Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, Ivana Šmit, gostovala je na Televiziji N1.

Komentirala je najavu ministra Vilija Beroša da će liste čekanja riješiti tako da kontrolira rad liječnika koji nakon rada u javnom zdravstvu rade u privatnim ordinacijama.

“To može reći samo netko tko ne poznaje problematiku o kojoj priča, što je žalosno za jednog ministra, jer liste čekanja u bolnicama nemaju nikakve veze s privatnom praksom. To su apsolutne floskule i gluposti ministra, ako tako priča. Dvojni rad liječnika nešto je što je prisutno svugdje i te dvije opcije lijepo koegzistiraju u slučaju kad država napravi lijepog reda i na pravi način to regulira. Liječnik u svoje radno vrijeme u javnom sustavu obavi određenu količinu posla i nakon toga može ići kući ili, ako je to njegova slobodna volja, u privatnom sustavu obraditi nekoliko pacijenata. Ta dva sustava ne bi trebala biti sporna nikome”, rekla je Šmit.

“Lista čekanja trn u oku svakog ministra zdravstva”

“Lista čekanja je trn u oku svakog ministra zdravstva i, ako želi popraviti vlastiti PR, gleda kako se dodvoriti biračima pa im kaže da sve mogu dobiti”, rekla je Šmit.

Istaknula je da liste čekanja postoje svugdje u svijetu te da nema države u kojoj ih nema, ali da je druga stvar što je prihvatljivo, a što nije.

“Postoje vjerojatno preklapanja pacijenata u sustavu, to treba informatički riješiti na neki način. Ove norme su isto arhaična mjera koja je, po meni, ostatak nekih zaostalih sustava. To je nešto što su razvijene zemlje davno prevazišle, vani se gledaju ishodi liječenja, a ne norma rada liječnika. Što znači ako ja danas pregledam 50 ljudi, a da to nije kvalitetno? Bitna je kvaliteta”, rekla je Šmit.

“Kako raditi 24 sata dnevno”

Nijedan ministar, ističe, ne može nijednog liječnika natjerati da radi 24 sata dnevno i 365 dana u godini te da se ne seli van iz bolnice. “To je nemoguće. Postoji radno vrijeme u kojemu treba obaviti normu, ona je propisana od strane Ministarstva zdravstva. Svi kolege rade preko norme, preko propisane norme koju je Ministarstvo zdravstva napravilo. Drugo, liječnika u sustavu nema dovoljno da bi sve to progutali. Nama sigurno nedostaje oko 1.500 do 2.000 liječnika, jer mi sad odradimo 3,5 milijuna prekovremenih sati, ne zato što je to nama super, nego jer nema ljudi. Treći dio je predimenzioniranost, gdje se pacijentima i mimo stručnih smjernica propisuje velik broj pretraga koje su zapravo nepotrebne. U svakoj bolnici svaka radiologija ima sobu nepodignutih nalaza, to pokazuje koliko je to ljudima važno i potrebno”, rekla je Šmit.

Reda, kaže, treba uvesti, ali ne tako “da se liječnicima natrpa još posla, nego da napravimo reviziju da se taj posao stavi ispred onog kvantitativnog dijela i da napravimo kvalitetan posao koji je na korist pacijenata”.