ZAGREB – Od posljednjeg popisa stanovništva, odnosno od 2011. godine do kraja prošle godine, iz Hrvatske se odselilo 254.795 građana, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku. Dakle, četvrt milijuna stanovnika Hrvatske, odnosno gotovo svaki deveti stanovnik s popisa iz 2011. godine, odselio se i službeno odjavio u MUP-u svoje prebivalište. U taj broj nisu uključeni oni koji su se preselili u neku drugu državu, ali još uvijek iz nekog razloga imaju prebivalište i u Hrvatskoj.

Iz Hrvatske se tako u devet godina odselilo malo više stanovnika nego što ih zajedno imaju Ličko-senjska i Istarska županija. Istovremeno se u Hrvatsku u istom razdoblju doselilo 143.508 građana, pa je kad su migracije u pitanju Hrvatska u tom devetogodišnjem razdoblju u minusu za 116.207 stanovnika, s tim da se iz Hrvatske, posebice u Europsku uniju, iseljavaju uglavnom radno sposobni ljudi, dok se dobrim dijelom u Hrvatsku vraćaju ljudi koji su radili u inozemstvu i sada planiraju veći dio godine u Hrvatskoj uživati u mirovini i velik broj njih kupuje nekretnine na obali.

U istom razdoblju Hrvatska je izgubila i 121.355 stanovnika zbog negativnog prirodnog prirasta, odnosno zbog većeg broja umrlih nego rođenih, pa je u devet godina broj stanovnika smanjen za ukupno 237.756, što je broj stanovnika koji danas zajedno nemaju Rijeka i Osijek.

Hrvatska je prema posljednjem Popisu imala 4.284.889 stanovnika i kad se od tog broja oduzme rezultat migracija i učinak negativnog prirodnog prirasta, ispada je na kraju prošle godine u Hrvatskoj živjelo 4.047.133 ljudi.

Povratnici u mirovini

Što se tiče iseljavanja, rekordna godina bila je 2017. kad su iz Hrvatske odselila 47.352 stanovnika, ali i dvije godine nakon toga iseljavalo se oko 40 tisuća stanovnika godišnje. Godine su to i kad se u Hrvatsku doseljavalo najviše ljudi, prošle godine čak 37.726, ali godine ekonomskog rasta, stabilnih javnih financija, o kojima premijer Andrej Plenković često govori kad govori o svom mandatu, nisu odvratile Hrvate od iseljavanja i još jednom se potvrđuje da nezaposlenost nije jedini razlog zbog kojeg ljudi odlaze iz Hrvatske.

Od 2011. godine najviše je Hrvata otišlo u Europsku uniju, njih čak 170 tisuća, od čega čak 163 tisuće u razdoblju od 2013. godine kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Na prvom je mjestu Njemačka u koju se od 2011. godine odselilo čak 115.930 stanovnika Hrvatske, što bi značilo da je više od deset gradova poput Opatije otišlo u tu državu.

Iz Njemačke se u Hrvatsku istovremeno doselilo 17.857 ljudi, a statistički podaci ne pokazuju koliko je među njima njemačkih državljana koji su primjerice izabrali mirovinu provesti u Hrvatskoj, a koliko je povratnika. Udarna godina za iseljavanje u Njemačku bila je 2017., kad se u tu državu odselilo gotovo 30 tisuća građana Hrvatske.

Iako se često Irska spominje kao drugo najdraže odredište za iseljavanje iz Hrvatske, brojke kažu da je u tu zemlju od 2011. godine iselilo 8.386 stanovnika Hrvatske, od čega većina nakon ulaska u Uniju, dok se iz te zemlje u Hrvatsku doselilo ili vratilo 730 ljudi.

BiH i Srbija

Nakon Njemačke, najviše je migracija stanovnika Hrvatska zabilježila kad je u pitanju susjedna Bosna i Hercegovina koja je tradicionalno bazen iz kojeg su se ljudi doseljavali u Hrvatsku. U posljednjih devet godina iz te se države u Hrvatsku doselilo 52.464 osoba, a odselilo 29.547, pa je Hrvatska po pitanju migracija s BiH u plusu za 23 tisuće stanovnika. Godinama se iz BiH u Hrvatsku doseljavalo između tri i pet tisuća stanovnika, ali se posljednje dvije godine taj broj popeo iznad deset tisuća i lani je iz BiH u Hrvatsku doselilo više od 12 tisuća ljudi, što je trećina svih doseljenih u našu zemlju.

Što se tiče Srbije, godinama se veći broj stanovnika iz Hrvatske odseljava u tu državu, dok se trend preokrenuo posljednje dvije godine kad je veći broj onih koji su useljavaju u Hrvatsku. Tako se primjerice u prošloj godini iz Srbije u Hrvatsku doselilo 4.800 osoba, dok se iselilo 2.842. U devet godina u Srbiju su se iz Hrvatske odselila 26.133 građana, a iz te države doselila se ukupno 14.341 osoba, od čega više od polovice u posljednje dvije godine.
Kad je u pitanju Primorsko-goranska županija, saldo migracija u devet godina je negativan.

Iz te je županije odselilo 2.439 stanovnika više nego što se u nju doselilo. Uz to, PGŽ je u devet godina zbog negativnog prirodnog prirasta izgubio 12.508 stanovnika. Od zadnjeg popisa stanovništva, prema službenim brojkama što zbog iseljavanja, što zbog negativnog prirodnog prirasta, PGŽ je izgubio 14.747 stanovnika u devet godina, i tako se svrstava u većinu županija koje su u odnosu na 2011. godinu gubile stanovništvo. To se nije dogodilo jedino Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.