Nakon što je prije tri dana u javnost procurio Nacrt završnog izvješća o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo, Uprave za sigurnost pomorskog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, prema kojemu je za tešku pomorsku nesreću u Malom Lošinju u kojoj su poginula trojica pomoraca odgovoran isključivo David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije, o tom dokumentu danas su se oglasili iz nacionalne putničke brodarske tvrtke.

Sopta je, prema Nacrtu izvješća čiju autentičnost Ministarstvo mora do sad nije službeno potvrdilo, ali ni negiralo, odgovoran u prvom redu jer nije uveo ni provodio sustav upravljanja sigurnošću na brodu Lastovo, niti na razini kompanije, a što je njegova dužnost kao predsjednika uprave. U Nacrtu su pale i teške optužbe na račun Hrvatskog registra brodova(HRB), za koji se tvrdi da ne obavlja preglede broda sukladno zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, odnosno Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi i povezanih propisa.

Sedam točaka

Iz Jadrolinije, u priopćenju koje prenosimo u cijelosti, poručuju da tekst o istrazi nesreće broda Lastovo plasiran medijima “ugrožava sve Hrvatske brodare i sustav Hrvatskog registra brodova” te navode sedam točaka po kojima je izvješće stručnog povjerenstva “problematično”.

“Stručne službe Jadrolinije su, uz savjetovanje s neovisnim vanjskim stručnjacima za pomorsko pravo, provele detaljnu analizu sadržaja teksta koji je ovih dana u medije plasiran pod nazivom „Nacrt završnog izvješća o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo”, a što ga je (prema podacima u Nacrtu) izradilo tročlano povjerenstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iz analize proizlazi kako je tekst sastavljen neobjektivno, moguće i tendenciozno, te dovodi u pitanje cijeli sustav izdavanja svjedodžbi i odobrenja od strane Hrvatskog registra brodova (HRB) te samim time ugrožava sve hrvatske brodare. To dovodi u sumnju vjerodostojnost potvrda što ih je HRB izdao bilo kojem od hrvatskih brodara. Ovakve tvrdnje, pogotovo kada su iznesene u obliku formalnog mišljenja javnopravnog tijela, mogu izazvati dalekosežne posljedice, ne samo na Jadroliniju, nego i na druge hrvatske brodare. Nalazi stručnog povjerenstva problematični su po najmanje sedam točaka.

Prvo, zbog napada na kvalitetu i ispravnost rada Hrvatskog registra brodova i njegovih potvrda o sukladnosti u režimu ISM Pravilnika, proizlazi da bi Jadrolinija u potpunosti trebala obustaviti svoju osnovnu djelatnost, jer sada važeća „Potvrda o sukladnosti“ Jadrolinije kao kompanije nema vrijednost. Takav bi ishod neminovno paralizirao sustav povezivanja hrvatskih otoka s kopnom, što može imati nesagledive posljedice za tisuće građana i poslovnih subjekata. Uz to, tvrdnje o kvaliteti rada HRB-a bacaju sumnju i na kvalitetu njegova rada općenito, pa tako i na ispravnost u donošenju svih HRB-ovih dokumenata, uključujući i one koji se odnose na druge hrvatske brodare i njihove brodove.

Upitna vjerodostojnost dokumentacije

Pokaže li se da su hrvatska javnopravna tijela ozbiljno dovela u pitanje vjerodostojnost dokumentacije koju izdaje HRB kao „priznata organizacija“, to će na međunarodnom brodarskom tržištu ugroziti i otežati poslovanje svih hrvatskih brodara kojima je ISM dokumentaciju izdao HRB, izlažući ih puno češćim inspekcijskim pregledima u stranim lukama (jer će hrvatska zastava postati „sumnjivom“ u smislu poštivanja sigurnosnih standarda). To bi pak moglo dovesti do toga da će hrvatski brodari svoje brodove masovno ispisati iz hrvatskog upisnika i upisati ih u upisnike nekih drugih zemalja. Ovo će jednim potezom umanjiti flotu hrvatskih brodova, te poništiti napore koje Republika Hrvatska već desetljećima ulaže na povećanju ugleda i atraktivnosti Hrvatskog upisnika pomorskih objekata na kompetitivnom međunarodnom tržištu.

