Stopa inflacije u veljači iznosila je 3,6 posto u odnosu na lanjsku veljaču, što je za 0,4 postotna boda manje nego u siječnju kada je iznosila 4 posto. Time je prekinut četveromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini koji je počeo lanjskog listopada kada su potrošačke cijene porasle za 2,2 posto, u studenome 2,8 posto, prosincu 3,4 posto, a u siječnju ove godine za čak 4 posto, da bi u veljači stopa inflacije skliznula na 3,6 posto. I na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na siječanj, rast potrošačkih cijena također je usporio, za 0,2 posto.

Slabiji tempo

Iako inflacija usporava, cijene i dalje rastu, ali slabijim tempom, pa su i u veljači prednjačile cijene usluga s rastom od 5,7 posto te hrane, pića i duhana gdje se bilježi rast cijena od 4,9 posto, dok su cijene energije porasle za 3,4 posto u odnosu na lanjsku veljaču.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2025., bilježi se pad cijena hrane, pića i duhana za 0,4 posto kao i cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda, dok su cijene energije porasle za 0,6 posto, a cijene usluga u prosjeku ostale na istoj razini.

No, unatoč usporavanju inflacije, Hrvatska je i u veljači opet bila država s gotovo najvećim rastom potrošačkih cijena u cijeloj eurozoni. Prema izračunu Eurostata – koji koristi drugačiju metodu od Državnog zavoda za statistiku, odnosno harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) – inflacija je u Hrvatskoj u veljači iznosila 4,7 posto i bila je druga najviša u zoni primjene zajedničke europske valute, a višu inflaciju imala je samo Estonija, gdje je iznosila pet posto.

Hrvatska narodna banka, koja se referira na podatke Eurostata, u komentaru inflacije navodi da je usporavanju ukupne inflacije u veljači najviše pridonijelo usporavanje rasta cijena energije (na 3,9 posto s 5,1 posto u siječnju) i inflacije cijena usluga (na 7,8 posto s 8,2 posto u siječnju).

Cijene usluga

– Inflacija cijena hrane tek se blago usporila u veljači (na 5,6 posto s 5,7 posto u siječnju), nakon prethodna dva mjeseca ubrzavanja. Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HICP-om) od 4,7 posto usluge pridonose s 2,5-postotnih bodova, a hrana s 1,6-postotnih bodova, navodi se u komentaru HNB-a.

U veljači je tako inflacija prvi put od jeseni blago oslabila i u eurozoni i u Hrvatskoj, iako je u našoj zemlji gotovo dvostruko veća od prosjeka europodručja koji po Eurostatu iznosi 2,4 posto, a u Hrvatskoj 4,7 posto. I u eurozoni su kao i u Hrvatskoj u veljači na godišnjoj razini također najviše poskupjele cijene usluga, za 3,7 posto, iako nešto blaže nego u siječnju, dok je rast cijena hrane od 3,1 posto bio gotovo dvostruko snažniji nego u siječnju.

No, za razliku od Hrvatske koja je u veljači u odnosu na siječanj zabilježila blagi pad potrošačkih cijena, eurozona bilježi blagi rast cijena na mjesečnoj razini od 0,5 posto, a nakon što su u siječnju u odnosu na lanjski prosinac zabilježile pad od 0,3 posto.

Po rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini mjerenih HICP-om blizu Hrvatskoj bila je Belgija sa stopom inflacije od 4,4 posto, a u skupini zemalja s najvišom inflacijom u eurozoni je i Slovačka gdje su cijene porasle za četiri posto. Najblaži rast cijena u veljači zabilježila je Francuska, za 0,9 posto.