Izvoz ukrajinskih žitarica preko hrvatskih luka prilika je ne samo za domaće lučke operatere, nego i kompletan sustav teretnog transporta u Hrvatskoj, ali najveća prepreka u realizaciji tog dogovora mogla bi biti uska grla na željeznici, uz ograničene kapacitete za skladištenje žitarica i njihov prekrcaj na brodove u lukama.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će izvoziti žitarice preko hrvatskih morskih luka, do kojih bi ono trebalo stizati prvo Dunavom, a potom željeznicom, o čemu je, kako navode, postignut dogovor s Hrvatskom. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH također je objavilo da je Hrvatska Ukrajini stavila na raspolaganje svoje luke za izvoz žitarica, nakon što je ministar Gordan Grlić Radman u ponedjeljak posjetio Kijev. Ukrajina na taj način pokušava barem dijelom zaobići blokadu svojih crnomorskih luka, nakon što je Rusija izašla iz sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora i dalje kroz Bospor.

Prekrcaj i ukrcaj

Ukrajinske žitarice tako bi se Dunavom transportirale najvjerojatnije do Vukovara, a moguće i do luka u drugim zemljama u okruženju, a potom željeznicom do riječke luke, odnosno Splita ili Zadra koji također raspolažu kapacitetima za prekrcaj žitarica, odnosno soje u Zadru. Najveći kapacitet za prekrcaj žitarica pritom ima Luka Rijeka, koja raspolaže silosom u koji odjednom stane do 55 tisuća tona žitarica, no kapaciteti silosa, otkako je ponovo pušten u pogon prije nešto više od tri godine, dobrim su dijelom već popunjeni, a s morske strane silosa još traju radovi na obnovi lučkih površina i kolosijeka u sklopu CEF projekta, pa smo predsjednika uprave Luke Rijeka Duška Grabovca pitali u kojoj je mjeri moguće povećati promet žitarica u luci. Grabovac kaže da količina žitarica koje se u silosu i luci mogu prekrcati ovisi najvećim dijelom o brzini dopreme i otpreme, odnosno prekrcaja iz vagona u silos i ukrcaja na brodove.

– Što je to vrijeme kraće, veći je ukupni kapacitet prekrcaja pa je vrlo teško reći koliko još možemo povećati količine. Imamo još prostora za povećanje prometa žitarica u luci, i dat ćemo sve od sebe da maksimalno iskoristimo naše kapacitete. Pritom, naravno, moramo voditi računa o klijentima s kojima imamo već sklopljene ugovore i shodno tome ugovorne obaveze, a koji će biti ovdje i kad kriza i rat u Ukrajini završe, kaže Grabovac, dodajući da je interes za prekrcaj žitarica u riječkoj luci, od početka rata u Ukrajini, značajno povećan.

– Od početka rata imamo velik broj upita, a s nekim klijentima i već sada surađujemo na transportu žitarica iz Ukrajine. Količine će sigurno još rasti, ali to ne ovisi samo o Luci Rijeka, već i o transportu na kopnenom dijelu, u prvom redu željeznicom, iako se dio žitarica prevozi i kamionima, kaže Grabovac koji nam je objasnio da u riječkoj luci nije moguć izravan prekrcaj žitarica iz vlakova na brodove, već ih je potrebno iz vagona prekrcati u silos, a zatim iz silosa na brod.

Da bi željeznica mogla biti usko grlo, smatra Mario Štefanić, direktor Jadroagenta, najveće riječke pomorske agencije koji ističe da je Hrvatska idealno pozicionirana za izvoz roba iz Ukrajine, ali postoje problemi s kapacitetima, posebno na željeznici.

– U tijeku su veliki radovi na prugama, posebno na dijelu između Rijeke i mađarske granice, gdje imamo svakodnevna zatvaranja zbog izvođenja radova, a vikendom pruga zna biti zatvorena i po dan ili dva. Uz to, nedostaje nam i vagona za prijevoz žitarica. Interes je ogroman, riječka luka bi mogla prodati sve kapacitete za prekrcaj žitarica i kad bi bili tri puta veći nego što trenutno jesu. Silos Luke Rijeka, sa svojim kapacitetom od 55 tisuća tona i dobro organiziranom dopremom i otpremom, može odraditi velike količine tereta. Luka svoj dio posla radi zaista dobro, prošli tjedan uredno su servisirana tri broda. Agenti i špediteri imaju puno upita i moglo bi se prekrcati još više, ali, ponavljam, usko grlo je prometna logistika, odnosno kapaciteti željeznice u prvom redu. Ulaganja u željeznicu svakako pozdravljamo, samo je možda potrebno malo više fleksibilnosti po pitanju zatvaranja pruga u ovom trenutku, kaže Štefanić.

Potrebno prilagođavanje

Prilike za prijevoz žita preko Hrvatske i hrvatskih luka pojavljuju se od početka rata u Ukrajini, ističu iz ENNA grupe, jednog od značajnijih teretnih željezničkih prijevoznika u Hrvatskoj, čiji vlakovi održavaju redovne servise prema domaćim lukama i iz njih, ali i iz ENNA-e ističu da je za prijevoz veće količine ukrajinskih žitarica, potrebno prilagođavanje u HŽ Infrastrukturi.

– Veća količina novih tereta mogla bi prouzročiti dodatno opterećenje uz probleme koji već postoje na željezničkoj infrastrukturi. No, ako se HŽ Infrastruktura prilagodi (manje zatvaranja pruga, bolje planiranje zatvaranja) mislimo da je moguće dio ukrajinskoga žita prevoziti preko Hrvatske. Možda je to prilika i da se razmotri elektrifikacija Ličke pruge ili da se ponovno razmotri obnova tzv. Unske pruge, ovisno o tome koje bi luke pretovarivale žito. Svakako, ovo je dobra prilika za razvoj cijele željezničke infrastrukture, osobito ako Hrvatska bude transportna ruta dugoročno. U svakom slučaju, željeznički operateri ovo vide kao poslovnu priliku i priliku za razvoj željezničkih pravaca i infrastrukture, odgovaraju na naš upit iz ENNA grupe.

Upit o mogućem povećanju broja teretnih vlakova sa žitaricama iz Ukrajine uputili smo i HŽ Infrastrukturi, s obzirom na radove i zatvaranja pruga, kao i na velik broj vlakova koji trenutačno prometuje iz Rijeke i prema njoj, a iz šturog odgovora čini se da neko značajnije povećanje nije moguće.

– Za luku Rijeka već se prevoze žitarice iz Ukrajine, a podatke o količini mi kao upravitelj infrastrukture nemamo, već ih možete zatražiti od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili Luke Rijeka. Granični prijelaz Koprivnica na dan prijeđe ukupno oko 35 teretnih vlakova, što je u uvjetima radova na infrastrukturi granična vrijednost, a dok se radovi ne završe, moguće povećanje broja vlakova na ovom pravcu je minimalno, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture.

Odgovor na pitanje o realnim mogućnostima hrvatskog transportnog sustava za značajno povećanje izvoza ukrajinskih žitarica preko hrvatskih luka zatražili smo i od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ali ga do zaključenja ovog broja nismo dobili.