Drugo, utvrđivanje elemenata prekršaja koji se navode u tekstu objavljenom u medijima, ne znači automatski i krivnju za tragediju. Plasirani se tekst poziva na Pomorski zakonik prema kojem Ministarstvo provodi upravnu istragu u cilju otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja, dakle isključivo postojanja ili nepostojanja elemenata prekršaja, ali ne i utvrđivanja uzroka pomorske nesreće, što pak spada u predmet sigurnosne istrage. Međutim, dio medija je pogrešno požurio elemente prekršaja izjednačiti s krivnjom za tragediju, što je pravno neosnovano.

Treće, iako se u tekstu sugerira kako je prekršajno odgovorna „odgovorna osoba u pravnoj osobi“, istovremeno ne predlaže pokretanje prekršajnog postupka protiv Jadrolinije kao pravne osobe, iako je prekršajna odgovornost prvenstveno usmjerena na pravnu osobu, pa se nameće zaključak da je namjera plasiranja takvog dokumenta pokušaj osuđivanja jedne fizičke osobe – predsjednika uprave.

Razlika dvaju nalaza

Četvrto, pri izradi Nacrta autori su očito koristili dvostruke kriterije. Iako u pomorstvu postoji cijeli niz odgovornih osoba i službi za provedbu SUS-a, a autori teksta jasno i navode tko je prema ISM sustavu broda „Lastovo“ odgovoran za zatvaranje i osiguranje svih otvora na trupu, uključujući i rampe, autori ujedno ignoriraju vlastite zaključke i iskaze svjedoka te ne pronalaze nikakve elemente prekršajne odgovornosti drugih osoba. Istovremeno, iako nema obrazloženja u čemu se sastoji baš njegova prekršajna odgovornost, ističu elemente prekršajne odgovornosti predsjednika uprave.

Peto, familijarizacija (postupak upoznavanja članova posade sa sustavima na brodu) uključuje i postupak podizanja, spuštanja i osiguranja pramca vizirnog trupa i brodskih rampi. Odredbe o trajanju familijarizacije predviđaju najdulje trajanje familijarizacije, što znači da kod pojedinih članova posade taj postupak može trajati i kraće. Sva ukrcana posada na brodove flote Jadrolinije ima odslušan tečaj i položen ispit D21 – 26 „Mjere sigurnosti na putničkom brodu“. Dio tog tečaja sadrži i slušanje i polaganje dijela o sigurnosti tereta i putnika, a posebno spuštanje i podizanje rampi na siguran način.

Šesto, kad su u pitanju navodni nedostaci u provedbi sustava upravljanja sigurnošću općenito, nad Jadrolinijom kao kompanijom te nad brodom „Lastovo“ obavljen je dodatni pregled u rujnu 2024. godine, kojom prilikom nisu utvrđene ozbiljnije nesukladnosti, kako na razini Jadrolinije, tako ni na razini broda „Lastovo“. Začuđujuće je kako se nalaz dodatnih pregleda HRB-a obavljenih u rujnu 2024. tako drastično razlikuje od nalaza upravne istrage, koji je obavljen u kolovozu 2024. Ističemo, u oba su pregleda sudjelovali predstavnici istog Ministarstva.

Sedmo, Pravilnik o upravnoj istrazi ne predviđa da se izvješće predaje u formi „nacrta“, nego predviđa isključivo izdavanje završnog izvještaja o upravnoj istrazi. Dodatno, u Nacrtu se ne daje obrazloženje zašto je u upravnoj istrazi, i to kao voditelj, sudjelovao djelatnik Ministarstva, a ne djelatnik Lučke uprave, iako je to protivno odredbama Pravilnika o upravnoj istrazi.

Zaključno, da sustav upravljanja sigurnošću učinkovito funkcionira, potvrđuju i podaci da je dosada u 2024. Jadrolinija prevezla rekordnih deset milijuna putnika i tri milijuna vozila, što predstavlja rast od 1,5% prevezenih putnika i 4% vozila u odnosu na isto razdoblje lani. Bitno je naglasiti kako je u 2024. godini realizirano ukupno 98% putovanja. Od 2% neizvršenih, samo je 0,12% radi tehničkog problema broda, a 1,8% radi nepovoljnih vremenskih uvjeta. U svjetlu koncesijskih natječaja za linijski pomorski promet koji su u tijeku i slijede, plasiranje neprovjerenih dokumenata može se gledati i kao ozbiljan pokušaj destabilizacije Jadrolinije u korist konkurencije, ali i dovođenje u pitanje cijelog sustava nadzora u ovom sektoru.”, stoji u objavi Jadrolinije.