Foto Davor Kovačević
povezane vijesti
- HDZ-ov čelnik Hrvatskih šuma tvrdi da se nije sastao sa šefom policije zbog svoje kćeri. ‘Samo sam ga pozdravio u prolazu’
- Pa to je “pola” Gorskog kotara. Znatan dio goranskih šuma mogao bi biti vraćen vlasnicima, njemački plemići tražit će novac
- Protupožarna preventiva jest cjelogodišnja obaveza. I turisti i domaći moraju usvojiti odgovorne obrasce ponašanja u šumama
ZAGREB – Završilo je vrijeme u kojem se na šume gleda kao na izvor sirovine, one su ključne i za druge strateške sektore kao što su turizam, čisti zrak, pitka voda, što zahtijeva ozbiljne razgovore o budućnosti hrvatskih šuma, a time i drvne industrije, kazao je u četvrtak predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić na konferenciji “Poslovni susret austrijske i hrvatske drvno prerađivačke industrije“.
“Vrijeme kada smo se borili za kubik više je prošlo, kao i vrijeme kada se država mogla ponašati bahato i nezainteresirano u odnosu na šumarstvo i pitanje drvne industrije”, istaknuo je, napominjući da će se voditi bitka da se šume sačuvaju kao resurs koji čuva klimu, zdravu vodu, štiti od erozije, privlači turiste.
“To će biti glavni motiv da se bavimo šumama, a ono što se kroz njegu oslobodi bit će raspoloživa sirovina”, rekao je Pašalić te dodao kako je ogromna odgovornost na institucionalnim čimbenicima te na svima koji su oko tog procesa. “Bez dijaloga, bez visoke razine znanja, inovacija, novih proizvoda biti će velikih problema”, istaknuo je.
Osvrnuvši se na stanje u drvnoj industriji, podsjetio je kako je kriza u njemačkom graditeljstvu jako pogodila hrvatsku drvnu industriju, s tim se industrija susreće od 2022. i čini se da je pred nama nastavak te krize. U tom dijelu, kako je rekao, budućnost svih koji se bave drvnom industrijom vrlo je neizvjesna, a ogromni problemi mogli bi ugroziti opstojnost tvrtki.
“Ne možemo utjecati na svjetske procese, na ratove, ali možemo pokušati utjecati na to kako sačuvati ‘živu glavu’, kako sačuvati što veći broj radnih mjesta. A to bez svih sudionika u procesu ne ide”, istaknuo je.
Rekao je i kako su bivšu ministricu poljoprivrede od kraja 2022. upozoravali na probleme u sektoru, no nije im vjerovala. “Od 2021. godine pomakli smo se prema naprijed nula, a unatrag poprilično. Razlog tome je što nedostaje institucionalni partner koji nešto zna, koji nešto razumije i koji ima volju da nešto napravi”, kazao je.
Broj zaposlenih u drvnoj industriji je pao i još će padati, ukupni prihodi su padali i još će pasti, a past će i prihodi Hrvatskih šuma, jer kod njih se to vidi kasnije, smatra Pašalić. “Mi smo svi na istom brodu. Na jednom brodu ne može pola osoblja biti super, a druga polovina loša. Kad brod potone svi su mrtvi”, kazao je te dodao kako je ono što nedostaje normalan, profesionalni dijalog svih zainteresiranih.
Posljedice klimatskih promjena sve vidljivije u šumarstvu
Direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar je kazao kako su posljedice klimatskih promjena sve vidljivije i u sektoru šumarstva, a osim sve češćih oluja i požara, tu su i novi nametnici koji ugrožavaju populacije hrasta i jasena, što se sve skupa negativno reflektira i na drvnu industriju.
Od izazova s kojima se sektor šumarstva suočava zadnjih nekoliko godina izdvojio je nedostatak radne snage, posljedice klimatskih promjena, problematiku uroda sjemena, ograničenja u gospodarenju šumama uslijed mjera zaštite prirode te aktivizam.
Mjere koje poduzimaju kako bi se stanje u sektoru poboljšalo, kako je kazao, su motiviranje proizvodnih radnika, poticanje školovanja inženjera, poticanje razvoja poduzetništva u šumarstvu, korištenje EU fondova, izgradnja šumskih cesta itd.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber i direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Gerhard Schlattl istaknuli su kako je ova konferencija prilika da se otvore vrata boljoj suradnji, inovacijama i zajedničkom razvoju tvrtki iz obje zemlje.
Drvno-prerađivački sektor, kako je kazala Weber, ima ogromne potencijale a suradnja između dvije zemlje u toj industriji, iako do sada nedovoljno razvijena, može postati primjer kvalitetnog poslovnog povezivanja.
