovršna, kažu u javnobilježničkoj komori.

Dodaju da javni bilježnici time u punom smislu riječi postaju povjerenici suda i ovrhovoditelji više ne mogu izabrati kojem će javnom bilježniku podnijeti prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave.

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu putem informacijskog sustava e-Ovrhe na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište.

Uz prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj mora opisati tražbinu iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojnu isprava na temelju koje se predlaže ovrha. Prijedlogu se prilaže i vjerodostojna isprava, u praksi je to najčešće račun ili izvod iz poslovnih knjiga.

Prijedloge za ovrhu sudovi automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima ravnomjerno, po abecednom redu prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

Slični zakonski model povjeravanja u rad ostavinskih predmeta javnim bilježnicima je uveden 2003. godine, ali ne s tako opsežnom potrebom izgradnje digitalne infrastrukture kao što je sustav e-Ovrhe, ističe HJK.

U komori kažu da i nadalje na snazi ostaje početkom ove godine uvedena novost da javni bilježnik obavještava ovršenika da je prijedlog podnesen, čime se ovršeniku daje mogućnost da u slijedećih 15 dana predmet riješi mirnim putem u kontaktu s ovrhovoditeljem i tako izbjegne dodatne troškove ovrhe.

Ako rješenje ipak bude doneseno, a dostava poštom ne uspije, ostaje i nadalje obveza javnog bilježnika da ovršeniku pošalje običnom poštom obavijest da je rješenje objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda, kako bi se povećala informiranost ovršenika o postupku, navode u HJK.