U utorak se u zagrebačkoj Laubi održava poslovna konferencija The Economista na temu »Svijet u 2022. godini«, i ondje će biti riječi o deset najvažnijih globalnih trendova, a očekuje se i sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića. Među organizatorima je i bivši ministar Ivan Vrdoljak, čija je tvrtka vlasnik hrvatskog izdanja ovog prestižnog magazina.

Transformacijski učinak

U utorak se održava skup na kojem ponovo promovirate izdanje The Economista u Hrvatskoj – tko su sve gosti, koje glavne poruke će biti poslane s tog skupa?

– Treću godinu zaredom povodom izlaska globalnog godišnjeg magazina »The Economist: Svijet u 2022.« na hrvatskom jeziku održavamo istoimenu konferenciju. Riječ je o sada već tradicionalnom okupljanju predstavnika političke, diplomatske i poslovne zajednice na kojem se predstavljaju procjene i prognoze stručnjaka The Economista kako će izgledati godina pred nama, ali i iznose planovi i očekivanja za Hrvatsku.

Glavna tema ovogodišnje konferencije je Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan gotovo 75 milijardi kuna od čega je 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna povoljnih zajmova. Naglasak je na transformacijskom učinku koji bi taj plan trebao imati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo kroz inovativne projekte i nužne reforme za realizaciju projekata.

Na konferenciji će o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ali i o drugim izazovima koji očekuju Hrvatsku u idućoj godini govoriti predsjednik Vlade Andrej Plenković, a održat će se i dvije panel rasprave. Na diplomatskom panelu na temu uloge međunarodnih ugovora u postpandemijskom svijetu sudjelovat će veleposlanici Francuske, Ujedinjene Kraljevine i Republike Irske te šef predstavništva EK-u u Zagrebu Ognian Zlatev. Tema gospodarskog panela je transformacije biznisa iz perspektive korisnika, a sudjeluju čelni ljudi hrvatskog gospodarstva s područja elektroindustrije, telekomunikacija, energetike, logistike i transporta te održivosti i investicija.

Poticajne analize

Kako ocjenjujete današnje stanje u Hrvatskoj, kao bivši ministar?

– Ukratko, hrvatsko gospodarstvo je brzo izašlo iz krize uzrokovanom pandemijom. Pred nama je ulazak u Schengen i uvođenje eura te će gospodarstvo imati koristi i od tih procesa. Plaće u Hrvatskoj rastu, a zaposlenost je na visokoj razini. Deficit je pod kontrolom. To su pozitivne stvari. No, u današnjem poslovnom svijetu više velike ribe ne pojedu male, već brze pojedu spore koliko god velike bile. Zbog toga su veliki izazovi pred nama. Provedba potrebne prilagodbe javnog sektora, iskorištavanje dostupnih sredstava iz NPOO-a za transformaciju i investicije u gospodarstvu, otvaranje rasprave o problemu starenja stanovništva i nedostatka radne snage su jedni od izazova koje su za našu budućnost važniji nego dobra trenutna zaposlenost ili rast BDP-a. Puno je važnije gledati kuda idemo nego gdje smo sada.

Kako je došlo do toga da zastupate The Economist u Hrvatskoj, i kakvi su njegovi dosezi, koje nove trendove definira?

– The Economist je, po mom mišljenju, jedan od rijetkih medijskih proizvoda koji se uspješno nosi s naletom promjena u medijskom prostoru. Prilagodba koju je The Economist napravio nije utjecala na ozbiljnost i kvalitetu sadržaja. Kod njih se mogu uvijek pročitati ozbiljni i poticajni tekstovi i analize, bez obzira na to je li u pitanju širi društveni kontekst ili neki uži ekonomski aspekt.
Gospodarstvo je uvijek u određenoj mjeri refleksija političkih odnosa. U politici sam se često osjećao da su nam nametnute teme iz prošlosti, a rasprave se vode na temelju osobnih dojmova i spuštanja na osobnu razinu, isključivo iz perspektive našeg malog dvorišta kao zasebnog univerzuma. U biznisu sam odlučio pokušati na drugačiji način – govoriti o temama iz budućnosti, naslonjen na znanje i autoritet struke kao što je ovaj međunarodno ugledni magazin, s pogledom na globalni kontekst događanja, odnosa i trendova, i u gospodarstvu i u politici, koji nam vrlo jasno govori gdje se stvarno nalazimo, i kao država i kao gospodarstvo. I zato sam odlučio biti dio ovog projekta koji polako, ali čvrsto pušta korijenje i za koji vjerujem da će se i dalje razvijati u Hrvatskoj s pozitivnim učinkom i na društvo i na gospodarstvo, jednostavno zato što definira i pokušava nametnuti teme koje su relevantne u cijelom svijetu. A danas u globaliziranom svijetu se ne možemo ponašati kao da se nas to ne tiče i da su nam važnije naše sitne razmirice.

Entuzijasti na Velebitu

Bavite se i gradnjom, ali i drugim djelatnostima – kako vam ide biznis u ova krizna vremena?

– Svoj povratak u poduzetništvo nakon političke karijere sam podijelio u dva smjera, prvi kroz svoju tvrtku Livit, a drugi kroz ulaganja u projekte koje vode drugi ljudi, ali za koje vjerujem da imaju perspektivu kao što su neki projekti u stanogradnji i turizmu. Posebno sam ponosan na sudjelovanje u projektu Highlandera, kao »hiking eventa« koji je započeo kao projekt hrvatskih entuzijasta na Velebitu da bi danas bio globalna manifestacija koja se održava u 15 zemalja. Upravo taj izlazak iz okvira isključivo Hrvatske i prihvaćanje prvo europskog, a potom i globalnog tržišta, smatram važnim da se i u ovim kriznim vremenima posao može razvijati.