Bomba u besposadnoj vojnoj letjelici koja se srušila u Zagrebu bila je težine do 120 kilograma i eksplodirala je ispod zemlje, izvijestio je u nedjelju navečer HRT pozivajući se na visoki izvor iz Ministarstva obrane.

Iz visokih izvora u MORH-u doznajemo da je bomba pronađena u letjelici težine do 120 kilograma.

No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila u asfalt ili beton posljedice bi bile katastrofalne, izvijestio je HRT u središnjem Dnevniku.

Suprotna mišljenja

Jutros je izvučen najveći dio besposadne vojne letjelice sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak srušila kod Studentskog doma na Savi, a ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici.

I dok je istraga u tijeku, tijekom dana su se u medijima mogla čuti i suprotna mišljenja vojnih analitičara koji drže da nije bilo riječ o aviobombi nego o eksploziji sustava za samouništenje opreme i podataka.

Tako je primjerice pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva umirovljeni brigadir Ivan Selak rekao da je gotovo siguran da nisu pronađeni fragmenti aviobombe jer “da je unutra bio eksploziv danas ne bi bilo pola krila studentskog doma”.

Tko ju je lansirao?

Usporedbom informacija iz crne kutije te radarskih slika trebalo bi doći do odgovora – tko ju je lansirao?

– Treba nastaviti s punom i neovisnom istragom svih elemenata kako bi se utvrdilo što je dovelo do ove neželjene situacije, odnosno ozbiljnog sigurnosnog incidenta.

S jedne strane naše institucije i saveznici iz NATO saveza trebaju utvrditi tko je letio, zašto je letio, tko je uputio letjelicu, s kojim ciljem i kakvom opremom. Preklapanjem radarskih slika, analizom elektroničkih podataka koji se nalaze sustavu doći do one točke odakle je ona krenula slobodnim pravcem prema RH.

Naime, ja sam i dalje uvjeren da letjelici nije bio cilj niti namjera onoga tko je uputio letjelicu da se napadne Zagreba ili Hrvatsku, rekao je Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba.

Dodaje i da je ovo opomena za sve članice NATO saveza uz samu granicu ratnog područja, da se svaka prijetnja koja dolazi s tog teritorija shvati ozbiljno.

– Svi procesi koji se događaju u zračnom i kopnenom području Ukrajine i koji prelaze na teritorij saveznica trebaju izazvati njihovu punu pozornost.

Ono što je Mađarska napravila kasnije u sljedeća dva slučaja u suradnji s Rumunjskom – dizati zrakoplovstvo, vizualno utvrditi i provjeriti o kakvoj se vrsti letjelice radi jer nemojmo zaboraviti da to vojska zna, nažalost vi u zračnom prostoru vrlo često nailazite na objekte za koje ne možete utvrditi njegovu stvarni identitet, ali to se provjerava s vizualnim kontaktom, rekao je Akrap.