Potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavile su rasti i u siječnju ove godine te su u odnosu na lanjski siječanj prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku veće za četiri posto, što je već četvrti mjesec zaredom otkako inflacija u Hrvatskoj ubrzava. Prema metodologiji Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u siječnju je iznosila pet posto, što je dvostruko više od prosječne stope inflacije u eurozoni, koja je u prošlom mjesecu iznosila 2,5 posto. S godišnjom stopom inflacije od pet posto Hrvatska drugi mjesec zaredom ima najveću inflaciju od svih zemalja članica europodručja.

Opći porast

Kao i tijekom cijele prošle godine, najveći doprinos općem porastu cijena došao je iz sektora usluga, gdje su cijene u odnosu na lanjski siječanj veće za 6,3 posto, slijede cijene hrane, pića i duhana s rastom od 4,7 posto, zatim cijene energije s rastom od 4,5 posto te industrijskih neprehramebnih proizvoda kojima su cijene porasle za 0,5 posto na godišnjoj razini. Donekle može veseliti činjenica da je rast cijena hrane na godišnjoj razini neznatno usporio s 4,8 posto u prosincu prošle godine na 4,7 posto u ovogodišnjem siječnju.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine cijene su u prosjeku porasle za 0,1 posto, pri čemu su najviše, i to za 2,2 posto, porasle cijene energije, usluga za 1,4 posto, a hrane i pića za jedan posto, dok su istodobno cijene industrijskih proizvoda pale za 3,4 posto.

Višemjesečni trend usporavanja inflacije, koji je počeo u travnju prošle godine, prekinut je u listopadu kada su cijene počele ubrzavati za 2,2 posto, što se nastavilo i u studenome, kada su cijene na godišnjoj razini ubrzale za 2,8 posto, u prosincu za 3,4 posto, a u siječnju ove godine još više, za četiri posto. Godišnja stopa inflacije od četiri posto time se gotovo izjednačila s inflacijom iz lanjskog siječnja kada je iznosila 4,1 posto i puna tri mjeseca se držala na toj razini, da bi od travnja počela usporavati, a od listopada prošle godine ponovno ubrzavati.

Ograničene cijene

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac početkom siječnja je, komentirajući inflaciju u prosincu, poručio da moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija »nažalost tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama«, a s obzirom i na sve okolnosti u Europi i svijetu, geopolitičke promjene, rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata te na to da je Vlada upogonila sve instrumente koji su joj na rasplaganju.

U međuvremenu je Vlada na sjednici održanoj krajem prošlog tjedna, a u pokušaju suzbijanja inflacije, objavila proširenu listu proizvoda s ograničenim cijenama, koja sada obuhvaća 70 artikala, Konzum je na tu listu odlučio nadodati još 250 proizvoda sa zamrznutim cijenama, dok je trgovački lanac Tommy zaprijetio distributerima da će im izbaciti proizvode s polica ako cijene ne vrate na staro.

Zbog stalnog, za većinu građana neopravdanog rasta cijena, održana su dva bojkota trgovina koja su prepolovila dnevne promete u maloprodaji, dok bojkot Lidla, DM-a i Eurospina, na koji je potrošače pozvala platforma »Halo, inspektore«, traje do četvrtka.

U međuvremenu je Hrvatska narodna banka kao jednu od antiinflacijskih mjera od prvog travnja odlučila postrožiti uvjete za odobravanje potrošačkih kredita zbog enormnog porasta nenamjenskih gotovinskih kredita građana, čiji je rast sredinom prošle godine eksplodirao na gotovo 16 posto, a u HNB-u navode da su se na to odlučili radi »očuvanja stabilnosti financijskog sustava«. Iz centralne banke su pri tom poručili da i kod stambenih kredita, koji također rastu po povišenoj stopi od 10 posto godišnje, »postoje naznake rasta rizika neuredne otplate«.

Najblaži rast cijena u Irskoj, Finskoj, Malti i Italiji

Inflacija u eurozoni također ubrzava već četvrti mjesec zaredom te je u siječnju iznosila 2,5 posto u odnosu na lanjski siječanj, ponajviše potaknuta rastom cijena energije koje su porasle za 1,8 posto, najsnažnije još od proljeća 2023. godine, pokazuju prve procjene Eurostata. Istodobno su cijene energije na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac porasle za čak 2,9 posto, iako su najsnažnije porasle cijene usluga, za 3,9 posto, a svježa hrana za 1,4 posto.

Najviše su i u siječnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, za pet posto, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, dok su u prosincu bile porasle za 4,5 posto. Najbliže je Hrvatskoj rastom potrošačkih cijena bila Belgija, gdje su uvećane za 4,4 posto, a inflaciju višu od četiri posto premašila je i Slovačka rastom cijena za 4,1 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježile su Irska (1,5 posto), Finska (1,6 posto) te Malta i Italija s rastom cijena za 1,7 posto.